KarijeraLjudski odnosinajnovijeNaslovna vijestO ljudimaO životuPorodica

10 pionira koje su zasjenili njihovi poznati supružnici

Tipično koristimo izraz „bolja polovina“ kao jednostavan način da tepamo svojim partnerima. Međutim, postoje slučajevi kada je taj izraz vrlo prikladan – slučajevi kada je jedan član para očigledno vrlo uspješan. Međutim, to ne mora nužno biti nešto na račun…

Prevela: Saša Leper

Listverse

Foto: Takmeomeo / Pixabay

Tipično koristimo izraz „bolja polovina“ kao jednostavan način da tepamo svojim partnerima. Međutim, postoje slučajevi kada je taj izraz vrlo prikladan – slučajevi kada je jedan član para očigledno vrlo uspješan. Međutim, to ne mora nužno biti nešto na račun njihovih partnera. Oni su bili uspješni i sami po sebi. Njihova jedina mana je bilo što su se zaljubili u svoje istinski bolje polovine.

 

10) Constance Wilde

Wikimedia / Listverse

Constance Mary Lloyd je rođena 2.1.1859. godine u Dablinu. Godine 1884. udala se za poznatog dramskog pisca Oscara Wildea pa su postali poznati par, svojevrsna irska Brangelina 19. vijeka. „Gđa Oscar“, kako su je nazivali u novinama postala je aktivistkinja koja se zalagala za pravo žena da služe u parlamentu. To je već samo po sebi bilo dovoljno za osude tradicionalista, ali Constance je otišla korak dalje i uključila se u Rational Dress Society (Društvo za racionalno oblačenje), društvo koje je promovisalo mogućnost žena da nose udobnu, praktičnu odjeću umjesto korzeta i druge uske odjeće uobičajene za viktorijanske žene.

U početku se činilo da njen brak sa Oscarom Wildeom ide glatko. U toku prvih nekoliko godina par je dobio dvoje djece. Teško je reći kada je Wilde odlučio da ipak preferira društvo mladih muškaraca, ali do perioda njegove veze sa Lordom Alfredom Douglasom ranih 1890-tih njegove afere su postale javna tajna.

Iako je Oscar Wilde bio taj koji je pisao u porodici, Constance jesvoj dio uspjeha upisala sa knjigom dječijih priča pod naslovom There Was Once (Bilo jednom). Nemoguće je reći da li je ona ranije znala za muževljeve afere, ali zasigurno je otkrila 1895. godine kada je Oscar Wilde uhapšen zbog homoseksualnosti. Ona je tada promijenila prezime u „Holland“ i preselila se u Italiju, gdje je umrla u nerazjašnjenim okolnostima kada je imala 39 godina. Tek nedavno su porodična pisma sugerisala da  nedijagnostifikovanu multiplu sklerozu kao uzrok njene smrti.

 

  1. Anne Hunter

    William Blake / Listverse

Anne Hunter je bila pjesnikinja iz 18. vijeka, iako je svoj najveći uspjeh postigla kao tekstopisac. Čak i tako, Anne je većinu svog života ostala u sjenci svog supruga, Johna Huntera. On je bio jedan od najpoznatijih hirurga svih vremena. Bio je član Royal Societyja i pobornik naučne metode u medicini. Polovinu karijere je posvetio podučavanju, a osnovao je i medicinski muzej sa preko 14 000 eksponata iz 500 različitih biljnih i životinjskih vrsta. Muzej Hunterian (koji postoji i danas) sadrži mnoge egzotične vrste koje su Hunteru donošene iz čitavog svijeta, kao što su kenguri sa putovanja Jamesa Cooka u Australiju.

Annina karijera je stagnirala zbog njenog porodičnog života. Nakon prvobitnog uspjeha koji je doživjela izdavanjem prve kolekcije pjesama 1765. Annie je po udaji za Huntera 1771. godine napravila pauzu. Nakon njegove smrti 1793. godine Annie je nastavila svoju karijeru zahvaljujući saradnji sa slavnim kompozitorom  Josephom Haydnom. Pisala je tekstove na engleskom jeziku za mnoge njegove kompozicije, što je davalo povoda glasinama da je bila ili njegova muza ili tajna ljubavnica.

 

  1. Pierre Curie

Dijuardin / Listverse

Iako ime Pierrea Curiea znači nešto u naučnoj zajednici, nema nikakve sumnje da je ime njegove supruge ipak zvučnije. Zajedno, Pierre i Marie Curie su osvojili 1903. godine Nobelovu nagradu iz fizike za svoj rad na radioaktivnosti (nagrada koju su podijelili sa Henrijem Becquerelom). Međutim, Marie Curie je došla do ove prekretnice ponovo 1911. godine, kada je dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Time je takođe postala prva osoba i jedina žena koja je osvojila dvije Nobelove nagrade, kao i jedina osoba koja je nagradu odnijela u dvije različite kategorije. Ovu tradiciju je nastavila i kćerka Curiejevih, Irene, koja je osvojila sopstvenu Nobelovu nagradu 1935. godine.

Nasljeđe Curiejevih je zapravo počelo sa Pierreom i njegovim bratom Paul-Jacquesom. Oni su zajedno učili kao tinejdžeri, a pažnju su usmjerili na kristalografiju. Njihov udruženi trud je kulminirao otkrićempijezoelektričnog efekta 1880. godine. Ovo je kasnije Pierreu zaradilo poziciju predavača na Univerzitetu u Parizu, gdje će i upoznati Mariu Sklodowsku, uskoro Marie Curie.

Maria je prvobitno odbijala njegovo udvaranje, jer je planirala da se vrati u svoju rodnu Poljsku i predaje na Univerzitetu u Varšavi. Po nesreću za nju (ali srećom za ostatak svijeta), univerzitet je odbio da je zaposli jer je bila žena. Tako se ona vratila u Pariz i postala Marie Curie. Ostatak je istorija. Možda bi Pierre danas bio jednako poznat kao i njegova supruga da nije bilo njegove iznenadne smrti 1906. godine (28 godine prije Marie) u saobraćajnoj nesreći.

 

  1. Joy Davidman

Wikimedia / Listverse

Američka autorka Helen Joy Davidman je započela svoju obećavajuću karijeru kao dijete čudo i već u ranim dvadesetim je dobijala nagrade za svoju prvu knjigu poezije, Pismo saborcu  (Letter to a Comrade) . Njen prvi brak je bio sa kolegom piscem Williamom Lindsayem Greshamom, ali to će se ispostaviti kao jedno dugačko i nesrećno poglavlje njenog života.

U toku tog braka punog problema, Davidman se okrenula religioznim spisima C.S. Lewisa. Zapravo, bila su joj toliko inspirativna da su uzrokovala njenu konverziju iz ateizma u hrišćanstvo i spremnost da napokon napusti svoju vezu punu zlostavljanja i nesreće. Nakon nekoliko godine korespondencije sa Lewisom, Davidman je napokon napustila Ameriku i došla u Englesku, gdje su se oni upoznali, zaljubili i vjenčali. U to vrijeme, Lewis je već postao vrlo uspješan pisac, prevashodno zahvaljujući sedam knjiga serijala Chronicles of Narnia (Hronike Narnije).

Osim što je poslužila kao inspiracija za Lewisova kasnija djela, karijera Davidmanove je naglo prekinuta u toku njihovog braka. Davidmanova je umrla od raka 1960. godine, samo četiri godine nakon udaje za Lewisa. Međutm, vrijeme koje su proveli zajedno je obesmrćeno u filmu Shadowlands, koji je dobitnik nagrade BAFTA a koji je kasnije pretvoren u uspješnu brodvejsku predstavu, a još kasnije pretvoren u film u kom glavnu ulogu tumači Anthony Hopkins.

 

  1. Frank Butler

Heritage Auction Gallery / Listverse

Annie Oakley je jedno od najpoznatijih imena proisteklo sa Starog Zapada. Njene vještine u streljaštvu su legendarne, a nakon priključivanja predstavi Divlji zapad (Wild West) Buffalo Billa postala je i američka ikona. Međutim, ono što se često zaboravlja je da je njen suprug, Frank E. Butler, bio uz nju sve vrijeme.

Butler je takođe bio strijelac koji je učestvovao u brojnim predstavama. U sklopu svog nastupa, često bi pozivao članove publike da testiraju svoje vještine protiv njega. Prirodno, obično bi i pobjeđivao. Međutim, jednom prilikom u Sinsinatiju u Ohaju, njegov protivnik je bila mala 15-ogodišnja djevojčica po imenu Anne Oakley. Njih dvoje su se sukobili: 25 meta, 25 hitaca. Annie je pogodila sve, ali Butler je promašio svoju posljednju metu. Umjesto da se posrami, on se istog trena zaljubio i počeo joj se udvarati. Par se i vjenčao nekada između 1876. i 1882. godine (podaci su nejasni).

Prvobitno, Butler je bio taj koji nastupa u porodici, tog je Annie jednostavno bila tu. Međutim, jedne večeri se njegov uobičajeni partner razbolio, pa je Annie igrala kao zamjena, na opšte oduševljenje publike. Shvativši da imaju zlatnog asa u rukavu, Butleri su počeli da nastupaju kao duo, a vremenom su i zaradili mjesto na popularnoj predstavi Buffalo Billa. Do tada je već Annie postala glavna zvijezda a Butler je preuzeo ulogu menadžera. Oboje su umrli 1926. godine u razmaku od samo 18 dana. Navodno je Frank odbio da jede nakon što je Annie umrla te se tako izgladnio do smrti.

 

  1. Lee Krasner

Wikimedia / Listverse

Lee Krasner je bila uspješna umjetnica sa karijerom dugom preko šest decenija. Mnoge njene slike se i danas izlažu, prevashodno u Metu i Muzeju moderne umjetnosti. Međutim, njeno ime nije ni izbliza toliko poznato kao ime njenog muža, Jacksona Pollocka, koji je postao jedan od najslavnijih umjetnika 20. vijeka.

Dio razloga zbog kod je ona više u sjeni je taj što je njena karijera u mnogome nalikovala na karijeru njenog muža. Ne samo da su oboje bili slikari, već su se oboje i bavili istim stilom – apstraktnim ekspresionizmom. Međutim, iako je Krasnerova i sama bila vrlo uticajna, Pollock je postao oličenje ovog pokreta i autor najpoznatije slike apstraktnog ekspresionzma svih vremena, jednostavno nazvane Br. 5 (koja je takođe postavila i novu rekordnu cijenu u vrijeme svoje posljednje prodaje 2006. godine ).

Za razliku od većine drugih zapostavljenih supružnika na ovoj listi, Krasnerina karijera nije zamrla kada se ona udala za Pollocka 1942. godine. Njih dvoje su radili gotovo sve zajedno, ali su imali zasebne studije u kojima su radili. Tokom 1950-tih godina njihova veza je prolazila kroz poteškoće, prevashodno zbog Pollockovog alkoholizma, ali sve je prestalo 1956. godine kada je Pollock poginuo u saobraćajnoj nesreći. Od tada, Krasnerova je naporno radila na očuvanju uspomene na svog muža, ali je i započela novo poglavlje sopstvenog života u kome se većina kritičara slaže da je stvorila svoja najzrelija i najzapaženija djela.

 

  1. Mileva Marić

Wikimedia / Listverse

Za Milevu Marić se s pravom može reći da je najkontroverznija ličnost na ovoj listi. Čak i danas, ljudi i dalje raspravljaju o dosegu njenog uticaja na rad njenog muža, Alberta Einsteina.

Konkretno, govorimo o Einstenovim spisima pod nazivom Annus Mirabilis. Ova četiri rada, koja se odnose na fotoelektrični efekat, Barunovo kretanje i poseban relativitet su ovom fizičaru donijela Nobelovu nagradu kao i mjesto među najuticajnijim ljudima u istoriji.

Einstein je radove objavio 1905. godine, dvije godine nakon vjenčanja sa Milevom Marić. Od tada, njena uloga u muževljevom radu je predmet mnogih debata. I ona je takođe bila fizičarka. Pohađala je Politehničku školu u Cirihu gdje je i upoznala Einstena. Međutim, teško je pronaći dokaze da je ona imala ikakvu veću ulogu od moralne podrške i konsultanta za ideje svog muža. Postoje neke naznake u pismima koja je ovaj par razmijenio. U jednom tvrde da uvijek rade zajedno na nauci. U drugom Einstein govori o „našem radu“ umjesto „mom radu“. Bilo kako bilo, Mileva nikada nije pokušavala preuzeti zasluge za bilo šta što je njen suprug objavio.

Raspravu je većinski zasnovao ruski fizičar Abram Ioffe, koji tvrdi da je vidio Albertove originalne spise potpisane sa „Einstein-Marity“, što je mađarski način za izraziti „Marić“. I dalje je nejasno da li se ovo odnosi na dvoje ljudi ili je to jednostavno kako se Einstein tada potpisivao. Njih dvoje nikada nisu uspjeli oformiti par fizičara nalik na Curiejeve jer se Einstein razveo od Mileve kak obi započeo vezu sa svojom rođakom.

 

  1. Akhenaten

Nefertmaat / Listverse

Uobičajeno je da supružnici poznatih vladara i sami postanu poznati, ali nije baš tako učestalo da taj supružnik zapravo i prevaziđe svog vladajućeg partnera. Međutim, to je upravo ono što se dogodilo sa egipatskim faraonom Akhenatenom. Njegova supruga, Nefertiti, je danas daleko poznatija, a smatra se da je od jakig egipatskih vladarki prevazilazi samo Cleopatra.

Akhenatena u sjenu baca i njegov sin, Tutankhamun, koji je postao najpoznatiji faraon svih vremena. A ipak, Tutova vladavina je bila relativno kratka i bez nekih naročitih događaja, dok je Akhenatenovu potresla šokantna religijska revolucija u kojoj su napustili tradicionalna egipatska božanstva i zamijenili ih jednim Bogom sunca po imenu Aten. Zapravo, to i jeste razlog zbog kog je Akhenaten danas uglavnom zaboravljen. Nakon njegove smrti, Akhenatenove monoteističke ideje su većinom odbačene a drevni Egipćani su se potrudili (a umalo i uspjeli) da izbrišu Akhenatena iz istorije.

To i dalje ne objašnjava zašto nam je Nefertiti toliko više poznata. Njena kraljevska vladavina je obavijena misterijom. Čini da se je imala mnogo moći, jer je upravo Nefertiti predstavljena na reljefima kako obavlja dužnosti faraona kao što je nošenje njegove krune i pobjeđivanje neprijatelja u borbi. Međutim, nakon 12 godina ona prosto nestaje iz spisa. I dok neki stručnjaci smatraju da je umrla, drugi tvrde da je postala ko-vladarka pod nazivom Neferneferuaten. Čak i tako, glavni razlog zbog kog je Nefertiti zasjenila svog faraona je njena poznata bista, koja je pronađena u odličnom stanju a postala jedan od najpoznatijih artifakata Starog Egipta.

 

  1. Emilie Pelzl

Jose Rosenberg / Listverse

Do 1993. godine ime Emilie Pelzl je bilo poznato samo nekolicini ljudi. Međutim, te godine se pojavio film koji je prikazivao napore njenog muža, Oskara Schindlera, da spasi preko 1000 Jevreja u toku Drugog svjetskog rata. Film je zasluženo obasjao pažnjom Oskara Schindlera, člana Nacističke partije koji je upotrijebio svoje kontakte da zaposli Jevreje u svojim tvornicama i tako osigurao da oni ne završe u koncentracionim logorima.

Film predstavlja Emilie kao brižnu suprugu koja podržava ambicije svog muža da spasi što je više moguće Jevreja iako ih je to dovelo do finansijske propasti. Ali prava Emilie je rekla da je film minimalizovao njen doprinos kako bi se fokusirao na njenog muža. Kako tvrdi njena biografkinja, Erika Rosenberg, Emilie je bila jednako uključena kao i Oskar Schindler. Njen zadatak je bio da osigura zalihe hrane za jevrejske radnike, a takođe je i njegovala bolesne i izgladnjele. Jednom prilikom je spriječila da voz sa 120 Jevreja ode u Aušvic.

Nakon rata, Schindlerovi su živjeli u Argentini do 1957. godine, kada se Oskar vratio u Njemačku da traži kompenzaciju od vlade. Nije ju dobio, pa je ostao u Njemačkoj i umro u Frankfurtu 1974. godine. Emilie ga nije vidjela nikada više, osim kada je posjetila njegov grob u Jerusalimu 1993. godine, što je prikazano i u filmu Šindlerova lista (Schindler’s List). Za njen rad,  Yad Vashem Holocaust Memorial je Emilie dodijelio nagradu Righteous Among the Nations.

 

  1. George Putnam

Purdue University / Listverse

George Putnam je vodio prilično uzbudljiv i interesantan život, iako ga prevashodno pamtimo kao muža i promotera avijatorke Amelie Earhart. Nakon što je postala prva žena koja je sama preletila Antlantik, Earhartova je nestala 1937. godine tokom leta. Misterija koja okružuje njen nestanak opstaje i danas i definitivno doprinosi fascinaciji javnosti, čineći Earhartovu jednom od najpoznatijih avijatičarki svih vremena. Međutim, vjerovatno se ništa od ovoga ne bi dogodilo da nije bilo Putnamove pomoći.

Upravo je Putnam bio taj koji je dogovrio Earhartin ikonski let. U svojoj prethodnoj karijeri izdavača, Putnam je bio zadužen za autobiografiju jednog drugog uspješnog avijatičara, Charlesa Lindbergha. Zbog njegovog poznavanja oblasti, Amy Guest, bogata aristokratkinja koja je željela da sponzoriše prvu ženu koja će preletjeti Atlantik, je zamolila baš Putnma da nađe prigodnu kandidatkinju. Putnam je preporučio do tada nepoznatu Ameliu Earhart i par se zaljubio dok su radili na njenoj knjizi, 20 sati, 40 minuta (20 Hrs., 40 Min.)

Ali Putnamove avanture su počele dugo prije nego što je upoznao Ameliu Earhart. Nakon što je služio u Prvom svjetskom ratu, postoa je istraživač kog je sponzorisao Američki prirodnjački muzej. Uspješno je vodio ekspediciju na Arktik, a potom još jednu na Bafinovu zemlju. Godine 1911. oženio je Dorothy Binney, kćerku čovjeka koji je izmislio Crayola voštane boje. Godine 1927. Putnam je imenovan jednim od prvih „Počasnih izviđača“ od strane Izviđača Amerike.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije