AktivizamnajnovijeNaslovna vijest

Movember: Počeši se “dole”!

Broj oboljelih od karcinoma prostate porastao za 55% za pet godina.

Piše: Aleksandra Slavnić Redakcija

„Movember“ je kao i prethodnih godina način da se probudi svijest o bolesti raka prostate i testisa, ali i da se napravi humanitarna akcija i skupi novac za pomoć oboljelima.

Pored podizanja svijesti o zdravlju muškaraca, svake godine neformalno udruženje građana „Superbrke“ tokom novembra prikuplja novčana sredstva u takozvani „brkin fond“, a posljednjeg vikenda u mjesecu je završnica humanitarne akcije.

Movember se već nekolikog godina veoma uspješno promoviše u Republici Srpskoj a za to su zaslužni gradsko udruženje Superbrke, Caffe Pause, Organizacija studenata Medicinskog fakulteta, UKCRS sa Klinikama za onkologiju i urologiju.

Jedan od ciljeva akcije je svakako podizanje svijesti kod mladih muškraca za samopregled testisa radi prevencije i ranog otkrivanja karcinoma. Kako bismo saznali nešto više o značaju prevencije i specifičnostima karcinoma prostate i testisa, u nastavku donosimo intervju s načelncom Klinike za onkologiju UKC RS dr Zdenkom Gojković:

Imamo li podatke o broju oboljelih ili eventualnom porastu broja oboljelih, kada je riječ o karcinomu testisa i prostate?

“Na godišnjem nivou liječi se oko 50 pacijentata u Republici Srpskoj. Uspjeh liječenja je 85 do 95% zavisno od diseminaovanosti bolesti kao i tipa tumora. Broj oboljelih je unazad 10 godina u stalnom porastu kako kod nas tako i u zemljama u okruženju.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje očit je porast oboljevanja od malignih bolesti ali i porast umrlih. Od 2009. do 2014, što je petogodišnji period, broj oboljelih na godišnjem nivou je porastao za 24,5%. Porast broja oboljelih za karcinom prostate od  2009. do 2016. je za 55,6% a smrtnost je porasla za 32%.

Karcinom prostate je treći po učestalosti među pet vodećih karcinoma kod muškaraca, a među svim karcinomima za oba pola je na četvrtom mjestu. Posljednji obrađeni podaci Instituta su za 2016. godinu i tada je broj novotkrivenih od karcinoma prostate bio oko 300, a broj umrlih oko 130.

Broj oboljelih od karcinoma testisa je na godišnjem nivou 40 do 50 pacijenata u RS. Ono što je značajno za ovaj karcinom jeste da je 100% izlječiv ako se otkrije na vrijeme”, objašnjava dr Gojković.

 

Kako se manifestuje jedan a kako drugi, dalu li jasne simptome?

“Karcinom prostate u početku se manifestuje simptomima od strane mokraćnog sistema, tj. sa smetnjama u mokrenju, češće mokrenje, tanak mlaz, noćno mokrenje kao i kada je prostata samo uvećana. Nekada nema takvih simptoma, može se pojavljivati povremeno probadanje, bol u međici.

A zašto? Zato što je u početku tumor malih dimenzija, uobičajeno se javlja u preifrnom dijelu prostate i ne pravi smetnje. Nekada prvi znak karcinoma prostate mogu biti bolovi u kostima,  a, nažlost, to znači da je već dao metastaze u kosti.

Karcinom testisa se manifestuje čvorićem u jednom od testisa, povremeno bolom u testisu, ali to nije tipično. No, ako muškarac ne obraća pažnju i ne pregleda svoje testise, taj će čvorić rasti i prve tegobe se mogu javiti kad da metastaze u limfne čvorove u maloj karlici,  retroperitoneumu (dio stomaka uz kičmu, aortu..) pa čak i u medijastinumu (sredofruđu).

Tada se manifestuje bolovima u stomaku, zbog čega  muškarac najčešće uradi ultrazvuk pa se uoče uvećani limfni čvorovi ili hidronefroza bubrega ukoliko su čvorovi smješteni tako da opstruišu uretere. Klinička slika i simptomi zaista mogu biti raznovrsni”.

 

Na koji način se može vršiti prencija ovih oboljenja? Šta muškarci sami mogu učiniti?

“Prevencija je i te kako moguća. Muškarac treba da pregleda svoje testise jednom mjesečno kao što je to na skici prikazano.

Kad je u pitanju karcinom prostate, ranije je u razvijenim zemljama sprovođen skrining tj. rano otkrivanje određivanjem prostata specifičnog antigena u krvi (PSA). Danas se takav skrining ne sprovodi.

Najveća učestalost karcinoma prostate je poslije 55 godina starosti i uputno je da muškarac povremeno obavi urološki pregled i PSA-startno, a poslije prema uputstvu urologa. Najvažnije je da muškarac ne da značaja blagim simptotmima od stane urinarnog trakta nego da se obrati ljekaru”, ističe doktorka.

 

 Koliko smo osviješteni kada je riječ o “muškom” zdravlju?

“Pored ova dva karcinoma, kada je riječ o “muškom” zdravlju važno je govoriti i o karcinomu debelog crijeva koji se takođe može prevenirati, ali i drugim bolestima. Mislim da će po tom pitanju puno uraditi udruženje oboljelih od karcinoma testisa Superbrke i njihove novembarske aktivnosti kada se obilježava i podiže svijest o značaju i važnosti muškog zdravlja”.

 

Primjećujete li stigmu po tom pitanju?

“Stigme uvijek postoje, i kada je upitanju zdravlje žena, iako se po mom mišljenju tu dalje otišlo. Zahvaljujući movembru i u „muškom zdravlju“ su učinjeni pomaci, ali treba i dalje raditi.

Ovih dana ću obavljati razgovore i dogovore o aktivnostima sa udruženjem Superbrke i jedan od prijedloga će biti da se uzme aktivnost i u februaru kada je mjesec borbe protiv karcinoma. Mišljenja sam da muškarci imaju određeni stid kad je u pitanju zdravlje i preventivni pregledi.

Civilizacijski, oni su se od same pojave čovjeka brinuli o svom plemenu, imali obavezu da obezbjede hranu i slično i stručnjaci iz ove oblasti kažu da se ta uloga generacijski i genetski prenosila hiljadama godina.

Zato oni na neki način imaju kočnice kada je u pitanju preventivni i rani odlazak ljekaru. Kao „da nemaju vremena da budu bolesni“, ako se smijem tako izraziti. Svakako da su sistematski pregledi po firmama doprinijeli i doprinose razbijanju stigme a i ranijem otkrivanju bolesti kad je još izlječiva”.

 

Pretpostavljam da rana dijagnostika kod ovih karcinoma značajno olakšava liječenje i utiče na ishod bolesti?

Krilatica onkologa glasi da je rano otkriven karcinom izlječiv karcinom. To je krilatica. Naravno da je neke karcinome teško rano otkriti, ali karcinom testisa je i te kako moguće rano otkriti ako muškarac ima razvijenu svijest o tome, a tu se radi o mladim muškarcima koji sebe smatraju u naponu snage i zdravim.

Imaju druge prioritete, školovanje, posao, karijeru i ne obraćaju pažnju niti misle da bi mogli biti bolesni. A karcinom testisa je baš najučestaliji u toj dobi. Karcinom prostate je daleko učestaliji u starijoj dobi, tada muškarci već imaju i neke druge tegobe pa obraćaju više pažnje na svoje zdravlje.

I karcinom prostate u ranoj fazi je dosta „kurabilan“ tj. može se liječiti i obezbjediti dug život i mogućnost da se nikada bolest ne vrati. Zato je važno rano otkriti bolest”, kaže naša sagovornica.

 

Šta su testikularne proteze i da li ih mi u našem sistemu imamo?

“Jedan od mojih prijedloga Udruženju Superbrka će biti upravo da pokrenu aktivnost prema Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, da se obezbjede testikularne proteze kao što su obezbjeđeni i implanti za žene koje operišu karcinom dojke, a to je upravo bila aktivnost koju sam pokrenula sa Savezom žena oboljelih od karcinoma dojki “Iskra”.

Mi danas imamo efikasne lijekove za liječenje karcinoma testisa i najveći dio za karcinom prostate, ali nemamo još sve što bi trebalo, pa bi i to trebala biti aktivnost koju trebaju graditi u narednom periodu.

Dolaze novi lijekovi kao što su checkpoint inhibitori i treba raditi i na tom polju da budu dostupni onima kojima su potrebni. I još puno drugih aktivnosti.

Npr. hemioterapija koju mladi ljudi primaju za karcinom testisa je „jaka“ i dolazi do značajnog pada leukocita, neutrofula, jednom riječju imuniteta i njima je potrebno nakon hemioterapije u narednih 3 do 5 dana davati faktore stimulacije rasta granulocita.

Mi imamo te lijekove, pacijent mora biti u bolnici a mladi ljudi žele što prije da idu iz bolnice, činimo velike napore da im se obezbjedi da te lijekove (injekcije) mogu ponijeti kući i dobijati ih da ne ostaju u bolnici.

Ali ovo trebamo definisati čvrsto i sa Fondom zdravstvenog osiguranja ali treba napraviti i projekte edukacije porodičnih ljekara i srednjeg medicinskog kadra širom Republike Srpske, kako aplikovati lijek, kako pratiti efekat i koliko dana primati. I brojne druge aktivnost o kojima ćemo razgovarati i napratiti strategiju za naredne godine”.

 

Koliko je po Vama značajan Movember i sve što prati ovu kampanju podizanja svijesti?

“Movembar je učinio ogroman napredak, meni se čini da je oslobodio svijest muškaraca i razbio stgmu i strah i stid da se o ovome govori. I testisi i prostata su dio seksualnosti, a naša tradicija, shvatanja i predrasude pomalo nas koče da o tome govorimo.

Pa bilo je u početku i začuđujuće kada je u medijima krenula kampanja „počeši se“ ali je i te kako bila korisna da bi svi shvatili da to nije nikakva vulgarnost nego ozbiljnost i pozitivan pristup ovim bolestima”, zaključuje doktorka Gojković.

Movember je nastao 2003. godine u Australiji među nekoliko prijatelja koji su na šaljiv način željeli da prenese vrlo ozbiljnu poruku o prevenciji raka prostate. Počeli su da puštaju brkove i za to tražili donacije od rodbine i prijatelja.

Pokret je prve godine okupio samo 30 učesnika, međutim nakon što ih je primjetila Fondacija za oboljele od raka prostate u Australiji i postala im partner, pokret je naglo porastao i proširio se po cijelom svijetu.

Tako je Movember postao godišnji događaj u kome pripadnici jačeg pola na razne načine skreću pažnju na svoje zdravlje.

U Movemberu se učestvuje tako što se tokom cijelog mjeseca puštate bradu. Pred kraj novembra brada se brije ali se ostavljaju brkovi.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije