AktivizamnajnovijeNaslovna vijest

Laurie Santos kaže da briga o sebi ne mora biti sebična

Laurie Santos, profesorica psihologije sa Univerziteta Yale i voditeljica emisije The Happiness Lab, vodeći je stručnjak za pozitivnu psihologiju koja je relativno mlada oblast.

Prevela: Sara Desančić

Otkako je počela da predaje “Nauku o blagostanju” 2018. godine, to je postao jedan od najpopularnijih kurseva u istoriji Yale-a.

Predavanja, koja su sad besplatna, podrazumijevaju “preventivni pristup medicine” na mentalno zdravlje- nauka i dokazi koji pomažu ljudima da vode ispunjeniji život.

Njena emisija je cijelu sezonu posvetila mentalnim žrtvama pandemije korona virusa. U nedavnom telefonskom intervjuu, dr Santos je rekla da mnogi njeni studenti imaju pogrešna shvatanja o tome šta čini srećan život i da ona nije imuna na pogrešnu intuiciju po tom pitanju.

“Jedna od najšokantnijih studija za mene je ona koja istražuje kako jednostavne interakcije sa strancima pozitivno utiču na naše blagostanje, dodajući da čak i za introverte jednostavno ćaskanje sa strancima može učiniti da se osjećaju sjajno”, rekla je.

Tokom Covida imamo ograničene šanse za takvim vidom komunikacije- pa kako i dalje možemo ispuniti tu potrebu?

Trenutno je mnogo teže. Moramo da prepoznamo da to nedostaje i da njegovo odsustvo ima ogroman uticaj na naše blagostanje- od ćaskanja sa konobarom u kafiću do interakcije sa ljudima u kancelariji.

Te stvari su važne za naše blagostanje, ali mnogi od nas to više nemaju , bar ne na isti način na koji smo imali prije krize.

Moramo da udvostručimo društvenu vezu koju imamo. Svom razredu kažem:”Hej, danas ću biti malo ranije na Zoom-u ako želite da se družite i ćaskate- nije riječ o nastavi, već samo o nekom socijalnom kontaktu.”

Iskustvo pokazuje da samo prisustvo tehnologije može štetiti našim odnosima i ličnim iskustvima- ipak se sad više nego ikad oslanjamo na razne uređaje.

Razumjevanje predstavlja moćno sredstvo kad stvari pođu po zlu. Dok sam na Zoom sastanku , ako mi stigne e-mail u toku sastanka i čujem blagi zvuk “ding”, bude mi jako teško da održim pažnju.

Uređaji koje koristimo zaista utiču na našu pažnju. Zato bismo to trebali pokušati da ublažimo isključivanjem obavještenja- jer zaista treba voditi računa o pažnji ako koristimo ove stvari.

To takođe znači da moramo obratiti pažnju na to kako ovo utiče na našu stvarnu društvenu interakciju, koje nemamo trenutno toliko puno.

Moj suprug mi je skoro rekao:”Ti si jedina osoba koju trenutno viđam, a takođe osjećam kao da te nisam dugo vidio”. To nam se može desiti sa ljudima koji su nam bliski u stvarnom svijetu, jer nam pažnju odvlače stvari koje se dešavaju na ekranima.

Provjeravamo Facebook i gledamo Instagram, a oni nam kradu vrijeme koje imamo u stvarnom svijetu.

Trenutno je vrijeme tako dragocjeno, pa se moramo boriti protiv ekrana da vratimo bar dio.

Mnogo je hajpa oko brige o sebi

 Briga o sebi je sjajna ako to radite na pravi način. Ja sam za poboljšanje vaše sreće. O tome govore i moja predavanja. Problem je samo koliko daleko.

Pretpostavljamo da briga o sebi izgleda kao neka topla kupka ili čak kao hedonistička, sebična potraga. Ali podaci sugerišu da se pravi način liječenja sebe zapravo odnosi na lijepe stvari za druge ljude.

Foto: Canva

Zapravo dobijamo više iz toga što smo otvoreniji i društveniji- trošimo manje novca na sebe. To utiče na veće povećanje vaše sreće.

Kako to možemo raditi tokom Covid-19?

 Koristite alatke koje imamo za stvarno povezivanje. Kratka poruka prijatelju ili članu porodice kojeg niste dugo vidjeli, zbog kojeg ste zabrinuti, poput:”Mislim na tebe, u želji da se uskoro svi okupimo”. Dijelimo srećna vremena, izrazimo zahvalnost i koristimo alate koje imamo kako bi učinili lijepe stvari za druge.

Veliki sam ljubitelj iznenađenja. Svi znaju da će za svoj rođendan dobiti poklone, ali ljudi ne očekuju slučajan, sitan poklon i zahvalno pismo. Lako je potcijeniti koliko to može biti moćno za naše veze i koliko je lijepo dobiti takav poklon.

Pa kako možemo postići sreću u ovom haosu?

 Pokušajte da ne bježite od negativnih emocija. Kao roditelji, kada djeca izražavaju nesigurnost, vaš instinkt vam govori da to negirate ili da se pretvarate da to ne postoji.

Ali neizvjesnost, strah, frustracija- sve te negativne emocije- one neće nestati. Treba im dati prostora. Jedna od tehnika je upotreba meditacije, gdje zaista pokušavate da prepoznate i prihvatite te emocije. Na primjer, kiša: prepoznajte, prihvatite, istražite i njegujte.

Ako pokušavam da isplaniram čas, a u glavi mi je:”O Bože, nećemo ni stići do novog semestra”, e to je neizvjesnost. To je strah. Moram prihvatiti. Ok, takav je osjećaj. Trenutno sam u tom stanju.

Dozvolite mi da istražim ove osjećaje u svom tijelu. Osjećam kako mi se lice napinje. Srce mi kuca malo brže. Osjećam se nervozno. Želim da pobjegnem od toga. Želim da pojedem nešto ili pregledam društvene mreže.

Samo želim da pobjegnem od tih emocija, a ne da ih osjetim. Ali moram da se pomirim s tim.

Ne treba da isključujete negativne emocije- one su stvarne. Prvo biste morali da isključite Covid, kako bi njih isključili. Ali možete se nositi s njima i prihvatiti ih i raditi s njima, s obzirom da je to naša trenutna situacija.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije