DogađajiKulturaLjudiMjestaPojaveRadoznala Lola

Na Dan planete Zemlje usred pandemije, budite dobri prema životnoj sredini i samim sebi

Ovogodišnji Dan planete Zemlje – a koji je ujedno i 50. godišnjica od rođenja modernog pokreta za zaštitu životne sredine – proteći će tiho.

Prevela: Saša Leper

Kristen Rogers / CNN

Foto: Unsplash

Za ljude, planeta je u suštini efektivno zatvorena i u srijedu 22. aprila 2020. godine, usljed globalne pandemije.

Dan planete Zemlje se počeo obilježavati širom svijeta 1990. godine, a nekoliko miliona ljudi iz više od 140 zemalja svijeta se uključilo u pitanja zaštite životne sredine i pretvorilo to u globalni pokret.

Zbog mjera suzbijanja širenja koronavirusa, ovogodišnje proslave će biti ograničene na ljude iz naše neposredne blizine ili virtuelni svijet.

Iako nismo u mogućnosti da odamo počast svojoj planeti tako što ćemo lokalno posaditi cvijeće, počistiti okolinu ili posjetiti nacionalne parkove, ipak postoje aktivnosti na otvorenom u kojima je moguće uživati u blizini doma, a koje su istovremeno korisne kako za planetu tako i za naše zdravlje.

 

Hodajte, trčite ili planinarite po Zemlji

Na Dan planete Zemlje, prošetajte ili protrčite kroz svoje naselje. Izađite sami i uživajte u toj samoći, u vremenu da slušate sopstvene misli, omiljenu muziku ili neki podkast. Takođe možete iskoristiti priliku da kvalitetno provedete vrijeme sa svojim najbližim te prošetate sa porodicom i psom.

„Ovo jeste bezbjedno dok god održavate fizičku udaljenost od osoba sa kojima ne živite“, kaže dr Daniel Kurickes, načelnik Odjela za zarazne bolesti u Brigamu i Ženske bolnice u Masačusetsu.

„Ključna riječ ovdje je obzir“, dodao je doktor. „Važno je da ljudi budu svjesni svoje udaljenosti od drugih i poštuju je, kao i da ne dozvole drugim ljudima da im se suviše približe. Ako imamo obzira jedni prema drugima, prilično je jednostavno zadržati potrebno odstojanje i umanjiti rizik.“

To je dobro i za naše zdravlje. Šetnja u prirodi čak može umanjiti ponavljanje negativnih misli, što su dokazala i istraživanja. Takođe, studija sprovedena na starijim ženama u Sjedinjenim državama je pokazala da što su one više pješačile svakog dana to je niža stopa prijevremene smrtnosti.

„Šetanje podstiče krvotok te poboljšava funkcionalne vještine“, zaključila je jedna studija sprovedena 2018. godine. To su one vještine koje se nalaze u dijelu mozga koji nam pomaže da vodimo računa o sebi i nosimo se sa svim obavezama.

Hodanje nešto većom brzinom umanjuje šanse za razvijanje povišenog krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi jednako kao i trčanje.

Što se tiče trčanja, dokazano je da ono umanjuje stres, ublažava simptome depresije i poboljšava samopouzdanje. Ova aktivnost se takođe dovodi u vezu sa poboljšanjem zdravlja srca i urednijim snom kao i umanjenjem opadanja kognitivnih sposobnosti, a sve od toga produžava život.

Šetnje po prirodi su takođe preporučljive dok god se održava fizički razmak od najmanje 2m od svih ljudi koji nisu članovi istog domaćinstva, a treba voditi računa i o redovnoj upotrebi sredstava za dezinfekciju ruku.

 

Vožnja bicikla za snagu i dobro raspoloženje

„Dopušteno je i voziti bicikl jer se i tada održava fizička udaljenost“, nastavlja dr Kurickes. Brzina kretanja značajno umanjuje mogućnosti prenošenja virusa na ljude koje eventualno sretnete uspu.

Zdravstvene koristi vožnje bicikla su odavno poznate: biciklizam je dobar za srce, mozak i krvne sudove, a zbog toga što u tom položaju težinu nosi karlica a ne noge, dobar je i za zglobove. Nije zanemarljivo ni to što i ovaj oblik fizičke aktivnosti dovodi do lučenja endorfina – prirodni hemikalija u mozgu od kojih se dobro osjećamo.

Različite faze voženja bicikla takođe grade mišiće butina, listova i kukova te pomaže u razvijanju gustine kosti i manjih mišića. Abdominalni mišići se koriste za održavanje ravnoteže, a mišići ruku i ramena za upravljanje. Dodatna prednost je ta što se ovo poboljšanje ravnoteže može prenijeti i na položaje kada stojimo ili hodamo.

 

Ostanite u dodiru sa Zemljom putem baštovanstva

Kopanje po vrtu na Dan planete Zemlje je divan način da ostanete u kontaktu sa prirodom i podsjetite se da budete zahvalni za sve što dobijamo od nje.

Jedna studija je pokazala da baštovanstvo može priječiti smanjivanje mozga kod starijih ljudi. Važno je napomenuti da kognitivne sposobnosti, uključujući i učenje i pamćenje, u mnogome zavise i od veličine mozga.

Baštovanstvo je takođe korisno i za Zemlju, jer hranjenje tla kompostom ili uzgajanje cvijeća na koje potom dolaze pčele u potrazi za polenom i nektarom odlično utiče za prirodu.

Hortikularna terapija je zasnovana na ideji da bavljenje biljkama ima pozitivne efekte na opšte stanje ljudi. Baštovanstvo blagotvorno djeluje na raspoloženje, krvni pritisak, puls i hormone stresa.

Hortikulturalna terapeutkinja Liba Šortridž je pomenula i filozofske životne lekcije koje se mogu naučiti od biljaka: U početku, sjeme se može činiti uspavano i bespomoćno. Šta mu je potrebno za rast? Sunce i voda, kao i vaše strpljenje, hrabrost i pouzdanje. Svima nam je to potrebno u ovo turbulentno vrijeme puno neizvijesnosti.

 

Uživajte u meditativnim čarima prirode

Takođe možete proslaviti prirodu tako što ćete uživati u takozvanoj šumskoj kupci.

Naziv potiče od japanske riječi „shinrin-yoku“, što znači uroniti u atmosferu šume. Od 1980-tih Japanci koriste šume kako bi pomogli ljudima da se opuste i umanje stres.

Istraživanja su pokazala da samo 15 minuta boravka u šumi značajno umanjuje nivo stresa te poboljšava puls i krvni pritisak. Takođe ublažava i depresiju i osjećaj anksioznosti, što nam je svima itekako potrebno.

Izlazak na svjež vazduh je istovremeno odličan način da sjeca usvoje pozitivno ponašanje. Nedavna studija je otkrila da djeca koja su povezana sa prirodom – osjećaju zadovoljstvo kada vise divlje cvijeće ili životinje, uživaju u zvukovima prirode – daleko češće pomažu i drugim ljudima. Pored toga, postigli su i više rezultate na skalama koje mjere nivoe sreće.

Ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju, meditacija na otvorenom je još nešto što nam je  izuzetno korisno. Brojna istraživanja su pokazala da čak pozitivno djeluje i na funkcionisanje imunološkog sistema. Redovna praksa blagotvorno utiče na to kako reagujemo na stres te oblikuje naš mozak kako bismo postali otporniji.

Istraživanja sprovedena nad osobama koje su se tek nedavno počele baviti meditacijom su pokazala poboljšanja u djelu mozga zaduženom za regulisanje osjećanja, kao i to da meditacija čak može usporiti starenje mozga.

 

Virtuelne aktivnosti za Dan planete Zemlje

Međutim, za sve one koji ne mogu uživati u bliskom kontaktu sa prirodom, kao i one koji žele da nadopune to iskustvo, takođe postoji i mnoštvo sadržaja na televiziji i internetu. Kanal Diskeveri ili Netflix su puni sjajnih dokumentaraca o najrazličitijim temama. Tokom čitave sedmice, međunarodna neprofitna organizacija za životnu sredinu, EarthxFilm će na internetu prikazivati filmove koji za cilj imaju edukaciju o različitim pitanjima životne sredine.

Ne zaboravimo ni na mnoštvo snimaka uživo iz akvarijuma, skloništa i zoo vrtova širom svijeta koji su dostupni na internetu.

Iako ovogodišnja proslava Dana planete Zemlje možda jeste neobična, zanimljivih i kvalitetnih aktivnosti  korisnih za planetu a dobrih i za naše zdravlje nam svakako ne manjka.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije