DogađajiKulturaLjudiMjestanajnovijeNaslovna vijestPojave

Šta bi se desilo kad bi svijet reagovao na klimatske promjene kao što reaguje na Korona virus?

Kako bi izgledao brzi, koordinirani , kolektivni odgovor na klimatske promjene?

Prevela: Sara Desančić Redakcija

fastcompany.com

Korona virus je toliko transformisao svakodnevnicu da su efekti već sad vidljivi i iz svemira. U Kini, gdje su stotine miliona ljudi stavljenje u karantin, da bi se zaustavilo širenje virusa, prije i poslije satelitskih fotografija pokazuju da zagađenje nestaje kad i posao stane.

U SAD-u kako broj slučajeva korona virusom raste, kompanije traže od zaposlenih da rade od kuće i otkazuju konferencije. Mnoge škole su prestale sa radom. U Italiji je u toku još jedan masivni karantin.

Promjene su bile iznenadne, potaknutne širokim priznanjem da je to vanredno svjetsko zdravstveno stanje. Šansa da se spriječi još jedna smrtonosna bolest poput gripa, postaje stalni, nerješiv problem.

Međutim, postavlja se jedno drugo pitanje: Kako bi bilo kada bi svijet odgovorio na klimatsku krizu sa istim osjećajem hitnosti? Odgovor korona virusu možda nije bio toliko brz kao što je trebao biti. Da je kineska vlada djelovala brže virus se možda ne bi proširio na druge zemlje.

Foto: pexels

A autoritarne mjere kineske vlade, nisu smjele i nisu mogle da se se primjenjuju u velikim dijelovima ostatka svijeta. Ali ipak u zemljama širom svijeta vlade i građani brzo su promijenili svoje svakodnevne navike. Isto to se nije dogodilo kad je pitanje klimatske krize.

“Vidjeli smo da države mogu da reaguju a ljudi da promijene svoje ponašanje u kratkom roku” rekla je May Boeve, izvršni direktor za zaštitu okoline 350.org.

“I upravo je to klimatski pokret godinama tražio od vlade i ljudi, da se suoče sa drugačijom vrstom prijetnje- klimatskom krizom- ali trenutno ne vidimo srazmjerne akcije.

S jedne strane, vidimo da je to moguće, što je vrlo ohrabrujuće. Mi nikad nismo ni sumnjali u taj aspekt.” Umjesto toga, kako kaže, bilo je pitanje postoji li politička volja za brzim promjenama.”

Postoje sličnosti između ovih situacija- u oba slučaja naučna zajednica nudi jasna upozorenja šta treba učiniti. I jedan i drugi slučaj uključuju globalno zdravlje.

Klimatske promjene već ubijaju ljude u ekstremnim toplotnim talasima i drugim katastrofama; takođe pogoršavaju nestašicu hrane i vode što dovodi do raseljavanja miliona ljudi.

Isti zagađivači koji snažno doprinose klimatskim promjenama takođe izazivaju zagađenje vazduha koje svake godine ubije milione ljudi.

Kao i kod korona virusa, klimatske promjene najviše utiču na ljude koji žive u područjima sa najmanje resursa.

“Klimatske promjene takođe utiču na najranjivije osobe” rekla je Boeve.

Da je svijet reagovao na klimatske promjene kao na korona virus- na nivou hitnosti za koju nauka kaže da je neophodna- stvari bi izgledale dramatično drugačije.

“Vidjeli bismo dosta različitih stvari koje se dešavaju istovremeno” rekla je Boeve.

Vlade bi došle do sredstava potrebnih za izgradnju infrastrukture za potpuno sprovođenje obnovljive energije.”To je dovoljno jeftino i dostupno, ali regulatorni sistemi koji bi omogućili ljudima širom svijeta da dobiju čistu energiju zahtjevali bi velika ulaganja vlade” kaže ona.

“Vidjeli bismo vrste hitnih paketa koji bi ljude odmah sklonili iz mreže fosilnih goriva.”

U gradovima bi se mijenjala pravila razvoja koja bi zahtjevala izgradnju nisko-ugljeničnih konstrukcija. Farme bi se prebacile na regenerativnu poljoprivredu.

Baš kao što se aviokompanije bore sa korona virusom, neke industrije bi vidjele stvarne uticaje. “Vjerovatno ne bi imali naftnu, ugljenu i gasnu industriju koja je još uvijek uspješna u našoj ekonomiji.” kaže Boeve.

“To je gomila različitih stvari, koje bi se mogle dogoditi jer mi zapravo znamo šta treba i na koji način uraditi” rekla je. “I to je nevjerovatna stvar”. Ono što je jako zanimljivo u vezi sa napretkom u javnom zdravstvu, je to što mislim da postoji povjerenje da kažu, da su to mjere koje je vrijeme da uvedemo.

Oni su spremni da krenu, a kreatori politike da djeluju. Ista stvar je i sa koronom i sa klimatskimm promjenama.

Sve veći broj gradova i zemalja zvanično proglašava klimatske vanredne situacije. Neki stvarno djeluju brže od drugih. Ali ukupna mobilizacija je ništa u odnosu na  odgovor prema korona virusu.

Dijelom je to zato što klimatske promjene djeluju kao neki budući problem, uprkos sve većem broju katastrofa povezanih sa klimom koje se dešavaju svake godine.

Još jedan očigledan izazov : u klimatskoj krizi moćne kompanije imaju šta da izgube, ako svijet krene odlučno da djeluje, dok u vrijeme korone, iako mnogi ljudi gube novac, nema masovnog protivljenja u pokušaju da se riješi problem.

“Ukorijenjena snaga i zadržavanje statusa quo je ono što razlikuje klimatske promjene od ove konkretne krize,” rekla je Boeve.

Na primjer, politički postaje sve teže opravdati uzimanje donacija od fabrika fosilnih goriva. Mnogo ljudi radi na tome i promjene su postepeno vidjlive. Mi imamo politike, one su napravljene i samo čekaju da stupe na snagu.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije