Veče kada je moj brat umro bilo je oštro ali toplo, početak oktobra.
Bio je to sasvim običan dan.
Prevela: Sara Desančić Redakcija
huffpost.com
Matt je godinama koristio supstance a na kraju se to pretvorilo u punu zavisnost od heroina. Sve je počelo uzimanjem raznih tableta na žurkama.
Kada se sjetim te oktobarske večeri, postoji alternativna verzija događaja kojoj se često prepustim. U ovoj verziji dolazim u stan koji smo dijelili i zatičem brata predoziranog u spavaćoj sobi, a njegova koža je plava kao krep papir, a dah, on je nestao.
Ali ovog puta se ne posrćem i ne vrištim. Umjesto toga, smireno otvaram dozu naloksona, onu koju uvijek držim kod sebe. Naginjem bratovu glavu, a njegova prljava plava kosa klizi sa lica. Dajem nalokson, polako kroz nozdrve.
Gledam ga sa očajničkom nadom. Prolazi minut, možda dva. A onda Mattova razjapljena usta ponovo uvlače vazduh. Kašalj, pa još jedan. Otvara oči. Boja mu se vraća u pjegave ruke, obraze. Držim ga za glavu i uzdišem.
Njegujem ovu verziju koju sam napravila za sebe. Ali to nije ono što se zapravo dogodilo.
Te noći nisam imala nalokson. Nisam ni znala šta je to. I na kraju smo svi zakasnili.
Tokom Mattovih borbi nisam zaista shvatala da se zavisnost može izliječiti. Mislila sam da je zavisnost tragedija, neizbježan kraj.
Ali u stvari, decenije naučnih istraživanja otkrivaju mnoge efikasne strategije liječenja poremećaja zbog upotrebe raznih supstanci, a milioni ljudi danas uspijevaju da se oporave.
Međutim, ne možete se oporaviti ako ste mrtvi.
Mattova zavisnost godinama ga je odvodila u razne bolnice. Doktori nisu imali ništa da mu ponude. Svaki put samo slegnu ramenima.
Gledali su nelagodno u pod ili su držali predavanja. Rekli su nam da je Mattov mozak natečen od upotrebe heroina. Rekli su nam da je za njega veoma važno da prestane koristiti heroin. Pitali su nas, da li ste mu rekli koliko je važno da prestane koristiti heroin?
Mattova smrt se mogla spriječiti. Ali to nije spriječeno. A Matt nije jedini.
Prije COVID-19, Amerika je surfala na talasima epidemije zavisnosti. Opioidni analgetici su sada najsmrtonosniji u istoriji SAD-a. Predoziranje drogom je najveći uzrok slučajne smrti u SAD-u. Ubijaju nas više nego oružje ili automobilske nesreće.
Zavisnost se takođe povezuje sa većim pitanjem rasizma i zdravstvene ravnopravnosti u Americi. Crnci i domoroci imaju veći rizik od predoziranja u mnogim državama.
Ipak, u Americi bijelci imaju 35 puta veću vjerovatnoću da će dobiti terapiju zbog poremećaja upotrebe opoida od crnaca. Američki višedecenijski odgovor na zavisnost, rat protiv droga, podstiče kriminalizaciju latinoameričkih i afroameričkih zajednica i opravdavaju nasilje koje vrše policajci.
Naša zemlja otvara oči za neke od ovih činjenica, a početkom ove godine postojao je tračak nade. Najnoviji podaci iz Centra za kontrolu i prevenciju od bolesti pokazali su blagi pad nacionalnog nivoa predoziranja. Broj je i dalje bio nebeski visok, ali to je bila obećavajuća vijest.
Iako je još uvijek rano mjeriti potpuni uticaj COVID-19, sigurno možemo reći da je pandemija isprala taj napredak. Prema, The Washington Post, sumnja na predoziranje drogom na nacionalnom nivou porasla je 18% u martu, 29% u aprilu i 42% u maju.
Pojedine države takođe prijavljuju alarmantne trendove. Kentucky je procijenio da je smrtnost od predoziranja povećana za 25%. Zapadna Virginia izvještava o 50% većem skoku hitnih poziva povezanih za predoziranjem, a Wisconsin ima otprilike istu cifru.
Pandemija donosi socijalnu izolaciju bez presedana, ekonomsku devastaciju i traume- sve velike faktore rizika od zavisnosti.
Od milijardi sredstava za hitne slučajeve COVID-19 koje su odobrili Kongres i Trampova administracija, samo stoti dio od jednog procenta odlazi na mentalno zdravlje i liječenje od upotrebe raznih supstanci.
Predoziranje će se i dalje povećavati.
Opoidi se vežu za receptore u vašem mozgu, kičmenoj moždini i gastrointestinalnom traktu. Tako u vašem tijelu cvjetaju euforični efekti lijekova. Ali lijekovi takođe dovode do usporavanja disanja i pada krvnog pritiska. Vaše tijelo jednostavno zaboravlja da diše dok vam srce ne prestane da kuca.
Nalokson, takođe poznat pod Narcan ili Evzio, zaustavlja ovaj proces. Kad se primjeni, bilo pomoću šprica ili nazalnog spreja, nalokson se usmjerava pravo na iste receptore.
Disanje se nastavlja i štetni efekti predoziranja počinju da se smanjuju. To se može dogoditi već nakon nekoliko minuta. Ljudi koji su bili svjedoci oživljavanja naloksonom, opisali su to kao čudo.
U pet godina otkako mi je brat umro, nalokson je postao mnogo poznatiji i pristupačniji. Većina država sada ima trajni nalog za nalokson, koji omogućava farmaceutima da ga izdaju bez recepta. Američki hirurg dao je savjet o naloksonu, preporučujući da ga svi Amerikanci nose i budu spremni da ga koriste.
Mnoge države donose politike “tople primopredaje”, tako da im se, kada se osoba uvede u hitnu nakon predoziranja, na licu mjesta ponudi liječenje od poremećaja upotrebe supstanci.
Zavisnost se liječi. Ali ne ako ste mrtvi.
Brojne studije sada povezuju širi pristup naloksonu sa nižim stopama smrtnosti od predoziranja. Ali ne prodaju ga svi. Ekonomisti i online trolovi podjednako smatraju da nalokson omogućava i podstiče upotrebu droga. NE!
Neki lokalni zvaničnici dali su drakonske prijedloge “tri štrajka” kako bi ograničili koliko puta osoba koja se predozira zaslužuje reanimaciju. Neke policijske uprave zabranile su službenicima da daju nalokson, i prije i tokom pandemije COVID-19.
“Nisu svi dobri Samarićani viđeni na isti način”, napisao je Ernest Owens u časopisu Philadelphia prije dvije godine.
Kada je Owens zamislio da je naišao na nekog ko je doživio predoziranje rekao je: “Koliko god bi volio da budem spasilac u ovako ozbiljnoj situaciji, rasna pristranost u krivičnopravnom sistemu mogla bi previše lako učiniti ovaj čin pomoći opasnim po mene, jer sam crnac”.
“Iako se bijelci bez pitanja mogu percipirati kao ambasadori dobre volje u opoidno opustošenim oblastima, crnci i smeđe osobe u istom području suočavaju se sa osudama da su trgovci drogama i zavisnici”, napisao je Owens.
Sam nalokson neće okončati krizu predoziranja. Defibrilatori ne liječe bolesti srca, a EpiPens ne liječi alergije, niti od njih to očekujemo. To su hitni alati koji sprečavaju smrt u slučajevima ekstremne medicinske nevolje.
Niko ne krivi osobe ako ih je potrebno više puta oživjeti defibrilatorom. EpiPens se ne ocjenjuje kao problematičan lijek jer omogućava alergičarima da se približe školjkama. To su moralno neutralna sredstva. Ko i nalokson.
Rješavanje krize predoziranja zahtijevaće bolji pristup naučno zasnovanom liječenju i trajnu podršku oporavku. Potrebno je hitno rješavanje problema nejednakosti u prihodima, rasizmu, kriminalizaciji upotrebe droga i drugih strukturnih problema koji dovode do zavisnosti ili je pojačavaju. Biće potreban seizmički pomak u društvenim stavovima.
U međuvremenu, nastaviću da nosim nalokson. Nikada više ne želim da propustim spasonosnu priliku.
Prenosimo.
Ustupamo prostor.
Stavovi iskazani u prenesenim tekstovima su lični stavovi ili stavovi redakcija u kojima je autor zaposlen i nisu nužno stavovi Lola magazina.
U skladu sa novom evropskom regulativom koja reguliše rad internet medija, unaprijedili smo uslove korišćenja svog internet magazina i politiku upotrebe kolačića. Nastavkom korišćenja internet magazina smatraće se da ste saglasni sa pomenutim uslovima i politikama. Više informacija o uslovima korišćenja i politici upravljanja kolačićima možete da saznate OVDJE. PRIHVATAM