Postporođajna depresija je bolest cijele porodice
Postporođajna depresija pogađa 20% žena a čak 80% majki će doživjeti neke promjene u svom mentalnom zdravlju u prvoj godini nakon rođenja bebe.
Samo majka koja je dobro može biti dobra majka. A kako da ti bude dobro? Na šta se tačno misli?
Ukratko, misli se na osjećaj adekvatnosti, na samopoštovanje, ljubav prema sebi i brigu o sebi. A pritisci sredine i tortura savršenstva kojoj smo izloženi neminovno utiče na naše samopouzdanje. Naravno da to samo po sebi nije dovoljno i nije uzrok postporođajne depresije ali sigurno utiče da imamo ovako visok procenat (čak 80%) onih majki koje dožive promjene u svom mentalnom zdravlju u prvoj godini nakon rođenja bebe.
Mnogo je stigme i pogrešnih uvjerenja o majčinstvu i o postporođajnoj depresiji. Društvo očekuje da je to najsretnije vrijeme u životu žene i od nje se očekuje da se tako i ponaša. Zbog društvenih predrasuda o ovom problemu, mnoge žene ne prijavljuju simptome niti oni budu prepoznati od strane porodice i okoline što može dovesti do trajnih posljedica po zdravlje majke i bebe.
Kada govorimo o tretmanu, postporođajna depresija se tretira drugačije od slučaja do slučaja u zavisnosti od: vrste i težine simptoma, broja simptoma, ranijih tremana i njihove efikasnosti, resursa i podrške koje majka ima.
Ovo se između ostalog navodi u brošuri “Modeli podrške i tretmana za žene u postpartalnom periodu”. Publikacija je nastala kao rezultat jednogodišnjeg projekta udruženja “Eko Eho – Centar za edukaciju i promociju zdravog života”, koji je majkama iz Banjaluke i okoline pružio mogućnost da dobiju stručnu pomoć u okviru grupe za psihološku podršku ženama u perinatalnom periodu. Grupu je tokom 20 susreta vodila psihološkinja i psihoterapeutkinja Tatjana Preradović Sjenica, ujedno i autorka pomenute publikacije.
Foto: Unsplash
Ona ističe da socijalna podrška ima krucijalnu ulogu u pomoći novim majkama u adaptaciji na životne promjene koje idu zajedno s majčinstvom: “Zdravi i funkcionalni odnosi s partnerom, porodicom i prijateljima su zaštitni faktor u odnosu na depresiju i druge mentalne poremećaje i imaju značajnu ulogu u oporavju”.
S obzirom da je Svjetska zdravstvena organizacija procijenila da će od 2020. godine depresija postati treće oboljenje po učestalosti, to znači da se i postporođajna depresija može očekivati kod većeg procenta žena u odnosu na trenutnih 20%.
Obeshrabrujuće je to što se kod nas niko ne bavi tim problemom, što su žene prepuštene same sebi i jako je teško doći do stručne pomoći koju pokriva zdravstveni sistem. Udruženje “Eko Eho” je u putem ankete došlo do poražavajućih podataka a to je da oko 92% žena u BiH tokom trudnoće ni nakon poroda nije dobilo baš nikakve informacije o mogućim promjenama u mentalnom zdravlju niti o tome kome da se obrate za pomoć. Anketu je ispunilo 335 žena koje su se porodile u 23 porodilišta u BiH.
U većini zemalja EU nije moguće napustiti bolnicu s bebom nakon poroda prije nego što se obavi skrining mentalnog zdravlja porodilje. Tačnije, procjene rizika vrše se tokom trudnoće, neposredno nakon poroda i ponovo nakon nekoliko mjeseci. Na taj način se otklanja ili znatno umanjuje mogućnost da majka pati od postporođajne depresije mjesecima a da niko nije upoznat s tim, što se kod nas nažalost dešava.
Foto: Unsplash
Upravo iz tog razloga, pomenuto udruženje je provelo probni skrining na području Banjaluke. U nekoliko ginekoloških i pedijatrijskih zdravstvenih ustanova žene su ispunjavale kratak upitnik koji se inače koristi za identifikaciju žena koje su u riziku od razvijanja anksiozno-depresivne problematike u perinatalnom perodu. Uzorak je obuhvatio 89 ispitanica. Analizu ovih rezultata vršila je Irena Đumić Jurić-Marijanović, psihološkinja i psihoterapeutkinja:
“Procenat ispitanica koji je u riziku od razvijanja postpartalne depresije je 17,97%. Njih 5,62% je vjerovatno razvilo postpartalnu depresiju, a 6,7% je imalo suicidalne ili misli o sampovređivanju. Ovi brojevi pokazuju koliko je populacija žena u perinatalnom periodu vulnerabilna i podložna riziku za razvijanje mentalnih poteškoća i bolesti. Zbog ovoga je neophodno da, kao što medicinski sistem prati fizičko stanje, ujedno prati i brine o mentalnom stanju žena u ovom periodu. Ovaj kratak upitnik je efikasan u ranom otkrivanju rizika i upućivanju na dalje psihološko i psihijatrijsko ispitivanje i intervencije”, zaključuje naša sagovornica.
Iz pomenutog udruženja kažu da im se putem društvenih mreža gotovo svakodnevno javljaju žene koje su se prepoznale u iskustvima drugih majki koje vide FB stranici. “Najčešće nas pitaju kako mogu doći do nas i gdje da potraže pomoć jer se jako loše osjećeju. To su veoma potresne priče i nevjerovatno je da mnoge od tih žena u tako teškom stanju mjesecima ili godinama”, ističe Jelena Mihić Salapura, predsjednica udruženja Eko Eko – Centar za edukaciju i promociju zdravog života. Na FB stranici Eko Eho centra je šestominutni video koji sadrži autentične ispovijesti njihovih korisnica.
Neke od najčešćih negativnih misli kod žena sa postporođajnom depresijom su:
“Ja sam loša majka”
“Ovo je prestaršno”
“Ja treba da znam kako da se brinem o bebi”
“Moja beba me ne voli”
“Ja ne mogu sve ovo da postignem”
“Ova situacija nikad neće biti bolja”
Važno je imati ih na umu kako bi žena ali i njena okolina što ranije prepoznala simptome. Paralelno sa ovim mislima mijenja se i ponašanje pa majke imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih poslova, povlače se i gube kontakt s porodicom i prijateljima, teško donose odluke, česte su glavobolje i gubitak koncentracije, dodaje Preradović Sjenica.
Foto: Unsplash
Upitnik koji upućuje na rizik od postpartalne depresije na web stranici udruženja ispunilo je oko 90 ispitanica a ti rezultati su mnogo lošiji od onih prikupljenih u zdravstvenim ustanovama. Kod čak 70% njih evidentiran je rizik od razvijanja mentalnog oboljenja u perinatalnom periodu.
