Da li vlada Švedske ipak postupa ispravno u vezi sa širenjem virusa korona?

Kada je Kloi Fu (24) izašla na trčanje u ponedjeljak naveče, ulice Štokholma su vrvile ljudima koji su sretno pili na terasama restorana i uživali u prvom toplom i sunčanom danu nakon dugačke zime.

„Kada prošetate okolo možete primjetiti potpuni nedostatak panike“, kaže Fu koja se preselila u Švedsku iz Sjedinjenih država prošle godine. „Ulice su jednako prepune ljudi kao što su bile i prethodnog proljeća.“

Dok se mnoge javne površine evropskih gradova polako ali sigurno prazne – građani izlaze na ulice samo kako bi kupili osnovne namirnice i ljekove – život u Švedskoj se uglavnom nastavlja kao i inače. Djeca idu u školu, a odrasli zajedno večeraju u lokalnim barovima. Samo je najranjivijim stanovnicima savjetovano da se izoluju, a tek poneki rade od kuće. Pa ipak, Švedska bilježi 9141 potvrđen slučaj zaraze koronavirusom, a umrle su 793 osobe. Stručnjaci se brinu da bi slabije mjere mogle dovesti do ozbiljnijeg širenja zaraze u ovoj zemlji koja broji 10 miliona stanovnika.

Švedska ima relativno visoku stopu smrtnosti: do 8. aprila umrlo je 7.68% Šveđana koji su bili pozitivni na virus korona. U poređenju sa tim, zemlje iz neposrednog okruženja bilježe znatno niže stope smrtnosti: Norveška 1.46% i Danska 3.85%. Stopa smrtnosti u Sjedinjenim američkim državama za sada je 3.21%. Iako bi ova viša stopa smrtnosti u Švedskoj mogla biti i proizvod rjeđeg testiranja u odnosu na komšije, stručnjaci kažu da je kriv i prilično opušten način odnošenja prema epidemiji.

Švedske vlasti nastavljaju da se zalažu za opuštene mjere – Agencija za javno zdravstvo upozorava građane da pokriju usta kada kašlju ili kišu te da redovno peru ruke, ali ne poziva na bilo kakve restrikcije. Od 29. marta su zabranili okupljanja više od 50 ljudi na jednom mjestu, smanjivši taj broj sa 500 što je bilo prethodno ograničenje. Druge zemlje poput Njemačke i Australije ne dozvoljavaju da više od 2 ljudi boravi na istom mjestu. Švedska je u ponedjeljak objavila i da će letovi unutar zemlje nastaviti da saobraćaju nesmetano uprkos rizicima koje to predstavlja za širenje zaraze.

Andres Tegnel, glavni švedski epidemiolog koji nadgleda vladin odgovor na pandemiju koronavirusa rekao je da treba da dopuste lagano širenje virusa kroz stanovništvo. Podsjećamo, to je isti pristup koji su prvobitno praktikovale i Holandija i Velika Britanija prije nego što su drastično promijenile strategiju usljed neporecivih dokaza da takav način djelovanja predstavlja dodatni izazov za sistem zdravstvene njege i njegove kapacitete. Tegnel je 5. aprila izjavio da se koronavirus može zaustaviti „imunitetom krda ili kombinacijom imuniteta i vakcinacije“.

Predviđa se da ćemo na vakcinu protiv virus korona sačekati još najmanje 14 mjeseci.

Međutim, mnogi stručnjaci širom Švedske upozoravaju na opasnost trenutne strategije.

„Imunitet krda nema smisla jer još uvijek ne znamo da li osoba može postati imuna“, tvrdi Nele Briselers, profesorica kliničke epidemiologije, dodavši da „ovaj virus može ubiti bilo koga“.

Do kraja marta već 2300 doktora, naučnika i akademika je potpisalo otvoreno pismo vladi pozivajući na strože mjere.

„Smatramo da njihova strategija nije potkovana nikakvim naučnim dokazima“, kaže Cecilija Soderberg-Naukler, stručnjakinja za mikrobiološku patogenezu i jedna od potpisnica pisma.

Kaže da vlada ne dijeli svoje podake sa naučnicima, što je navodi na zaključak da se njihova strategija ni „ne zasniva na dokazima“.

Karina King, epidemološkinja za zarazna oboljenja je saglasna sa tim da nedostatak transparentnosti vlade otežava naučnu analizu pristupa jer nemaju dovoljno podataka. Dodaje da vlada nije uložila konkretne napore da testira, prati i izoluje stanovništvo, što je standardni protokol za zaustavljanje lokalizovanog širenja na početku epidemije.

Pa ipak, Kingova tvrdi i da bi Švedska mogla biti rjedak primjer u kome nacionalna izolacija nije neophodna. „Švedska je jedinstvena jer nema toliko mnogo domaćinstava koja uključuju različite generacije ljudi.“

Iako se u Švedskoj socijalna udaljenost veoma cijeni i u normalnim okolnostima a u čak 40% domaćinstava stanuje samo jedna osoba bez djece, drugi stručnjaci tvrde da bi se koronavirus i dalje brzo mogao raširiti i u ovim okolnostima. Nakon Portugala,  Švedska posjeduje drugi najmanji broj kreveta na intenzivnoj njezi po broju stanovnika (5 kreveta na 100 000 ljudi), pa se smatra da zdravstveni sistem ne bi mogao da podnese naglo širenje zaraženosti.

Trenutno, stručnjaci tvrde da se vlada Švedske ne pridržava uputstava Svjetske zdravstvene organizacije, koja savjetuje da se prate kontakti zaraženih osoba i praktikuje stroga samoizolacija.

„Iznenađena sam i isfrustrirana što još uvijek nisu ništa poduzeli niti prate savjete organizacija kao što je SZO“, kaže Briselersova. „Odbacuju sve modele predviđanja koja su objavili stručnjaci i ne nude nikakvu odbranu.“

Glavni doktor jedne velike bolnice iz Švedske kaže da će trenutni pristup „vjerovatno rezultovati masakrom istorijskih razmjera“. Naveo je da je medicinarima iz njegove bolnice koji su dobili pozitivan rezultat testa na koronavirus ali koji ne pokazuju nikakve simptome naloženo da nastave raditi. Ovaj doktor je tražio da ostane anoniman jer se „ne odobrava govoriti o epidemiji ili suprotstavljati se zvaničnoj verziji“, ali rekao je da se osjeća dužnim da nešto kaže „iz etičke i medicinske perspektive“.

Švedski zakonodavci će se susresti u toku sedmice kako bi zajedno razmotrili da li treba da uvedu strože poslovne i saobraćajne restrikcije. Stručnjaci strahuju da bi već sada moglo biti suviše kasno da se spriječi haos u Štokholmu, ali da bi pojačane mjere mogle pomoći drugim dijelovima zemlje.

Iako se mnogi stručnjaci protive ovom pristupu vlade Švedske, mnogi građani ga podržavaju. Ankete pokazuju da građani vjeruju Upravi za javno zdravstvo, a 48% ljudi je navelo da imaju izuzetno visoko ili visoko povjerenje u tu ustanovu.

„Rijetko kada će švedsko društvo glasno negodovati na vladu“, kaže Fu. „Iako su ljudi zabrinuti zbog mogućeg gubitka svojih voljenih, istovremeno vjeruju vladi da postupa kako treba.“

Šveđani i inače imaju nadprosječno povjerenje u svoje političare, koji onda vjeruju građanima da će se pridržavati njihovih savjeta. Način funkcionisanja u ovoj zemlji je uvijek bio takav da vlada iznese prijedloge i dopusti javnosti da odluči. Kakve god smjernice da vlada izda to je samo to: smjernica. Ništa se ne naređuje.

Ali Soderberg-Nauklerova vjeruje da bi ova epidemija mogla stati na kraj dugačkoj istoriji javnog povjerenja u vladu.

“Ako ugrozite živote ljudi u demokratskom društvu a potom im ne pomognete, kako će društvo vjerovati političarima? Ne želim živjeti u društvu koje se tako odnosi prema ljudima.“