LjudinajnovijePojaveRadoznala Lola

Kako sačuvati razum kad se čini da je cijeli svijet poludio?

Stanite i duboko udahnite. Neće biti smak svijeta.

Prevela: Saša Leper

Allie Volpe / The New York Times

Neprestana izloženost vijestima i novinskim naslovima nas čini neprestano prestravljenim. Kako nam uznemirujuće vijesti iskaču sa ekrana TVa, telefona i društvenih mreža, više nije neuobičajeno osjećati se nervozno u vezi sa stanjem svijeta.

To važi za mnoge ljude. Prema tvrdnjama Američke asocijacije psihologa iz 2019. godine, preko 50% Amerikanaca želi ostati u toku sa svakodnevnim dešavanjima, ali kažu i da im je praćenje vijesti izvor stresa.

Prilično je lako upaliti vijesti i povjerovati da je smak svijeta. Kada neki krupni svjetski događaj, kakav je i pandemija, utiče na različite grupe ljudi, većina ljudi želi raspravljati o njima nadugačko i naširoko, tvrdi terapeutkinja i autorka dr Ketlin Smit.

Takav neprestani razgovor može izazvati negativne misli i uticati na to da se one nagomilavaju i uvećavaju. Katastrofiranje ili način razmišljanja koji vas vodi u najgori scenario je evolutivni odgovor na prijetnju, kaže dr Smit.

„Ljudi su u stanju da zamisle najgori mogući scenario, što je sposobnost koju druge životinje nemaju. Ta sposobnost, u kombinaciji sa planiranjem unaprijed, je ono što nam je pomoglo da preživimo. Međutim, danas nam često smeta jer postoji mnogo problema koji su zasnovani na stvarnosti a koje treba riješiti.“

Postoje načini na koje se možemo nositi sa teškim situacijama, kao i načini da se podsjetimo da nije smak svijeta.

 

Foto: Unsplash

Zašto katastrofiramo?

„Kada ljudi katastrofiraju, uglavnom je tu riječ o lošem načinu povratka kontrole“, kaže dr David Rosmarin, osnivač i direktor Centra za anskioznost i profesor na Katedri za psihijatriju na u harvardovoj Medicinskoj školi.

Kada nam se čini da nam život izmiče kontroli pokušavamo da sredimo svoja osjećanja. Ali predviđanje ultimatne propasti i crnila kao način ponovnog zadobijanja kontrole u neizvjesnim trenucima nije pretjerano efektivno. To nas navodi na donošenje loših odluka, jer ljudi uglavnom zauzmu stav „ma koga briga“, što može dodatno podstaći beznadežnost i očaj.

Ponekad i te katastrofične misli mogu postati proročanstvo koje se samo ispunjava, kaže dr Smit. Na primjer, širenje panike o nedostatku toalet papira će zaista izazvati nestašicu jer će masa ljudi pohrliti da ga kupi.

„Smatramo da treba da riješimo problem, bilo to tako ili ne.“

 

Prihvatite neizvjesnost

Iako se nedavna istorija čini prilično turbulentna, živimo u relativno mirno i bezbjedno doba, kaže dr Rosmarin. Prije manje od stotinu godina, realna, konstantna prijetnja rata je bila stvarnost koju nam je danas teško i zamisliti. (A oni tada nisu ni imali neprekidan pristup vijestima koji im je rasplamsavao strahove.)

Zahvaljujući ovom opštem stanju sigurnosti, nismo navikli da se nosimo sa neizvjesnošću, kaže dr Rosmarin. Kako bismo što bolje prihvatili nepoznato, moramo se odreći kontrole i nastaviti vjerovati da će se krupni problemi riješiti. To je upravo ono što radimo i svaki put kad sjednemo u autobus ili avion.

„Kada se zatvore vrta kokpita a ja se nalazim sa ove druge strane srećan sam jer ja ne znam kako da upravljam avionom i vi to ni ne želite od mene“ , kaže on.

Foto: Unsplash

Držite se činjenica

Zbog anksioznosti se osjećamo bespomoćno, tvrdi dr Stiven Stosni, koji se bavi proučavanjem stresa koji osjećamo nakon što gledamo vijesti. Osjećaj bespomoćnosti hrani strah da nećemo biti u stanju da se nosimo sa posljedicama užasnog događaja, bio to gubitak posla ili razbolijevanje. Međutim, uglavnom preuveličamo ozbiljnost prijetnje a podcijenimo svoju sposobnost da se s njom i nosimo.

„Bolje se mi snalazimo nego što mislimo, a to je preživljavanje.“

Umjesto da se osjećate bespomoćno, procijenite ono što je istina u ovom trenutku – i to bez pretjerivanja – kako biste pomogli sami sebi. Pomislite na sve ono pozitivno: Zdrav(a) sam, Imam svoju porodicu, I dalje mogu da fantastično kuham.

Postavljajte si direktna pitanja poput: „Koje su moje odgovornosti naspram mene, moje porodice i šire zajednice? Koje realne probleme treba danas da riješim?

Za mene je to odgovornost, jer ste tako odgovorni stvarnosti, a ne noćnoj mori. Razmišljanje o najgorem scenariju vas ne vodi nigdje i ne pomaže vam na bilo koji način. Zaledite se jer se ne možete nositi sa svim.

 

Foto: Unsplash

Izbjegavajte razmišljanja sve ili ništa

Kada se vijesti i činjenice neprestano mijenjaju može biti lako donijeti neke preuranjene zaključke i popuniti praznine. Međutim, ne treba da žurimo sa analizom događaja isključivim razmišljanjem sve ili ništa. To nije zdrav način nošenja sa stresnim situacijama, a često ga srećemo kod ljudi koji se bore sa depresijom.

Dr Smit predlaže da zapisujemo takve nervozne misli ili da damo svojoj anksioznosti neko ime. Unošenje humora u ove teške situacije itekako može pomoći.

 

Foto: Unsplash

Vodite računa o sebi

Istraživanja su pokazala da anksioznost utiče na našu sposobnost donošenja odluka, a u turbulentnim vremenima želite da vaše odluke budu donesene sa razumijevanjem situacije. Fizička vježba, kvalitetan san i društveni kontakti, pa makar i telefonski ili putem video poziva, značajno umanjuju stres i anksioznost.

„Nemojte si nabijati osjećaj grižnje savjeti jer se brinete. Tako ćete se samo brinuti još više“, kaže dr Stosny.

Upamtite i da se s vremena na vrijeme odmaknete od tehnologije, a naročito najmanje sat vremena prije odlaska na spavanje.

 

Foto: Unsplash

Uključite se

Donirajte nešto ili volontirajte za organizaciju za koju smatrate da nekako mijenja stvari na  bolje, bilo to na lokalnom, državnom ili svjetskom nivou. Ne samo da volonterski rad umanjuje rizik od depresije i dajte učesnicima prijeko potrebni osjećaj svrhe, takođe umiruje i nivoe stresa.

„Bilo kakav proaktivnost je korisna. Pomaže da se izborimo sa osjećajem bespomoćnosti i anksioznosti, ma koliko malena možda bila.“

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije