Hrabra LolanajnovijeNaslovna vijest

9 heroina Prvog svjetskog rata za koje biste trebali znati

Какve sjajne žene!

Priredila: Nataša Bursać

Izvor: Katherine - amightygirl.com

Foto: amightygirl.com

Flora Sandes (1876 – 1956)

Foto: amightygirl.com

Najmlađa članica jedne krajenje konzervativne porodice Iraca, Flora Sanders je bila jedina žena vojnik koja je služila u Prvom svjtskom ratu.

Odrasla je obožavajući aktivnosti kao što su jahanje i pucanje. Kad je rat otpočeo, otputovala je Srbiju kao članica Crvenog Krsta, ali je, kada su je vidjeli kako jaše, srpski vojnici ubijedili da bude vojnik, a ne njegovateljica. Ouševljena, rekla je prijateljici:

“Uvijek sam htjela budem vonik i da se borim.”

I 1915. je i postala. Nažalost, nardene godine je povrijeđena kada je granata pala u njenu neposrednu blizinu.

“Krajičkom oka sam vidjela hirurga koji me je gledamo sa suzama u očima. Ubjeđivala sam ga da je potrebno znatno više od taga da ubje mene, i da ću opet biti na nogama za 10-ak dana.”

Primila je najviše priznanje od Srpske vojske, te je i dobila viši čin, ali ju je povrijeda spriječila da se vrati na ratno polje, te je ostatak rata provela vodeći jednu bolnicu.

Nakon rata je proglašena oficirom, te je ostala poznata i po tome što je prva žena oficir u Srbiji.

Trebalo joj je mnogo vremena da se privikne životu u miru. “Sedam sam godina živjela praktično kao mušakarac.”

Džulija Ketrin (Julia Catherine) Stimson (1881 – 1948)

Foto: amightygirl.com

Američka njegovateljica Ketrin Stimson je posvetila svoj vojni rok spašavanju što više života je moguće, te je postala prva žena koja dobila čin majora u Američkoj vojsci.

Htjela je biti doktorica, ali su je roditelji iapk usmjerili ka tome da bude bolničarka.

Kada je Amerika pristupila ratu 1917. godine, ona je postala volonter u vojničkim bolnicama. Već naredne godine je postala supervizor sa preko 10 000 bolničarki koje je ona vodila. I za to je i nagrađena medaljama za hrabrst i predanost.

Nadalje je tokom rata dobila i čin majora. I, iako je zvanično otišla u penziju kada je izbio Drugi svjetski rat, prozvana je na aktivnu dužnost u regrutovanju.

Danas je upamćena po tome što je bila jedan od pionira koji su doveli profesiju bolničarki na zaslužan nivo. Takođe, njezin je duh ohrabrio mnoge žene da idu njenim stopama.

“Ne brinite za mene, ni najmanje.”, pisala je svojoj porodici u Francuskoj.

“…Ne bih ovo propustila ni za šta na svijetu.”

Džulija Hant Katlin De Pau Tauflib (Julia Hunt Catlin Park DePew Taufflieb, 1864 – 1947)

Foto: amightygirl.com

Iako dolazi iz bogate porodice Džulija Hant Katlin je oduševila čitavu zemlju svjom nesebičnošću tokom Prvog svjetskog rata.

Nakon smrti njenog prvog muža, otputovala je u Francusku, gdje je kupila kuću sa imanjem. Kada je izbio rat, nije prošlo mnogo dok istu nije pretvorila u bolnicu, koju je sama opremila i finansirala.

Njeno je djelo inspirisalo mnoge druge bogate Amerikance koji žive u Francuskoj, da učine isto.

Jednako tako, iskoristila je svoje veze u Americi da skupi sredstva za zbrinjavanje izbjeglica koje su smjestile u blizni, a većinu su ih činile žene sa djecom.

Vodila je bolnicu 4 godine, kada su je Njemačke trupe natjerale da ju napusti.

Ostala je upamćena kao jedina Amerikanka koja je primila mnogobrojna priznanja Francuske vojske i Crvenog krsta.

Luz Tuluz (Louise Thuliez, 1881 – 1966)

Foto: amightygirl.com

Luz Tuluz je bila francuska učiteljica koja je radila za Pokret otpora kada je njeno selo okupirano tokom Prvog svjetskog rata. Pomogla je mnogim ranjenim Britanskim vojnicima koji su ostali nakon evakuacije, da pobjegnu.

Do 1915. godine neumorno je ispraćala vojnike u kuću njegovateljice Edit Kavel, sa kojom je blisko sarađivala, dok obje nisu uhapšene.

Kao i Kavelova, osuđena je na smrt, ali je ipak služila zatvorsku kaznu. Ostatak je rata provela u pritvoru, u groznim uslovima. Posegnula bi za sitnim buntovničkim djelima, te je recimo labavo prišivala Njemačkim vojnicima dugmad na uniformi, ne bi li otpadali.

Nakon rata je odlikovana, te je napisala autobigrafiju.

Početkom Drugog svjetskog rata, vratila se pomaganju vojnicima koji žele da pobjegnu iz okupirane Francuske. Kada su je pitali žašto se povrgnula tolikom riziku, odgovorila:

“Zato što sam Francuskinja.”

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije