80 savjeta za jačanje imuniteta – zaštitite se na najbolji način

Zdrav imunološki sistav vrlo je važan u zaštiti našeg organizma od niza bolesti, a prve posljedice narušenog imuniteta obično osjećamo upravo u zimskim danima, kad vrebaju virusi i bakterije, kaže prof. dr. sc. Vitomir Burek, specijalist imunologije iz Poliklinike Imunomed.

Objašnjava kako u trenutku kad se razbolimo zdravi obrambeni sistav proizvodi antitijela u borbi protiv virusa, bakterija ili gljivica koje ga napadaju.

S obzirom na to da organizam to “pamti”, kad nas idući put napadnu isti “neprijatelji”, javljaju se ista antitijela i limfociti koji štite organizam. Ipak, ako je imunitet narušen, bolest će biti jača.

– Kako je imunološki sistav vrlo složen, ne postoji jednostavna direktna preporuka o tome kako da ga održavamo zdravim. Načelno, recept za dobro zdravlje i izbjegavanje zimskih bolesti podrazumijeva zdravu i izbalansiranu prehranu, dovoljno kvalitetnog sna, umjerenu fizičku aktivnost, a vrlo je važno i pronaći način da smanjimo stres, odnosno da se bolje nosimo sa svakodnevnim zadacima – govori doktor.

Kad nastupi bolest, mogu se uzimati vitamini i minerali koji će skratiti oporavak. Zbog toga, na imunitet treba misliti stalno. Zdrave navike ne oduzimaju puno vremena, nego je sve stvar navike. Svaki dan pojedite barem jednu zdravu namirnicu koja čuva imunitet. Za jači imunitet treba jesti svježe sezonsko voće i povrće, ribu, nemasno meso, mahunarke i integralne žitarice.

Donosimo namirnice koje možete jesti gotovo svaki dan jer su bogate vitaminima i mineralima te čuvaju odbrambeni mehanizam. Najbolje od svega je da ih ima toliko da vam nikad neće dosaditi. Kombinujte ih prema ukusu, ali i sezoni. Osim zdrave hrane, tu su i navike kojih se treba pridržavati da bi vas virusi zaobišli.

Fizička aktivnost i prestanak pušenja neke su od njih, a ključna, na koju ljudi često zaboravljaju, pročišćavanje je prostora u kojem živite ili boravite, kao i dezinfekcijom prostora možete spriječiti širenje virusa koje ste možda donijeli izvana.

Gljive

Studije pokazuju da gljive povećavaju proizvodnju i aktivnost bijelih krvnih stanica pa su korisne u borbi protiv infekcije. Stručnjaci preporučuju oko 30 grama gljiva na dan. Najvažniji imunomodulatori iz gljiva su specifični beta glukani, kao npr. lentinan. U gljivama ima i mnogo polifenola, glikana i drugih tvari koje snažno djeluju na imunitet.

Govedina

Odrasli ljudi često unose premalo cinka prehranom, a to je vrlo važan mineral za imunitet. Ključan je za razvoj bijelih krvnih stanica koje prepoznaju i uništavaju invaziju bakterija i virusa. Čak i blagi nedostatak cinka može povećati rizik od infekcije. Doza od 85 grama nemasne govedine pruža oko 30 posto dnevne potrebe za cinkom.

Poljska preslica

Pospješuje rad bubrega i probavnog sistema. Poljska preslica (lat. Equisetum arvense) dobra je kod upale disajnih organa, oslobađa tijelo viška vode i poboljšava gustoću kostiju. Pomaže i kod istegnutih ligamenata te iščašenih zglobova jačanjem vezivnog tkiva i hrskavice.

Čaj od preslice povećava broj leukocita pa se preporučuje osobama sa slabijim imunitetom. Njeno prikupljanje trebalo bi se prepustiti onima koji je poznaju jer se najčešća poljska preslica lako može zamijeniti s onom otrovnom močvarnom. Bere se u maju i julu.

Pileća supa

Naučnici su otkrili da piletina tokom kuhanja otpušta aminokiselinu cistein koja kemijski liči lijeku protiv bronhitisa – acetilcisteinu i da supa pomaže čišćenju sluzi kod bronhitisa. Pileća supa zaustavlja migraciju upalnih bijelih stanica. Dodani začini, kao što su bjeli  i crveni luk, mogu povećati zaštitnu snagu supe.

Foto: Dreamstime

Crni čaj

Čaj povećava količinu interferona u krvi. Crni i zeleni čajevi bogati su aminokiselinom koja pojačava imunitet. Ljudi koji su pili pet šoljica crnog čaja dnevno tokom dvije sedmice imali su 10 puta više interferona za borbu protiv virusa u krvi u odnosu na one koji su pili placebo napitak, pokazala je studija s Harvarda.

Paprika

Dokazano je da paprika sadrži čak 4 do 5 puta više vitamina C nego limun ili naranča pa se preporučuje za jačanje imuniteta. Sadrži i značajne količine B vitamina te vitamina E, a ako volite ljutu papriku, s njom ćete si osigurati i dozu kapsaicina, alkaloida koji djeluje antiseptički i sprečava razvoj bakterija truljenja u probavnom sistemu te poboljšava probavu hrane. Kapsaicin podiže nivo i histamina u krvi te tako štiti organizam od razvoja reumatskih bolesti.

Foto: 123rf

 

Zob i ječam

Sve žitarice sadrže beta glukan (vlakna s antimikrobnim i antioksidativnim svojstvima jačima nego što ih ima razvikana Echinacea). Taj hemijski sastav potpomaže zacjeljivanju rana, fizičkom imunitetu i pojačava djelovanje antibiotika. Trebalo bi ih uvrstiti barem u jednu od tri dnevne porcije žitarica. Zob sadrži mnoštvo visokovrijednih bioloških ljekovitih i djelotvornih tvari.

Riba i riblje ulje

Kako biste ojačali imunitet i otpornost na razne sezonske prehlade i viroze, trebali biste barem dva puta sedmično jesti plavu ribu (palamida, srdela, skuša, losos, tuna, haringa) ili uzimati dodatke prehrani na bazi ribljeg ulja. Selen, koji se nalazi u kamenicama, jastozima, rakovima i školjkama, pomaže da bijele krvne stanice proizvode citokin, protein koji uklanja virus gripe iz tijela.

Foto: Dreamstime

Slatki krompir

Kako biste ostali jaki i zdravi, vaša koža treba vitamin A, koji igra važnu ulogu u proizvodnji vezivnog tkiva. Stoga jedite hranu bogatu beta-karotenom koji tijelo pretvara u vitamin A. Slatki je krompir prepun minerala, vlakana, vitamina i fitonutrijenata – koji pomažu i tijelu i umu.

Jogurt

Probiotici koji se nalaze u jogurtu zdrave su bakterije koje smanjuju šansu bolesti probavnog trakta. Iako je probiotike moguće nabaviti u obliku tableta, istraživanje austrijskog sveučilišta upućuje na to kako je dnevna doza od 200 grama jogurta podjednako učinkovita.

Foto: 123RF

Brokula

Sa samo 45 grama brokule osigurat ćete oko 70% preporučene dnevne doze C vitamina pa se smatra vrlo korisnom u jačanju imuniteta. U sastavu se ističu i vitamin K1, važan za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju, mineral kalij (pomaže regulaciju krvnog pritiska i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti) te brojni antioksidansi i biljni spojevi.

Cvekla

Od davnina je lijek za slabokrvnost, dok novije studije pokazuju da snižava krvni pritisak i ima zaštitni učinak na jetru. Vrlo je bogata vlaknima pa povoljno utiče  na probavu. Bolje ju je jesti sirovu, na salatu, jer kuhanjem gubi dio vrijednosti.

Foto: Dreamstime

Kivi

Sadrži gotovo dvostruko više vitamina C nego ista količina naranče ili limuna pa je izuzetno koristan za popravljanje imuniteta. Sadrži flavonoide i karotenoide, antioksidanse koji štite od srčanožilnih bolesti i raka. Bogat je vlaknima.

Orasi

Sve orašasto voće uopšteno je dobro za zdravlje, no orasi se ističu po udjelu antioksidansa koji sadrže, zbog čega su izuzetno vrijedni u prevenciji niza bolesti. Sadrže i velike količine alfa-linolenske kiseline, vrste omega 3 kiseline, koja je značajna za očuvanje zdravlja srca, a novija istraživanja upućuju na to da redovan unos oraha smanjuje rizik od dijabetesa 2.

Foto: Dreamstime/ilustracija

Kesteni

Oko 100 grama kestena zadovoljava petinu potrebe za bakrom, koji pojačava snagu kostiju, pomaže u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, poboljšava rad živaca i osnažuje imunitet tijela. Vrlo su kalorični i zasitni pa ih je dobro koristiti i kao prilog slanim jelima. Sadrže značajnu količinu vitamina A, B i C, te mangana, kalcija, hlora, željeza i magnezija.

 

Jabuke

Potiču imunitet i učinkovite su u borbi protiv slobodnih radikala, odnosno djeluju kao antioksidans, a posebno su korisni sok od jabuke ili jabučni ocat, u kojemu su njihova svojstva u koncentrisanom obliku. U svim oblicima snižavaju povišeni holesterol pa sprečavaju začepljenje krvnih sudova te tako smanjuju rizik od tromboze i ateroskleroze.

Foto: Dreamstime

Mahunarke

Smatraju se superhranom jer obiluju bjelančevinama i vrijednim nutrijentima. Sadrže željezo i cink, minerale koji su važni za normalno funkcioniranje imunološkog sistema i zdravlje reproduktivnog sistema. Bogate su i vlaknima.

Kupus

U stotinu grama svježeg kupusa nalazi se oko 40 miligrama vitamina C, što je polovina dnevne preporučene doze za tom hranjivom tvari. U narodnoj medicini sok od kupusa djelotvoran je lijek kod plućnih bolesti, a njegovo grgljanje smanjuje bol u grlu. Pomaže i u čišćenju disajnih puteva. Preporučuje se jesti ga u sirovom ili ukiseljenom obliku, jer kuhanjem gubi dio vrijednosti.

Foto: Dreamstime>

Zelena salata

Obiluje vlaknima pa je korisna za probavu i u dijetama. Takođe, vlakna usporavaju probavu i otpuštanje šećera u organizam pa je korisna i u prehrani dijabetičara. Obiluje vitaminom C i beta karotenom, što je kombinacija koja pridonosi uklanjanju viška holesterola u krvi, a sadrži i vrijedne masne kiseline, omega 3 i omega 6, koje pogoduju zdravlju srca.

Postoje istraživanja koja upućuju na to da sadrži spojeve koji sprečavaju rast i razvoj nekih vrsta raka, dok minerali u zelenoj salati pomažu izbacivanju otrova iz organizma i podstiču alkalnu ravnotežu.

Špinat

Obiluje flavonoidima i karotenoidima koji djeluju protuupalno i antioksidativno, a lutein i zeaksantin među njima važni su za zdravlje očiju. Odličan je izvor vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena, koji štite od brojnih bolesti povezanih s antioksidativnim stresom. Bogat je i kalcijem te vitaminom K pa povoljno djeluje na zdravlje kostiju, zbog čega se preporučuje ženama u menopauzi.

Foto: Fotolia

Bundeva

Domaća buča ili bundeva jedan je od najboljih izvora alfa-linolenske kiseline (ALA) među povrćem i omega-3 esencijalne masne kiseline. ALA je snažan antioksidans, a omega 3 kiseline korisne su za zdravlje srca i krvnih sudova.

Sadrži i betakaroten, a ta kombinacija ima sinergijsko djelovanje u prevenciji ateroskleroze. Sadrži vrlo malo kalorija pa je korisna za skidanje kilograma.

Povrtni smoothie

Za dnevnu dozu vitamina i minerala te osiguravanje energije potrebne za čitav dan izmiksajte kivi, naranču, pola limuna, pola banane i kaškicu meda. Ako ste ljubitelj voća i povrća, ovom napitku za jačanje imuniteta dodajte i šaku zelenoga lisnatog povrća koje je bogato mineralima, a koje u kombinaciji s vitaminima iz voća čini odličnu kombinaciju za imunitet.

Smiksajte smoothie od bundeve

Bundeva nije sastojak rezervisan samo za supe, nego je možete iskoristiti i za zdravi smoothie. Potrebni su vam pola šoljice blanširane bundeve, jabuka, kašikica cimeta, kašika sjeckanog lista peršuna, prstohvat muškatnog oraščića te dva i po decilitra čaja ili soka od jabuke. Priprema je jednostavna. Nasjeckajte i usitnite bundevu i jabuku. Sve sastojke stavite u blender i miksajte oko pola minute.

Foto: Dreamstime

Zeleni sokovi

Zeleni sokovi odlična su metoda detoksikacije, a tijelo se pomoću njih rješava sluzi, koja je glavni razlog raznih upala. Dugotrajnim uzimanjem čiste se i crijeva. Zeleni sokovi izuzetno su bogati klorofilom, zbog čega pomažu tijelu u borbi protiv virusa i bakterija. Za dodatni podsticaj imunitetu zelenom soku dodajte spirulinu, a najbolje ga je piti dok je svjež.

Sok od pasjeg trna

Pasji trn ili vučji trn (Hippophae rhamnoides) najčešće se uzgaja kao ukrasni grm ili stabalce. Pasji trn odlična je pomoć pri mršavljenju, a vrlo je koristan i kod glavobolje te jača imunitet.

Od njega možete napraviti sok koji je odličan za borbu protiv bolesti. Kako biste napravili ovaj vrlo zdravi napitak za imunitet, potrebni su vam 1 šoljica bobica pasjeg trna, 1/2 šoljice vode i 1 kašika meda. Stavite sve sastojke u multipraktik i dobro izmiksajte. Tokom sezone pasjeg trna svaki dan popijte jednu čašu ovoga soka za zdravlje i vitalnost.

Liker od dunje

Foto: Dreamstime

Kilogram dunja obrišite papirnatim ubrusom – nemojte ih prati. Ogulite ih i korice stavite u veću staklenu posudu te prelijte litrom domaće rakije. Zatvorite i ostavite da stoji na tamnom mjestu, na sobnoj temperaturi, od 6 do 7 nedelja.

Stavite 350 g šećera u 400 ml vode i pustite da zakuha. Dodajte štapić cimeta i kuhajte još 10 minuta. Izvadite štapić, ohladite dobijeni sirup, promiješajte ga s rakijom u kojoj su se močile dunje i ulijte u manje boce.

Medena cikla

Sitno naribajte jednu svježu ciklu i dvije veće mrkve te dodajte meda prema potrebi, tako da se mješavina poveže. Ovu smjesu čuvajte u frižideru i uzimajte je tri puta na dan po jednu veliku kašiku.

Ovaj zdravi napitak jača imunitet organizma, a u isto vrijeme pomaže blagom čišćenju jetre te kod anemije i slabog vida.

Smoothie od celera

Za smoothie od stabljike celera potrebne su vam tri mrkve, banana, stabljika celera, limun, češanj bijelog luka, 2 supene kašike sjeckanog lista peršuna i 2,5 decilitra čaja od mente ili soka od jabuke. Stavite sve sastojke u blender i dobro izmiješajte.

Čaj od stolisnika

Ova biljka se upotrebljava za jačanje imuniteta, kod obilne menstruacije, kao aromatično gorko sredstvo kod poremećaja u probavi, kod bolesti jetara i bubrega, za jačanje i smirenje. Prelijte jednu do dvije kašike stolisnika šalicom vrele vode, ostavite da stoji pet minuta pa procijedite. Pijte od tri do četiri puta na dan, najbolje tokom obroka. Koristan je i za obloge te ispiranje rana koje sporo zacjeljuju.

Foto: Dreamstime

Vino s ginkom

Potrebno vam je 2 kašike  praha listova ginka, 1/2 štapića vanilije i litra bijelog vina. Usitnjene suhe listove ginka sameljite u prah. Stavite u staklenku, dodajte vaniliju i prelijte vinom. Zatvorite i ostavite dvije nedelje na toplome mjestu. Procijedite. Pijte po jednu likersku čašicu vina jednom do dva puta na dan prije jela, za jači imunitet, bolje pamćenje i cirkulaciju.

Više vitamina B2

Česte upale grla mogu biti znak da organizmu nedostaje vitamin B2, odnosno riboflavina. Dobar izvor su sve vrste obogaćenog hjeba i žitarice, a ima ga i u mliječnim proizvodima, zelenom povrću, ribi te mesu peradi. Manjak vitamina B2 može izazvati raspukline na uglovima usana, neprestane upale grla, osipe na koži, ljubičastu boju jezika i preosjetljivost na svjetlo.

Napitak koji razbuđuje i štiti imunitet

Ovaj napitak možete popiti svako jutro kako biste se razbudili. U šoljicu mlake vode umiješajte kašikicu ribanog đumbira i sok jedne, dvije kriške limuna. Iako se jednostavno priprema, ovaj je napitak prava bomba antioksidansa i vitamina C. Zagrijat će tijelo, razbuditi vas i pročistiti cijeli organizam.

Čaj od đumbira

Foto: Dreamstime

Za jačanje imuniteta, posebno kod prehlade, odličan je čaj od đumbira koji se pije dva puta dnevno po jedna šalica od pola žličice sitno narezanog đumbira koji pustite da odstoji deset minuta u vrućoj vodi. Učinkovit je i kod trudničkih mučnina.

Zdravi kolačići

Kašiku  majčine dušicu u prahu pomiješajte s tri kašike brašna i umijesite s toliko mlake vode da nastane čvrsto tijesto. Oblikujte kolačiće i pecite u rerni prethodno zagrijanoj na 180°C od 10 do 12 minuta ili dok ne postanu zlatnožute boje. Kolačiće jedite još tople jedanput na dan tokom deset dana. Preporučljivi su i onima koji su zdravi.

Jabučni ocat

Svakog dana popijte kašiku jabučnog octa razrijeđenog u čaši vode. Ovaj napitak jača imunitet, pomaže kod prehlade, a dobro ga je piti kod šećerne bolesti, artritisa i masnoća u krvi.

Koristan je i kao otopina za grgljanje kod upale grla. Jabučni ocat bogat je mineralima kao što su kalij, natrij, kalcij, magnezij, fosfor i željezo. Sadrži i vrijedne vitamine B grupe, C, E i A vitamin, bioflavonoide i pektin.

Med od bundeve

Izrežite vrhove zrele bundeve te uklonite sjemenke i vlakna. U rupu koju ste izdubili naspite šećer (ili med) i poklopite vrhom bundeve. Ostavite da odstoji deset dana na hladnome mjestu. U međuvremenu će se šećer otopiti.

Dobijeni napitak najbolje je čuvati u frižideru u čistoj staklenoj posudi sa  poklopcem najduže mjesec dana. Kako biste ga sačuvali duže, možete ga prokuhati dok se ne zgusne, ali u tom slučaju izgubi će se dio korisnih sastojaka. Možete ga jesti kao poslasticu, od dvije do tri kašike na dan, ili s njim zasladiti čaj. Ovaj med ojačava imunitet.

Uzimajte dodatke u obliku vitamina

Foto: shutterstock

U proljeće i na jesen razmislite o uzimanju dodataka prehrani u obliku vitamina i minerala. Posebnu pažnju obratite na pripravke bogate antioksidansima (A, C, E i cink) jer igraju važnu ulogu u jačanju imuniteta. Dobro ih je uzimati zajedno. U fazi pojačanog stresa, ili nakon bolesti, razmislite o ulju crnog kima, tinkturi ehinacee ili betaglukanu.

Zaustavite viruse i bakterije – laktom

Tokom kašljanja iz tijela se ‘lansira’ 3000 mikroskopskih kapljica sline, brzinom od oko 80 km/h, a kihanje je još zaraznije: sadrži 40.000 kapljica koje putuju 160 km/h. Stoga se radi vaše sigurnosti i sigurnosti ljudi oko vas preporučuje prekriti usta i nos maramicom dok kašljete i kišete.

Maramice potom obavezno bacite, odnosno nemojte ih ostavljati po džepovima ili na stolu. Ako ih nemate pri ruci, viruse možete blokirati kihanjem ili kašljanjem u savijeni lakat.

Budite češće na svježem zraku

Provedite što više vremena na svježem zraku i u prirodi, barem vikendima. Svaki dan trebali biste provesti na svježem zraku najmanje 20 minuta, po mogućnosti negdje dalje od gradskog prometa i vreve. To se pogotovo odnosi na djecu pa je dobro rješenje da svaki dan provedete s njima u parku ili šetnji barem pola sata do sat vremena.

Izbacite šećer

Foto: Dreamstime

Previše šećera u prehrani doslovno ‘ubija’ imunitet i podstiče razmnožavanje virusa i bakterija, ističe nutricionistica Sandra Marić Bulat. Zato je suho voće zdravija opcija od procesuiranih slatkiša s dodatnim šećerima jer sadrži važne minerale, a jačanju imuniteta pomoći će i vitamin C, koji podstiče apsorpciju željeza. Naučite zasladiti hranu medom, orašastim plodovima ili začinima poput cimeta i vanilije.

Vježbajte

Redovno vježbajte jer time jačate kapacitet srca i pluća, što je temelj jakog imuniteta. Takođe, podstičete proizvodnju hormona dobrog raspoloženja, koji su takođe zaslužni za dobar imunitet.

Izaberite neki oblik rekreacije kojem ćete se posvetiti barem dva puta sedmično. Takođe, hodajte na svježem zraku barem 15 minuta (brzo hodanje) ili 30 minuta dnevno (za laganu šetnju).

Prozračite sobe

Redovno, barem dva puta tokom dana, prozračite prostor u kojem boravite, bilo da je riječ o kući ili kancelariji. Takođe, svaku veče prije spavanja prozračite spavaću sobu, kako biste spavali u svježem i ugodnom prostoru te ‘rastjerali’ viruse i bakterije.

Vodite računa o tome da je kuptilo dobro prozračeno jer se u tom prostoru mogu skupljati bakterije i gljivice koje mogu narušiti imunitet.

Perite ruke što češće

Foto: Dreamstime

Redovno perite ruke nakon  dolaska izvana, vožnje u javnom prijevozu ili diranja kvaka i drugih površina u javnom prostoru. Naučite ih prati pravilno. Ruke namočite vodom pa dobro nasapunajte.

Odložite sapun i trljajte ruke jednu o drugu najmanje 20-ak sekundi (koliko otprilike traje refren pjesmice ‘Happy birthday’). Protrljajte prostor između prstiju, nadlaktice i prostor ispod noktiju. Potom dobro isperite ruke i posušite ih pazeći da ne dirate slavinu. Najbolje ih je posušiti papirnatim ručnikom.

Prestanite pušiti, poštujte bližnje

Prestanite pušiti. Pušenje bitno utiče na zdravlje gornjih disajnih puteva i čini ih manje otpornima na bakterije i viruse. To se odnosi i na ljude koji žive u blizini pušača.

Naime, pasivni pušači imaju još veći rizik od bolesti disajnih puteva od pušača. Zato, ako ne želite prestati pušiti, odredite barem da se ne puši u spavaćoj sobi ili dnevnom boravku, jer ćete tako pušiti manje.

Pijte dovoljno vode

Ne zaboravite piti dovoljno vode. Sluznica ima iznimno važnu ulogu u obrani od virusa i bakterija, a njezino djelovanje je oslabljeno ako organizmu ne osiguramo dovoljno tekućine, upozoravaju stručnjaci. Zato vodite računa da popijete barem od 4 do 5 čaša vode na dan.

Foto: Dreamstime

Spavajte barem osam sati svaki dan

Osigurajte organizmu dovoljno sna. Prekasni odlazak na spavanje može uništiti imunološki sistem koji postaje podložniji na viruse pa se preporučuje svaki dan odlaziti na spavanje u isto vrijeme te tijelu osigurati od sedam do osam sati sna.

Izbjegavajte izlaske

Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju temperaturu, kašlju ili kišu. Ako možete, izbjegnite odlazak u kino, pozorište i boravak u zatvorenim prostorima (aerodromi, avioni, javni prijevoz i slično). Reducirajte vrijeme provedeno na tim mjestima.

Ne pretjerujte s alkoholom

Foto: Dreamstime

Ne pretjerujte s alkoholom i masnom hranom, jer previše alkohola i loših masti negativno utiče na nivo vitamina i minerala u organizmu te probavni sistem, a time i direktno utiče na imunitet.

Pretjerivanje s alkoholom i teškom hranom opterećuje i jetru, koja je važna za čišćenje otrova iz organizma, te ako ne radi dobro, može doći do slabljenja imuniteta. Po potrebi, razmislite o nekom detoks programu za čišćenje jetre ili barem povremeno uzmite dodatak prehrani sa silimarinom.

Ne izlazite ako osjećate simptome

Ako osjetite simptome bolesti, javite se telefonom doktoru i ostanite kod kuće nekoliko dana. I običnu prehladu bolje je odležati jer ste bolesni podložni komplikacijama.

Uzimajte lijekove za snižavanje temperature (paracetamol), čaj i po potrebi kapi za nos i sirup za kašalj. Druge lijekove ne uzimajte bez prethodnog savjetovanja s doktorom.

Izbjegavajte stres i nervozu

Nastojte se organizovati, ne pretrpavati dan obavezama i ne davati obećanja za koja niste sigurni da ih stignete ispuniti. S druge strane, u nepredviđenim situacijama zastanite i posvetite nekoliko minuta razmišljanju o tome postoje li stvari na koje možete uticati te kako reagovati.

Ponekad su stvari takve da ne možemo ništa učiniti da promijenimo stvari. Dobro je imati na umu da nerviranjem nećemo postići ništa, osim pogoršati stanje. Kad ste mirnija uma, lakše je doći do rješenja.

Nabavite kućnog ljubimca

Foto: Dreamstime

Ljubav kućnog ljubimca bez sumnje pozitivno utiče na zdravlje. Ljudi koji imaju psa su otvoreni za upoznavanje drugih vlasnika pasa u parku i imaju širi krug ljudi s kojima se druže, što pozitivno utiče na zdravlje. Mace nas, s druge strane, umiruju svojim predenjem i uveseljavaju umiljavanjem te ‘čiste’ negativna zračenja u prostoru.

Mijenjajte prehranu

Umjesto brze hrane, za večeru odaberite zdravi obrok. Na primjer, večerajte tunu koja je bogata omega 3 masnim kiselinama koje su nužne za zdravlje srca i krvnog sistema. Napravit ćete nešto dobro za sebe i svoje zdravlje te se time osjećati bolje, a nivo stresa će pasti.

Ispunite sobu mirisom lavande

Kako biste što duže uživali u njihovim opojnim mirisima, njima pune jastuke i ormare. Istraživanja dokazuju i kako aromaterapija ima pozitivne učinke na zdravlje. Tako za bolji san stručnjaci preporučuju miris lavande pa sugerišu da njime lagano osvježite spavaću sobu kako biste lakše zaspali i imali kvalitetniji san.

Okružite se pozitivom

Foto: Dreamstime

Okružite se ljudima koji pozitivno utiču na vas i vaše raspoloženje te podstiču vašu kreativnost. Izbjegavajte gunđala i one koji crpe vašu energiju.

Uključite se u aktivnosti u kojima se možete družiti s pozitivnim ljudima i raditi nešto zanimljivo, uz puno smijeha, na primjer u plesnu školu ili neku dramsku skupinu.

Dobar izbor je i upisivanje u zbor, što vam može omogućiti da povremeno putujete. Birajte knjige, glazbu, kazališne predstave i filmove koji vas mogu nasmijati i nadahnuti.

Liječite posljedice

Ako ste preboljeli prehladu ili gripu, ne dopustite da se kašalj ili upala sinusa vuku nedeljama. Ako nakon sedam dana prehlade ili desetak dana nakon gripe još osjećate neke simptome, otiđite doktoru i dogovorite se s njim o tome trebate li obaviti neke pretrage. Što duže traju neki simptomi bez liječenja, to je veći rizik od toga da se jave neugodne komplikacije.

Kupka i masaža

Foto: RossHelen

Povremeno si priuštite mirisnu kupku i masažu za jačanje imuniteta. Na dvije kašikemorske soli ukapajte od 3 do 5 kapi ulja ravensare i širokolisne lavande te ubacite u toplu vodu pa se opustite. Za masažu pomiješajte kapi eteričnog ulja ravensare, 3 kapi čajevca, 3 kapi eukaliptusa globulusa i 1 kap širokolisne lavande s 20 ml baznog ulja lješnjaka. Umasirajte nekoliko kapi mješavine na leđa.

Meditirajte

Razmislite o upisivanju na jogu, autogeni trening, na to da se okušate u reikiju i slično. Ako vam je to previše, pokušajte naučiti neku tehniku meditacije i primjenjivati je redovno. Jedno od dobrih rješenja je duboko disanje i brojanje, na primjer po formuli: 4-7-8 i disanje ‘iz trbuha’, a ne iz prsa.

Udahnite brojeći do četiri tako da stavite jednu ruku na prsa, drugu na trbuh i osjetite kako se trbuh podiže. Zadržite dah brojeći do sedam pa izdahnite kroz nos brojeći do osam.

Budite zaljubljeni

Budite zaljubljeni i podgrijavajte taj osjećaj u vezi jer ljubav pozitivno djeluje na to kako se osjećamo, a time i na naše ukupno zdravlje. No nije stvar samo u partnerskoj ljubavi: uložite energiju u druženje s djecom, kućnim ljubimcima i prijateljima, a posebno u hobije koji vas nadahnjuju.

Redovan seks

Foto: dreamstime

Redovani seksualni odnosi bitno utiču na proizvodnju hormona sreće, koji su važni i za opšte stanje organizma. Ako je potrebno, zacrtajte dane za seks u kalendaru, kako zbog obaveza ne biste zaboravili na tu ‘aktivnost’. Nemojte zanemariti ni ‘uradi sam’ verziju, koja će pomoći da prebrodite stresna razdoblja tokom kojih ni partneru ni vama možda nije do razmjene nježnosti.

Zaboravite na dijete za mršavljenje

Ako imate višak kilograma, ne znači da morate na neku razvikanu dijetu koja garantuje skidanje 10 kilograma u pet dana. Naprotiv, takva dijeta dovest će do gubitka važnih vitamina i minerala, ali i do toga da nakon nje natučete još više kilograma. Ključ je u promjeni načina prehrane.

Održavajte zdravu liniju

Preveliki višak kilograma opterećuje cijeli organizam, posebno kardiovaskularni sistem, kosti i zglobove. Zato pripazite da ne pređete od 10 do 15 posto optimalne težine s obzirom na visinu. Opet, rješenje nije u povremenim iscrpljujućim dijetama, nego u dugoročno zdravom načinu prehrane.

Gledajte komedije

Foto: Dreamstime

Samo se smijte, to je zdravo za vas. Studije su pokazale da dobar smijeh iz stomaka uspješno uklanja stres, ojačava imunitet i stabilizuje krvni pritisak. Može vam pomoći i u stabilizaciji nivoa šećera u krvi te potpomoći bolju probavu. Čini se čak i kako samo očekivanje smijeha može sniziti stres. Zato nakon napornog dana na poslu odaberite dobru komediju i ‘zavalite’ se ispred televizora.

Istegnite se

Ako niste stigli do teretane, nema veze. Dok gledate omiljenu TV seriju, lagano se istegnite. To će opustiti mišiće, potaknuti cirkulaciju, omogućiti vam bolju fleksibilnost i, naravno, umanjiti stres. Radite polagano i svaku pozu zadržite desetak sekundi kako biste osjetili olakšanje. Istezati se možete gdje god stignete, a ako imate prilike – radite to na poslu, u tramvaju, u vozu…

Kupite neko egzotično voće

Ljubičaste bobice, zvjezdasto voće ili narančasta cvjetača – nije važno šta ste odabrali sve dok svom nepcu planirate priuštiti novo iskustvo. Svako voće i povrće je zdravo pa ste na taj način učinili nešto i za svoje zdravlje te poboljšali imunitet u doba virusa. Antioksidansi iz voća i povrća će takođe pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca, dijabetesa i raka.

Dezinfikujte prostor

Foto: Dreamstime

• 1
• 2
• 3
• Sljedeća

80 savjeta za bolji život hrana imunitet ishrana medicina zdrav život zdrava hrana zdrave navike zdravlje