DogađajiKulturaLjudiMedicinaMjestanajnovijeNaslovna vijestPojave

Možete li ponovo dobiti virus COVID-19? Svjetski stručnjaci kažu sljedeće

Za jednu ženu iz Los Angelesa izgledalo je kao da se oporavila od virusa COVID-19, ali sedmicama kasnije stanje joj se pogoršalo i opet je bila pozitivna.

Prevela: Sara Desančić Redakcija

nytimes.com

Doktor iz New Jersey-a tvrdi da su neki pacijenti koji su izliječeni od virusa COVID-19, nakon nekog vremena opet bili pozitivni.

Takođe jedan je doktor rekao da je drugi krug bolesti mnogo ozbiljniji i stvarniji nego prvi. A o tome sve više pišu i u našim medijima.

Ovi nedavni slučajevi, pokreću u ljudima duboke strahove, jer postoji mogućnost da iznova i iznova budu zaraženi, osjećajući se progresivno sve bolesnijim jer nikad neće izaći iz ove noćne more.

Takođe povećava se strah da se nikad neće dostići imunitet stada, o kojem su svi govorili kao da ćemo stići do krajnjeg odredišta na koje virus više neće moći da nađe žrtvu za svoj smrtonosan tretman.

Ali ove priče su upravo takve, priče bez dokaza o ponovljenoj infekciji, od strane desetaka stručnjaka koji proučavaju virus.

”Nisam čuo za slučaj u kojem je to stvarno dokazano”, rekao je March Lipsitch, epidemiolog sa Harvarda.

Iako se i nakon sedam mjeseci o korona virusu jako malo zna, stručnjaci kažu da se on ponaša kao i većina drugih, vjerujući da se imunitet stada može postići vakcinom.

Možda će korona virus dva puta pogoditi istu osobu, ali malo je vjerovatno da će se to desiti u kratkom vremenskom intervalu ili da će vas drugi put učiniti još bolesnijim.

Ono što je vjerovatnije je da neki ljudi imaju zaostalu reakciju od infekcije i da to virus postepeno, nedjeljama, naplaćuje nakon prvog kontakta.

Ljudi inficirani korona virusom obično proizvode imunološke molekule, poznate kao antitijela. Nedavno je nekoliko stručnjaka objavilo da nivo ovih antitijela opada u roku od dva do tri mjeseca, uzrokujući zaprepaštenje svih nas.

Ali, pad antitijela je sasvim normalan nakon što se akutna infekcija povuče, rekao je dr Michael Mina, imunolog sa Harvarda.

Mnogi stručnjaci “razbijaju svoje glave” govoreći „Ovaj virus je jako čudan, jer ne vodi do čvrstog imuniteta, ali oni na potpuno pogrešan način razmišljaju” rekao je dr. Mina.

Antitijela nisu jedini oblik zaštite od patogena. Korona virus takođe može potaknuti snažnu odbranu od imunih ćelija koje mogu ubiti virus i ojačati za buduće bitke.

Malo se zna koliko ove takozvane T ćelije postoje, ali one mogu da opstanu za života i poboljšaju odbranu od novog korona virusa.

Foto: unsplash

“Ako se one sačuvaju, a posebno ako se održavaju u plućima i disajnim putevima, onda mislim da mogu uraditi poprilično dobar posao u zaustavljanju širenja infekcije”, rekao je Akiko Iwasaki, imunolog sa Yale univerziteta.

Megan Kent (37), medicinska sestra, koja živi nesposredno u blizini Bostona, prvi put se testirala na virus 30. marta, nakon što se njen momak razbolio. Nije mogla da osjeti ni miris ni ukus, prisjetila se, ali inače se osjećala veoma dobro.

Poslije 14 dana provedenih u karantinu, vratila se na posao u bolnicu Melrose Wakefield, a takođe je pružala pomoć i u staračkom domu.

Tačno 8. maja, gospođica Kent, se iznenada razboljela. ”Osjećala sam se kao da me je udario kamion”, rekla je. Spavala je cijeli vikend i u ponedeljak je otišla u bolnicu, uvjerena da ima mononukleozu. Sljedećeg dana je opet testirana na virus korona i bila je pozitivna. Bila je bolesna skoro mjesec dana.

“Ovaj put je bilo sto puta gore. Da li sam bila ponovo zaražena?”, rekla je ona.

Postoje i druga vjerodostojnija objašnjenja za ono što je ona doživjela, rekli su stručnjaci. ”Ne kažem da se to ne može desiti, ali prema onom što sam do sada vidio, to je bila neuobičajena pojava”, rekao je dr Peter Hotez, dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu na Medicinskom fakultetu Baylor.

Gospođica Kent se možda nije u potpunosti oporavila iako se osjećala bolje. Virus se možda izlučio u određene dijelove tijela – kao što je poznato da to virus Ebola radi i onda se ponovo aktivirao u tijelu.

Ona se nije testirala između dva pozitivna testa, a čak i da jeste, neispravni testovi ili nizak nivo virusa mogu proizvesti lažni negativ.

S obzirom na ove vjerovatnije scenarije, dr Mina je držala predavanja doktorima koji su izazvali paniku zbog izvještaja o ponovnim infekcijama.

”Ovo je toliko loše, ljudi su izgubili razum. To je samo senzacionalistički mamac”, rekla je ona.

U ranim nedjeljama pandemije, neki ljudi u Kini, Japanu i Južnoj Koreji su dva puta pozitivno testirani, izazivajući slične strahove.

Južnokorejski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti istražio je 285 slučajeva i otkrili su da je nekoliko pozitivnih rezultata došlo dva mjeseca nakon prvog, a u jednom slučaju 82 dana poslije.

Skoro polovina ljudi imala je simptome i na drugom testu. Ali istraživači nisu uspjeli da razviju virus iz bilo kojeg uzorka, a zaraženi ljudi nisu virus prenijeli na druge.

“Bili su to prilično čvrsti epidemiološki i virološki dokazi da se reinfekcija ne dešava, bar kod tih ljudi”, rekla je Angela Rasmussen virolog sa Univerziteta Columbia.

Većina ljudi koji su izloženi korona virusu stvaraju antitijela koja mogu uništiti virus; što su jači simptomi, reakcija je jača. Neki ljudi ne proizvode antitijela, ali to je slučaj za svaki virus.

Zabrinutost zbog ponovne infekcije podstaknute su nedavnim istraživanjima koja ukazuju na to da nivo antitijela opada.

Na primjer, studija objavljena u junu otkrila je da antitijela na jedan dio virusa padnu na različite nivoe kod 40% asimptomatskih osoba.

Foto: unsplash

Prošle nedelje, studija koja još nije objavljena u časopisu sa recenzijom, pokazala je da je neutraliziranje antitijela – moćna podvrsta koja može zaustaviti virus da inficira ćelije – naglo opalo u roku od mjesec dana.

“To je zapravo nevjerovatno depresivno”, rekao je Michel Malim, virolog sa Kings College-a iz Londona.

Ali, drugi rad pokazuje da nivo antitijela opada pase zatim vremenom stabilizuje. U studiji urađenoj na skoro 20.000 ljudi, objavljenoj na online serveru MedRxiv 17. jula, većina je stvorila ogroman broj antitijela, a polovina onih sa niskim nivoom antitijela još uvijek mogu uništiti virus.

“Ništa od ovoga zaista nije iznenađujuće sa biološkog stanovišta”, rekao je Florian Krammer, imunolog sa Medicinskog fakulteta Icahn Mount Sinai School, koji je i vodio ovu studiju.

Dr.Mina se složila sa njegovim mišljenjem. ”Ovo je poznata dinamika razvijanja antitijela poslije infekcije: oni idu vrlo, vrlo visoko a zatim se spuštaju”, rekla je ona.

On je objasnio: Prve ćelije koje luče antitijela tokom infekcije nazivaju se plazmablasti koji se eksponencijalno šire u bazenu sa milion ostalih. Ali tijelo ne može da održi taj nivo.

Jednom kada infekcija nestane, mali dio ćelija ulazi u koštanu srž i smješta se kako bi stvorio dugoročnu memoriju imuniteta, koja može izbaciti antitijela ako budu ponovo potrebna. Ostatak plazmablasta se osuši i nestane.

Kod djece, svaka naredna izloženost virusu ili vakcini jača imunitet sve dok u odrasloj dobi odgovor na antitijela na bude stabilan i jak.

“U trenutnoj pandemiji, neobično je vidjeti kako se ova dinamična igra dešava kod odraslih, jer rijetko ko od njih prvi put stvarno doživi virus”, rekla je dr. Mina

Čak i nakon što prvi imunitet nestane, vjerovatno će poostojati neka zaostala zaštita. I dok su antitijela privukla svu pažnju jer ih je lakše proučavati i detektovati, memorijske T i B ćelije takođe su moćni imuni ratnici u borbi protiv bilo kojeg patogena.

Na primjer, studija objavljena 15. jula razmotrila je tri različite grupe. U jednoj grupi, svaka od 36 osoba izloženih novom virusu imala je T ćelije koje prepoznaju protein sličan korona virusu.

U drugoj grupi, 23 osobe zaražene SARS virusom tokom 2003. godine takođe su imale ove T ćelije kao i 37 ljudi iz treće grupe koji nikad nisu bili izloženi ni jednom patogenu.

“Čini se da nivo opšteg imuniteta protiv SARS-COV2 postoji u opštoj populaciji”, rekao je Antonio Bertoletti, virolog Medicinske škole Duke NUS iz Singapura.

Imunitet je možda podstaknut prethodnim izlaganjem koje izazivaju česte prehlade. Te T ćelije možda ne sprjiečavaju infekciju, ali bi vjerovatno je vjerovatno prigušile i objasnile zašto ljudi koji imaju virus COVID-19 imaju blage do nikakve simptome.

”Vjerujem da će ćelije i imunitet antitijela biti podjednako važni” rekao je dr.Bertoletti.

Ispitivanje vakcinama može pružiti više informacija o prirodi imuniteta na novi korona virus i nivo potreban za blokiranje ponovne infekcije.

Istraživanje na majmunima nudi nadu. Na primjer, u studiji o njih devet, izloženost virusu izazvnim imunitetom je bila dovoljno jaka da spriječi novu infekciju.

Istraživači prate zaražene majmune kako bi utvrdili koliko dugo traje ta zaštita.”Studije izdržljivosti po njihovoj prirodi izuskuju vrijeme”, rekao je dr Dan Barouch, virolog iz Beth Israel Deaconess medicinskog centra u Bostonu, koji je vodio studiju.

Dr.Barouch i drugi stručnjaci odbacili su strah od toga da imunitet stada nikad neće biti dostignut.

“Sve vrijeme postižemo imunitet stada pomoću vakcina. Ali veoma je rijetko da ustvari postoje vakcine koje su stopostotno efikasne”, rekao je dr Saad Omer direktor Yale Instituta za globalno zdravlje.

Vakcina koja štiti samo polovinu ljudi koji je prime, smatra se umjereno efikasnom, a ona koja pokriva više od 80% visoko efikasnom. Čak bi i vakcina koja smanjuje nivo virusa odvratila njegovo širenje na druge ljude.

Stručnjaci su rekli da je došlo do ponovne infekcije drugim patogenima, uključujući gripu ali su naglasili da su ti slučajevi izuzeci, a novi korona virus vjerovatno neće biti drugačiji.

“Rekao bih da je ponovna infekcija moguća, iako nije vjerovatna i mislim da bi bila rijetka. Ali čak i rijetke pojave mogu biti zabrinjavajuće ako je ogroman broj ljudi zaražen”, rekao je dr Rasmussen.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije