LjudiMedicinanajnovijeNaslovna vijestPojaveRadoznala Lola

Evo šta se dešava sa našim tijelom kad prekomjerno razmišljamo

Ta prekomjerna opsesija i analiza utiče i na naše tijelo i na naš um.

Prevela: Saša Leper

Julia Ries / Huff Post

Foto: Mathew Schwartz / Unsplash

Ako u glavi prolazite kroz razgovore koje ste već vodili, detaljno analizirate svoje izbore ili se često izgubite u lavirintu scenarija „šta bi bilo kad bi bilo“, veliki su izgledi da i vi prekomjerno razmišljate.

Ova prekomjerna analiza i gotovo opsesija je gotovo postala epidemija. Studija koju je sproveo Univerzitet u Mičiganu je pokazala da 73% odraslih osoba starosti između 25 i 35 godina, kao i 52% onih koji imaju između 45 i 55 godina razmišlja previše.

Zanimljivo je i to što je ovo istraživanje pokazalo da većina ljudi koji razmišljaju prekomjerno zapravo smatraju da si čine uslugu jer ponovo prolaze kroz sopstvene misli. Ali istina je da je to zapravo prilično opasna igra koja može imati višestruke negativne posljedice po nas.

Dejvid Špigel, direktor Centra za zdravlje i stres Zdravstvenog centra Stanford je to formulisao ovako:

„Postoje trenuci kada je briga o problemu daleko veća nego sam taj problem.“

Evo šta se sve dešava sa našim tijelom kada previše razmišljamo.

 

Manje su šanse da ćemo nešto i uraditi

Prekomjerno razmišljanje rađa toliko opcija, izbora i scenarija da nam se naposlijetku čini nemoguće donijeti ikakvu konkretnu odluku, što je koncept koji se naziva paraliza analize.

„Uvuku nas potencijalne posljedice koje se možda nikada neće desiti, briga o nekim ishodima situacija i o  to nas parališe toliko da na kraju ništa ni ne uradimo“, kaže Ražita Sina, direktorka Jejlovog Centra za stres.

Ako ne isprobavamo, ako ne griješimo, što može biti jedna od stvari o kojoj brinemo, takođe ni ne uspijevamo. Kada napokon donesemo neku oduku možda se ispostavi da je bila pogrešna jer nas je bunio veliki broj kontradiktornih misli.

„Na kraju ne poslušamo intuiciju jer tu postoji i toliko drugih misli i faktora, i možda zato ne izabere nešto što bi vam savršeno odgovaralo u tom trenutku“, kaže Laura Prajs, klinička profesorica psihijatrije Univerziteta u Njujorku.

Foto: Laurenz Kleinheider / Unsplash

Manje smo kreativni

Studija sprovedena u Britaniji je otkrila da smo kreativniji kada su nam određeni dijelovi mozga i kognitivni procesi tihi. Zbog prekomjernog razmišljanja nam može ponestati novih ideja ili rješenja i možemo imati osjećaj da smo zapeli. Iako prekomjerno razmišljanje ponekad može dovesti do novih, svježih ideja, takođe, još češće, može otići u potpuno suprotnom smjeru te stvoriti mentalne barikade koje otežavaju bilo kakvo drugačije razmišljanje.

Druga studija sprovedena na Stanfordu je došla do istog zaključka. Ispitanici su bili prikopčani na uređaje za magnetnu rezonancu te im je zadano da nacrtaju niz ilustracija. Što su trebali crtati teže stvari to su više morali da razmišljaju i to su im crteži bili manje kreativni. Sa druge strane, što u crteži bili jednostavniji i iziskivali manje razmišljanja, to su bili kreativniji.
Ukratko, čini se da suviše razmišljanja ograničava kreativnost.

 

Foto: Hannah Olinger / Unsplash

Imamo manje energije

Prekomjerno razmišljanje zahtjeva mnogo energije. Mozak stvara toliko različitih misli i scenarija da ne mu ne preostaje mnogo energije za nešto produktivno.

„Mentalna energija bez ikakvog fizičkog ventila užasno zamara, te možete imati osjećaj nevjerovatnog umora samo zato što ste previše vremena proveli u sopstvenom umu“, tvrdi Prajsova.

Špigel je dodao da kada prekomjerno razmišljamo i sami sebi stvaramo stres, naša tijela stvaraju kortizol – hormon stresa. Vremenom to neprestano stvaranje kortizola može biti toliko umarajuće da izazove pregoravanje.

„To je kao da vozite auto u pogrešnoj brzini. Radi vam motor ali nećete baš odmaći daleko.“

Foto: Adrian Swancar / Unsplash

Imamo poremećaje sna

Ogroman broj ljudi koji prekomjerno razmišlja imaju problema sa zaspivanjem, jer si prebiraju po mislima umjesto da se lagano gase i tonu u san.

Prije nego što je u stanju da zaspi, naše tijelo mora ući u stanje mira – puls se mora usporiti, pritisak sniziti, a disanje usporiti. Prekomjerna analiza nas može uzbuditi, naročito kada nam misli postanu anksiozne. Sve to onemogućava tijelu da uđe u ono umirujuće, opušteno stanje koje mu je potrebno.

Naravno, kada san počne da trpi lako se uvući u taj začarani krug iscrpljenosti i nedostatka sna.

„Kada ne spavamo dobro nemamo energije, pa manje i vježbamo, zbog čega spavamo još gore.“

Foto: Alexandra Grn / Unsplash

Mijenja nam se apetit

Prekomjerno razmišljanje itekako može imati uticaj na apetit. Taj uticaj nije isti kod svake osobe: nekima se umanji, a drugima poveća (što je češća pojava).

Špigel to naziva „jedenjem od brige“  te objasnio da to mnogi ljudi rade jer ih umiruje ili im skreće misli. Mnogi ljudi posežu za najukusnijom i najnezdravijom hranom kada su pod stresom, što je upravo razlog zbog kog se masna rana sa mnogo šećera često naziva i „hranom za utjehu“.

Takođe, kortizol – hormon stresa – pojačava apetit i motivaciju za jelom.

Foto: Icons8 Team / Unsplash

Kako kontrolisati prekomjerno razmišljanje?

Prvi korak je primjetiti kada prekomjerno razmišljamo te postati svjestan toga što se dešava. Profesorica Sina nudi jedna način viđenja situacije – ako imamo više od tri mogućnosti ili scenarija „šta ako“ definitivno razmišljamo prekomjerno.

Dalje, potrebno je naći način na koji ćemo si skrenuti misli i fokusirati se na svoje fizičko tijelo kako bismo rasteretili svoj kognitivni sistem (recimo trčanjem ili jogom). Prajsova se okreće ka disanju iz dijafragme ili dubine stomaka, što smiruje puls, usporava disanje i vraća fokus na tijelo, čime rasterećuje um.

Takođe predlaže korištenje dnevnika briga: nekih 20-tak minuta prije odlaska na spavanje treba da napravimo spisak svega što nas brine ili što treba da uradimo.

„Sam proces zapisivanja – ne kucanja, već baš pisanja rukom – pomaže mozgu da se rastereti i umiri.“

Foto: David Travis / Unsplash

Razgovor sa terapeutom, prijateljem ili partnerom takođe može bit koristan jer nam može dati novu perspektivu i pomoći nam da shvatimo nešto što nam se do tada činilo užasno komplikovano.

Konačno, vježbe prisutnosti ili meditacija nam može pomoći da se resetujemo i da raščistimo um, iako su to aktivnosti koji iziskuju vježbu i strpljenje.

„Nemojte se boriti protiv problema – pustite ga da proteče kroz vas kao da gledate oluku kako prolazi.“

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije