KulturanajnovijePojave

Kako da i vi počnete da meditirate?

Ne samo da meditacija umanjuje stres i čini vas spiritualnijom osobom, takođe vam mijenja mozak na različite načine te vam olakšava učenje novih stvari.

Prevela: Saša Leper

Matt Davis / Big Think

Foto: Simon Migaj / Unsplash

Ljudi meditiraju iz različitih razloga. Neki to rade zbog spiritualnosti, drugi da umanje stres, a treći pak zbog svog mentalnog zdravlja. Meditacija je širok pojam sa različitim efektima pa je ljudi i praktikuju iz različitih razloga. Međutim, pored svega navedenog, meditacija vam može pomoći i da bolje učite.

 

Meditacija i učenje

Prvo, hajde da definišemo meditaciju. „U osnovi“, kaže psiholog Danijel Golman, „svaki oblik meditacije trenira pažnju.“ Može se praktikovati na više načina, ali većina Zapadnjačkog empirijskog istraživanja se fokusira na meditaciju svjesnosti, u kojoj osoba koja meditira fokusira pažnju na iskustvo sadašnjeg trenutka na način na koji prihvata i ne osuđuje. Glavni fokus je na disanju. Postoje i drugi oblici meditacije, kao što je meditacija ljubavi i ljubaznosti uobičajena u budističkim praksama, u kojoj osoba koja meditira pažnju usmjerava na gajenje saosjećanja za sva bića. Međutim, većina naučnih istraživanja se sprovodi na meditaciji svjesnosti.

Jedna od najpoznatijih koristi meditacije svjesnosti je smanjenje stresa. Mnogobrojna istraživanja pokazuju da je efikasna čak i za ljude koji pate od anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja. Međutim, stres ima važnu ulogu u učenju. S jedne strane, visoki novi stresa omogućavaju izuzetno dobro pamćenje, kao što je slučaj sa PTSP-om. S druge strane, hronični stres spriječava razvoj neurona u hipokampusu, što otežava formiranje novih sjećanja. Akutni stres takođe otežava prizivanje starijih, već formiranih, sjećanja. Praktikovanjem meditacije svjesnosti možemo smanjiti uticaj koji stres ima na našu mogućnost da formiramo i prizivamo sjećanja.

Meditacija takođe štiti vaš mozak od negativnih posljedica multitaskinga, tj. rađenje više stvari istovremeno. Nekoliko studija je pokazalo da multitasking onemogućava sposobnost učenja.

“Mozak zapravo ne može da obavlja multitasking“, kaže Golman. „Mozak ni ne radi paralelno više stvari istovremeno, već ih radi serijski i veoma brzo se prebacuje sa jedne na drugu.“

Kada se prebacite sa zadatka na koji ste bili fokusirani, potrebno je izvjesno vrijeme kako biste uspjeli ponovo podići koncentraciju na nivo na kome je i bila.

“Osim ukoliko niste 10 minuta proveli u meditaciji svjesnosti, fokusirajući se na svoj dah, na primjer, i samo posmatrajući kako ulazi i izlazi, primjećujući kako vam misao luta te vraćajući je nazad“, kaže Golman. “U tom slučaju koncentracija vam se vraća daleko brže.”

Pored toga što štiti mozak od štetnih efekata multitaskinga i stresa, svjesnost vam takođe popravlja radnu memoriju. Ne samo što meditacija pomaže rast u hipokampusu, već vam takođe i trenira mozak da se bolje nosi sa nečim što se naziva proaktivna smetnja. Do proaktivne smetnje dolazi kada se stara sjećanja umiješaju u prizivanje novih i relevantnijih sjećanja, što je efekat za koji neki istraživači smatraju da uzrokuje skoro sve slučajeve zaboravljanja iz radne memorije. Jedna studija je ovu poboljšanu sposobnost nošenja sa proaktivnim smetnjama pripisala fokusiranju meditacija svjesnosti na sadašnji trenutak – veća prisutnost je omogućila učesnicima studije da prioritiziraju nedavna relevantna sjećanja i bolje upamte informacije.

Foto: Indian Yogi (Yogi Madhav)

Kako mogu početi meditirati?

Divna stvar u vezi sa meditacijom je to da vam nije potrebno praktično ništa – samo tišina i eventualno stolica. Ne morate biti pripadnici ikakve religije ili filozofije kako biste se upustili u meditaciju i uživali u njenim prednostima. Evo vrlo jednostavnog načina na koji možete početi meditirati:

  1. Sjedite u udobnu stolicu. Možete sjediti kako god želite, ali vjerovatno je najbolje da ruke držite u krilu i da sjedite u pravilnom držanju.
  2. Postavite štopericu na telefonu na 10 minuta.
  3. Zatvorite oči.
  4. Obratite pažnju na dah.
  5. Nemojte biti ljuti na sebe kada vam pažnja odluta od daha (a hoće); samo primjetite gdje vas je misao odvela i vratite se na obraćanje pažnje na dah.
  6. Ponavljajte korake 4 i 5 dok vam ne istekne vrijeme

 

Mnoge koristi meditacije su u osnovi instantne, iako će se gubiti kako dan bude odmicao. Kako vam meditacija bude postajala sve važniji dio rutine i te koristi će postajati sve trajniji dio vašeg života. Neki ljudi vole i da koriste neku aplikaciju za vođenu meditaciju, kao što je Headspace ili da čitaju knjige kako bi naučili više i zadržali motivaciju. Ali ako ste student ili vas jednostavno interesuje kako da bolje učite, uvođenje malo svakodnevne motivacije može biti baš to što vam je potrebno.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije