Filmski kritičari Njujork Tajmsa tvrde da su upravo ovo filmovi iz prethodnih deset godina koji su ostavili svoj značajan trag na svijet zabave i šire.
Manohla Dargis i A.O. Scoot / The New York Times
Od dokumentarca „Crna riba“ do animiranog filma „Zaleđeno kraljevstvo“, ovi filmovi su bili predmet različitih rasprava, a njihov uticaj na svijet nije zanemarljiv. Pa da vidimo.
Najpopularniji filmovi i filmovi koji su se nama najviše dopali nisu nužno oni koji oblikuju istoriju, koji su odraz vremena u kom su stvoreni ili koji mijenjaju tok kulturološkog diskursa – na bolje ili na gore. Međutim, filmovi sa ove liste, bez obzira na to da li su nama lično dragi (a u nekim slučajevima definitivno jesu) su ostavili svoj pečat na svijet. U ovo politički turbulentno vrijeme njihov uticaj se često mjeri kroz prizmu ideologije, raspravama koje su započeli i strastima koje su raspirili. U vrijeme hegemonije blokbastera i sve učestalijeg gledanja filmova direktno sa interneta, ovi filmovi takođe predstavljaju i industriju i publiku u stalnom i ponekad zbunjujućem toku.
Drama Klinta Istvuda o životu i smrti snajperiste iz američke Mornarice Krisa Kajla izašla je za Božić 2014. godine i te godine ostvarila najveću zaradu na domaćim biletarnicama. To je bio jedini film ove decenije koji je ostvario takav uspjeh a da nije dio neke franšize, u vlasništvu Diznija ili oboje. Svjedočanstvo Istvudovoj neprikosnovenoj vještini, popularnost filma je uzdrmala fikciju monolitički liberalnog Holivuda, čak i dok je otkrivao polarizaciju američke publike. Svojom porukom koja podržava vojsku i upotrebu oružja te palim ratnikom kao glavnim likom, „Američki snajperista“ (American Sniper) je pokazao na koju stranu se naginje politika.
Filmovi u nastavcima nisu bili nova pojava, a još su to manje bili dugački i glasni spektakli sa superherojima i gužvama kada se pojavio ovaj gigant. Međutim, „Osvetnici“ (The Avengers), objavljeni nakon što je Dizni kupio Marvel studio, je svejedno uspio da razdrma industriju. Postavio je temelj za svu dominaciju Marvela u kojoj sada svi živimo, svidjelo se to nama ili ne.
Mnogi dokumentarci za cilj imaju da podignu svijest o nekom problemu u svijetu i svoju temu izlažu ljudima koji su je već svjesni i žele promjene. Međutim, ekspoze „Crna riba“ (Blackfish) koji je Gabrijela Kaupertvejt napravila o zlostavljanju kitova ubica promijenio je viđenje javnosti, korporativno ponašanje i zakon.
Šokantni snimak nevjeste Maje Rudolf koja upropaštava svoju vjenčanicu je jasno stavio svima do znanja da komedija reditelja Pola Figa – a koju su napisale glumica sa glavnom ulogom, Kristen Vig, i Ani Mummolo nije samo još jedan sladunjav i simpatično smiješan film o vjenčanjima. „Djeveruše“ (Bridesmaids) su odjeknule širom svijeta i pomogle da se razbije seksistički kliše da žene ne mogu biti smiješne. Da, naravno da mogu, i smiju se cijelim putem do banke. Pitajte samo Melisu Mekarti koja je u ovoj deceniji postala jedna od rijetkih pravih novih filskih zvijezda.
Kada je Elza zapjevala Puštam sve u ovom svjetski poznatom Diznijevom animiranom mjuziklu obznanila je ne samo svoju moć već i moć ženskog dijela publike u jednoj od najvećih priča ove industrije u prethodnoj deceniji. Upravo je zahvaljujući toj publici „Zaleđeno kraljevstvo“ (Frozen) postao jedan od animiranih filmova sa najvećom zaradom u istoriji kinematografije, čime je oživio i Diznijevu tradiciju bajki novim generacijama.
Strava i haos kuće (i apsolutni hit biletarnica) koji je predstavio Džordan Pil je brilijantni spoj različitih žanrova – vrhunski primjer novog talasa horora – kao i jezivo pobijanje lažnih vijesti koje je era Obama plasirala u post-rasnim Sjedinjenim državama. Objavljen nedugo nakon inauguracije Donalda Trampa činilo se kao nepokolebljivi znak vremena, spoj satire i horora tako dobro uklopljen da je teško razaznati šta je šta.
Drugi dio franšize zasnovane na serijalu romana za mlade odrasle osobe autorke Suzan Kolins zacementirao je status Dženifer Lorens kao svjetske filmske zvijezde i – uz „Zaleđeno kraljevstvo“, još jednim hitom te godine – ponovo potvrdio moć žena na biletarnici. „Plamen“ (Hunger Games: Catching Fire) je takođe postao prvi film sa ženskim glavnim likom koji je ostvario vrhunske zarade na domaćim biletarnicama poslije dugo, dugo vremena. Podjednako popularna i kod dječaka i kod djevojčica, Katnis Everdin je postala nova vrsta arhetipa pop kulture, buntovnica i ratnica, umjesto princeze.
Na 89. dodjeli Nagrade akademije, „Mjesečina“ (Moonlight) Berija Dženkinsa je ušao u istoriju Oskara: među mnogobrojnim novitetima, ovaj film – veoma ličan, niskobudžetni projekat rađen pod uticajima evorpske i azijske kinematografije – je bio prvi dobitnik nagrade za najbolji film nekog Afroameričkog reditelja. Njegov trijumf je bio pokazatelj promjene u industriji nakon dugih decenija sistematskog rasizma.
Film Bonga Žuna Hoa o djevojčici i njenoj genetski modifikovanoj super-svinji je proizvod Netfliksa koje je razdrmao industriju te dalje zamutio granice između malih i velikih ekrana. Premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Kanu 2017. godine, započeo je debatu o mjestu Netfliksa u kinima koja je veoma aktivna i danas. Sa druge strane, pozicija Bonga u kinematografiji je postala neosporiva. Dvije godine kasnije, vratio se u Kan sa uratkom „Parazit“ i osvojio vrhunske nagrade.
Ova franšiza, koja je sada postala dio Diznijevog carstva, vratila se na velika vrata sa Dž. Dž. Abramsom na čelu. Predvodeći novu triologiju, ova svemirska opera je nastojala da ponovo kreira pop energiju koja je donirala prethodna tri filma, istovremeno praveći više vremena za žene i ne-bjelačke likove. Rezultat je bio globalno popularan, ali je takođe podstakao i dosta negativnih komentara koje su otkrile, i to ne po prvi ili posljednji put, ružnu reakciju struja moderne kulture obožavatelja.
Vjerujem da svako "zato" ima svoje "ali". Smijem se i tražim svoj zen.
