DogađajiKulturaLjudiMedicinaMjestanajnovijeNaslovna vijestPojave

Kada će ovo završiti?

VJEROJATNO nadaleko i naširoko nema nikoga ko si ne postavlja pitanje iz naslova: Kada će ovo ludilo završiti?

Redakcija

index.hr

Foto: index.hr

Gotovo svako u porodici ima nekoga ko spada u rizičnu grupu zato što je stariji, ima neku podliježuću bolest poput visokog pritiska, dijabetesa ili raka ili je istovremeno i star i bolestan. To  znači da bi mnogi mogli ostati bez nekog člana porodice. A čak ni mlađi nisu bulletproof.

Pandemija se više ne može zadržati

Kratak odgovor na postavljeno pitanje bio bi da se ugledni svjetski epidemiolozi danas slažu da se pandemija Covida-19 toliko proširila svijetom da se više ne može zadržati.

“Prije dve ili tri sedmice još smo se nadali obuzdavanju”, rekla je prošle sedmice za Vox Tara Smith, epidemiologinja sa Sveučilišta Kent State. “To smo sada već stvarno prošli. Konj je izvan staje”, dodala je.

Epidemiolog s Harvarda Marc Lipsich poručio je na Twitteru 3. marta kako smatra da će Covid zaraziti između 20% i 60% odrasle svjetske populacije.

Nathan Grubaugh, epidemiolog s Yale School of Public Health, rekao je da bez učinkovite vakcine  ne vidi kako bi sve moglo završiti prije nego što milijoni budu zaraženi.

Drugim riječima, Covid-19 će se najvjerojatnije nastaviti širiti, uzrokovat će teška oboljenja i odnositi živote sve dok ne pronađemo učinkovitu vakcinu ili dok dovoljan broj ljudi ne razvije prirodni imunitet za tzv. kolektivni imunitet. Štoviše, vjerojatno će se i tada nastaviti širiti jer će mutirati pa će se vraćati u talasima poput sezonske gripe.

Ali svjetski čelnici i zdravstveni sistemi moraju osmisliti strategije kojima će doći do nekog od ishoda u kojem će virus prestati predstavljati ovakvu opasnost kakvu trenutno predstavlja. Ovdje ćemo pojasniti neke ključne čimbenike u priči i neka moguća rješenja.

SARS smo uspjeli zaustaviti, ali on je bio drugačiji

Epidemije novih virusa kao što je Covid-19 mogu se zaustaviti na razne načine. Ponekad je moguće oboljele pravovremeno identifikovati i izolovati kako bi se njihov kontakt sa zdravim ljudima onemogućio.

Na taj način broj ljudi koje jedan oboljeli uspijeva zaraziti, koji se izražava kao R0, pada ispod 1 te bolest jenjava i staje. Dok god je R0 veći od 1, odnosno dok god jedan oboljeli tokom bolesti u prosjeku zarazi više od jedne osobe, bolest će se uspješno širiti.

Mjere suzbijanja širenja virusa ponekad mogu biti učinkovite ako se primjenjuju jako dosljedno. Primjer je SARS koji je suzbijen ekstremno intenzivnim javnozdravstvenim intervencijama u Kini, Tajlandu, Vijetnamu, Kanadi i drugdje.

Te mjere uključivale su ono što se posljednjih dana često ponavlja: otkrivanje i izolovanje oboljelih, karantine za njihove kontakte, zabrane održavanja raznih skupova, pranje ruku itd.

Pritom treba imati na umu da su te mjere u slučaju SARS-a bile vrlo učinkovite jer su oni koji su bili najviše zarazni istovremeno bili i jako bolesni, s jasnim i uglavnom teškim simptomima. Zato ih se moglo relativno lako pravovremeno identifikovati i izolovati prije nego što zaraze mnogo ljudi.

Ali ne treba zaboraviti da je u Torontu SARS ponovno krenuo čim su bile ukinute mjere predostrožnosti nakon što je početni talas bio dobro kontrolisan. Virus koji se suzbije, ali se ne iskorijeni potpuno, može se vratiti u novom talasu ili pojaviti u nekom džepu bez imuniteta.

Ne, Covid-19 nije kao sezonska gripa

Prije nego što iznesemo ključne činjenice zbog kojih se Covid-19 najvjerojatnije više ne može suzbiti, ponovimo još jednom jednu važnu stvar – tu je bolest pogrešno uspoređivati s gripom.

Ljudi svakodnevno vide medicinsko osoblje u skafanderima kako prevozi teško oboljele, prate kako brojke mrtvih rastu, čuju da su cijele države u strogim karantinama, da je ovo najveća pandemija 21. vijeka i sl., a s druge strane čuju poruke političara i polustručnjaka koji ih uvjeravaju da nema razloga za prevelik strah, da je Covid-19 manje opasan od sezonske gripe zbog koje se niko ni približno toliko ne uzbuđuje. Naravno da se pitaju ko je tu lud.

Priča prema kojoj je Covid-19 sličan sezonskoj gripi jednostavno ne drži vodu. Među ostalim, te bolesti uzrokuju dvije sasvim različite vrste i dva sasvim različita razreda virusa. Patuljasti pinč i morž imaju neke sličnosti, oboje su sisavci, ali niko ozbiljan ne bi tvrdio da su slični.

Osim toga, iako je gripa tip virusa koji se sezonski mijenja i svake godine se ponovno moramo vakcinisati kako bismo se zaštitili, ipak se neki sojevi ponavljaju ili su dovoljno slični prethodnima na koje smo se vakcinisali ili prirodno razvili imunitet, koji onda može djelovati na viruse koji su dovoljno slični (tzv. križna reaktivnost). S ovim virusom se dosad još nismo susreli pa nemamo ni tu malu zaštitu u vidu križne reaktivnosti.

Na to su upozorili brojni ugledni svjetski epidemiolozi i Svjetska zdravstvena organizacija. U stvarnom životu to su, pak, jasno pokazale situacije u kineskoj pokrajini Hubei i Italiji.

Kako će bolest izgledati kada eventualno postane sezonska, kada je preboli mnoštvo ljudi i kada bude pronađena vakcina, tek ćemo vidjeti. Svako ko u istom kontekstu govori o gripi i Covidu-19 trebao bi uvijek isticati da je ova druga bolest trenutno neuporedivo opasnija.

Na tu činjenicu ovih je dana otvorenim pismom upozorilo i Italijansko udruženje biotehničara. Ono je uporedilo službene podatke državnih institucija o gripi iz sezone 2018.-2019. s podacima o Covidu-19 iz ove godine.

U skladu s njima napravili su grafikon koji možete vidjeti dole. Iz njega je jasno vidljivo da je u najgoroj  sedmici do sada Covid-19 u Italiji potvrđeno odnio 23 puta više života nego što ih je potvrđeno odnijela gripa u najgoroj sedmici u 2019.

Legenda:

Plavom bojom označen je broj oboljelih od gripe koji su trebali intenzivnu njegu, a ljubičastom broj umrlih od gripe. Žuti stupci prikazuju broj oboljelih od Covida-19 kojima je trebala intenzivna njega, a crvena broj umrlih.

Napomena: Ovo su brojevi potvrđenih slučajeva. Mnogi blaži slučajevi gripe i Covida-19, kao i neki slučajevi smrti, ne prijavljuju se ili se krivo pripisuju drugim bolestima.

”U sezoni 2018.-2019. gripa je u Italiji bila odgovorna za 812 slučajeva koji su zahtijevali hospitalizaciju na jedinicama intenzivnog liječenja (JIL), a u razdoblju od 33 sedmice uzrokovala je 205 smrtnih slučajeva (8. novembar 2018. – 20. maj 2019.). Vrhunac popunjenosti kapaciteta JIL bio je u 4. sedmici 2019. s 93 slučaja, a vrhunac smrtnosti u 5. sedmici s 29 smrtnih slučajeva.

Dostupni podaci za SARS-CoV-2 u Italiji potpuno su drugačiji. Epidemija je krenula u 9. sedmici 2020., a sedam nakon toga već je zabilježila 351 slučaj u JIL-u i 131 smrtni slučaj. U 11. sedmici (ažurirano 11. marta) već se bilježilo 1028 slučajeva u JIL-u i 679 smrtnih slučajeva, a situacija je postala kritična za zdravstveni sistem mnogih italijanskih regija.

Glavni problem je u tome što velik broj slučajeva (oko 10%) treba hospitalizaciju na odjelima intenzivnog liječenja, kako mladi, tako i stariji, a terapije obično traju 2-3 sedmice prije nego što prođe kritična faza. To, pak, zahtijeva ogroman napor zdravstvenog sistema kako bi se osigurala odgovarajuća njega za sve kojima je potrebna, i to vrlo dugo, pa ponestaju resursi za bolesnike s drugim oboljenjima.

Istina je da u većini slučajeva umiru starije osobe, ali samo zato što stariji često imaju podliježuće hronične bolesti i ne podnose dobro invazivne tretmane. Sve dobi mogu zatrebati hospitalizaciju.

Dakle, pripremite se, pomozite svojoj zemlji da pravilno informiše svoje ljude i pomozite im da poštuju pravila za zaustavljanje zaraze. Učinite to za sebe, za ljude do kojih vam je stalo, za svoje sugrađane, posebno one najslabije”, poručuju članovi udruge.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije