DogađajiLjudiMjestanajnovijeNaslovna vijestPojaveRadoznala Lola

Finska udomila skoro sve beskućnike!

Revolucionarni program zbrinjavanja beskućnika u 10 godina ima stopu uspjeha od čak 80%!

Prevela: Saša Leper

Scoop.me

Foto: Unsplash

Divne nam vijesti dolaze iz Finske! Naime, broj beskućnika u toj zemlji je u naglom opadanju zahvaljujući jednom konceptu koji su počeli sprovoditi.

Zove se „Prvo smještaj“ i beskućnicima pruža manji stan i savjetovalište – bez ikakvih preduslova. Čak 4 od 5 osoba tako uspije da povrati stabilnost u svoj život. Ono što možda najviše iznenađuje u ovoj priči jeste da je ovo rješenje zapravo jeftinije od prostog prihvatanja beskućnosti.

Finska je tako postala jedina zemlja u Evropi gdje je stopa beskućništva u opadanju.

Pravo naselje od šatora i sklepanih kućica se moglo vidjeti između drveća u parkovima Helsinkija 2008. godine. Beskućnici su bili skrpili privremeni smještaj u sred glavnog grada Finske, gdje su bili izloženi oštrim vremenskim uslovima.

Ilustracija / Unsplash

Finske vlasti su još od 1980-tih pokušavale riješiti problem beskućništva. Gradili su privremena skloništa, međutim to nije rješavalo problem ljudima koji su dugoročno bili na ulicama. Nisu imali dovoljno skloništa za hitne slučajeve i mnogi ljudi zahvaćeni beskućništvom se nisu uspijevali oporaviti iz tog stanja – bez adresa nisu mogli naći posao, a bez posla nisu mogli priuštiti smještaj. Taj začarani krug je bio pogoršan otežanim prijavljivanjem za fondove socijalnih davanja. Sve u svemu, beskućnici su bili zarobljeni.

Ali finske vlasti su 2008. godine uveli novu politiku za beskućnike. Počeli su sprovoditi koncept „Prvo smještaj“  i od tada se broj beskućnika drastično smanjio.

Nevladine organizacije poput Fondacije Y obezbjeđuju smještaj za one kojima je to potrebno. Sami se bave pronalaženjem stambenih jedinica tako što kupe stanove na privatnom tržištu ili renoviraju već postojeće stanove. Stanovi imaju jednu do dvije prostorije. Pored toga, bivša skloništa za hitne slučajeve su pretvorena u stanove kako bi služila kao dugoročniji smještaj.

„Svima je bilo jasno da stari sistem nije radio, da nam je bila potrebna radikalna promjena“, kaže Juha Kaakinen, direktor Fondacije Y.

Beskućnici tako postaju stanari i imaju ugovor. Takođe moraju plaćati kiriju i režije. Socijalni radnici imaju kancelarije u tim stambenim zgradama i pomažu im oko finansijskih problema kao što su prijave za fondove socijalnih davanja.

Fondacija Y prima pozajmice sa popustima od države kako bi kupila smještaj. Dodatno, socijalni radnici se brinu o tome da država plaća beskućnike i buduće stanare. Finska lutrija podržava ovu nevladinu organizaciju kada kupuju stanove na privatnom tržištu nekretnina. Takođe dobijaju redovne pozajmice od banaka, a dugove otplaćuju od prihoda od kirija.

YouTube

„Morali smo se riješiti noćnih skloništa i privremenih hostela koje smo tada i dalje imali. Imali su veoma dugačku istoriju u Finskoj i svi su mogli vidjeti da i nisu spašavali ljude od beskućništva.”

Program „Prvo smještaj“ se razlikuje od ostalih jer se inače očekuje da beskućnici prvo nađu posao i oslobode se raznih psiholoških problema i ovisnosti, a tek onda dobijaju pomoć u pronalaženju smještaja. „Prvo smještaj“ funkcioniše suprotno: ljudi prvo dobiju stan – bez ikakvih preduslova. Socijalni radnici im pomognu sa prijavama za socijalna davanja i mogu ići na savjetovališta. Ta nova, bezbjedna situacija im olakšava pronalaženje posla i brigu o svom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Rezultati su zaista impresivni: 4 od 5 osoba uspije zadržati stan duži vremenski period i imati daleko stabilniji život nego ranije. U tih 20% slučajeva osoba koje se isele, uglavnom odlaze jer bi rađe živjeli kod prijatelja ili rođaka ili pak ne uspiju platiti kriju. Ali čak i u tom slučaju nisu odbačeni: ponovo se mogu prijaviti za stan i primati podršku ako to žele.

U posljednjih 10 godina, program „Prvo smještaj“ je obezbijedio oko 4600 domova u Finskoj. Godine 2017. još je oko 1900 ljudi živjelo na ulicama, ali bilo je dovoljno mjesta za njih u skloništima za hitne slučajeve da više nisu morali spavati na otvorenom.

 

Obezbjeđivanje smještaja je zapravo jeftinije nego da ljudi žive na ulici

U proteklih 10 godina, 270 milion evra je potrošeno na izgradnju, kupovinu i renovaciju stambenih jedinica u sklop programa „Prvo smještaj“. Međutim, kako Juha Kaakinen ističe, to je daleko manje od troškova beskućništva. Kada se ljudi nalaze u situacijama hitnih slučajeva ti slučajevi se događaju češće: napadi, povrede, slomovi. Često se uključuju policija, doktori i pravni sistem, a sve to košta.

Država sada zapravo godišnje potroši i do 15000 evra manje po beskućniku nego ranije.

Naravno, ne postoje garancije za uspjeh. Naročito je teško doprijeti do beskućnih žena, jer one češće prikrivaju ozbiljnost svoje situacije. Rjeđe žive na ulicama i rađe borave kod prijatelja ili poznanika.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije