Od šišmiša do ljudskih pluća – Šta bi trebalo da znate o koronavirusu?
TAJNA EVOLUCIJE COVIDA-19
Njegove su mutacije strahovito efikasne, znamo zašto se rapidno širi, ključna karika nedostaje.
jutarnji.hr
Hiljadama godina, parazit bez imena živio je među populacijom šišmiša na jugu Kine. Šišmiši su se razvili do te mjere da ih nisu primijetili.
Jednog dana parazit – predak koronavirusa, SARS-CoV2, imao je priliku proširiti svoje područje. Možda ga je proširio na pangolina, jedinog sisavca koji ima kožu prekrivenu velikim ljuskama, ugroženu vrsta koja je stalna žrtva trgovanja divljim životinjama i prodaje se ilegalno na tržištima živih životinja u jugoistočnoj Aziji i Kini.
Genetski put ostaje nejasan. Da bi preživio u novoj vrsti, virus je morao mutirati, razviti svoj hibrid – snažniju verziju sebe. U današnje vrijeme je koronavirus pronašao novu vrstu – ljude. Bilo je dovoljan jedan čovjek za uzrok današnje pandemije.
U roku od sedam dana potvrđeni slučajevi bolesti COVID-19, bolesti uzrokovane virusom Sars-CoV-2 udvostručili su se u sedam dana, zatim su se utrostručili i učetverostručili u vrlo kratkom roku.
Više od 50 hiljada smrtnih slučajeva zabilježeno je širom svijeta, a broj zaraženih je prešao milijon. Sjedinjene Američke Države trenutno imaju najveći broj potvrđenih slučajeva s preko 238 hiljada zaraženih osoba. Istraživanje koje su naučnici objavili početkom marta u časopisu Science razotkriva da se iza svakog potvrđenog slučaja krije vjerojatno 5 do 10 osoba s neotkrivenom zarazom.
Tako američki magazin New Yorker započinje priču u kojoj navodi sva najpoznatija istraživanja vezana uz pitanje: ”Kako je koronavirus došao do ljudskih pluća?”.
Rođenje koronavirusa
Naučnicisu prvo otkrili da koronavirusi potiču od šišmišima nakon izbijanja respiratornog sindroma SARSA 2003. Jonathan Epstein, epidemiolog iz Društva EcoHealth u New Yorku koji proučava zoonotske viruse – one koji mogu prelaziti sa životinja na ljude – bio je dio istraživačkog tima koji je krenuo u lov na izvor zaraze u kineskoj provinciji Guangdong, žarište SARSA.
Sugerisao je da su postojali višestruki prijelazi zaraze sa životinje na ljude. Ispočetka su zdravstveni radnici vjerovali da je za izbijanje SARSA bio odgovoran sisavac imena azijska cibetka, životinja slična mungosu koja se također prodavala na tržnicama.
Ali cibetke uzgajane na drugim mjestima u Guangdongu nisu imale antitijela na virus, što ukazuje na to da su životinje prodavane na tržnici mogle biti samo posrednik – visoko zarazan domaćin.
Epstein i drugi sumnjali su da su šišmiši, koji su sveprisutni na seoskim, poljoprivrednim brdima tog područja i koji su se u to vrijeme prodavali na ”mokrim tržnicama” u Guangdongu, mogli biti prirodni rezervoar koronavirusa.
Istraživači su postavili laboratorije unutar pećina i uzimali briseve sa šišmiša. Nakon višemjesečne istrage, Epsteinov tim otkrio je četiri vrste šišmiša koji su nosili koronaviruse slične SARS-u, a jedna od njih imala je 90 posto isti genetski kod koronavirusa.
Nakon godina daljnjeg proučavanja šišmiša, istraživači su pronašli izravni koronavirus SARSA, kao i stotine drugih vrsta koronavirusa koji kruže među nekim od oko 1400 vrsta šišmiša koji žive na šest kontinenata. Čini se da koronavirus i ostale vrste virusa evoluiraju sa šišmišima kroz čitav raspon ljudske civilizacije, a možda i mnogo duže.
Kako porodica koronavirusa raste različiti sojevi se stvaraju u tijelima šišmiša, ali ovaj proces događa se bez da se šišmiši razbole. To je prirodni fenomen jer je njihov imunološki ssistem razvio bolji način za popravljanje oštećenja stanica i borbu protiv virusa bez izazivanja daljnjih upala.
Ali kada ti virusi uskoče u novu vrstu – bilo da se to radilo o pangolinu, cibetki ili čovjeku – rezultat može biti ozbiljna, ponekad smrtonosna bolest. Glavna Epsteinova saradnica u Kini, naučnica Shi Zheng-Li, je 2013. godine napravila slijed koronavirusa pronađenih kod šišmiša i u januaru je otkrila da oni dijele 96% svog genoma s Sars-CoV-2.
