MedicinanajnovijeNaslovna vijestPraktična Lola

Dioptrija minus ili kratkovidnost (UZROCI, SIMPTOMI, VRSTE I LIJEČENJE)

Ako ste primjetili da ne vidite dobro objekte koji su udljeni od vas, kao što su saobraćajni znakovi sve dok im se ne približite na nekoliko metara, ali s druge strane knjigu možete čitati bez ikakvih problema, sve su prilike da je u pitanju kratkovidnost (dioptrija minus) tj. miopija.

Redakcija

Kratkovidnost je stanje koje se javlja kod velikog broja ljudi i jedno od najučestalijih „problema“ sa očima.

Na svu sreću, miopija se veoma lako može popraviti nošenjem naočala, sočiva ili pomoću operacije.

Šta uzrokuje kratkovidnost?

Kad je u pitanju kratkovidnost ili minus dioptrija, krivca treba da tražite u strukturi vašeg oka. Kada je očna jabučica previše dugačka ili je rožnjača – zaštitni dio oka previše zaobljen, svjetlost koja dolazi do oka s prednje strane mrežnjače jednostavno se ne fokusira na pravi način. Jednostavnijim rječnikom rečeno, ne vidite dobro i potrebna vam je dioptrija na daljinu.

Slika koju vidite fokusira se s prednje strane mrežnjače, dijela oka koji je osjetljiv na svjetlost, umjesto direktno na mrežnjače i upravo to uzrokuje zamagljen vid. Ovo stanje ljekari nazivaju i refraktivna greška.

Koliko vremena provodite u zatvorenom, a koliko na otvorenom prostoru, takođe može uticati na vid i zdravlje očiju. Ukoliko provodite nesrazmjerno mnogo vremena čitajući, pišući ili za računarom to može biti okidač za kratkovidost ili miopiju.

Ipak, u većini slučajeva, stvar je genetike i ako vaši roditelji imaju kratkovidnost, vrlo je vjerovatno da ćete je i vi imati.

Iako kontrast između vanjske i unutrašnje svjetlosti, može povećati stepen kratkovidnosti tokom razvojne faze, važno je da svojim očima obezbijedite dobar balans između sunčeve i vještačke svjetlosti.

Na taj način, djelovaćete na to da se smanji opterećenje na oči, a samim tim smanjiće se i stepen kratkovidnosti.

Vjerovali ili ne, kratkovidost ili miopija ima veze i sa demografskim kategorijama pa je tako dokazano da je češća kod ljudi sa azijskim porijeklom.

Kad je u pitanju starija populacija, kod njih je kratkovidnost najčešće rani pokazatelj katarakte, a iako se najčešće javlja u pubertetu može se javiti u bilo kojoj dobi.

U slučaju da vam je potrebna operacija sive mrene ili katarakte – svoj termin za pregled možete da zakažete ovdje.

Miopija – vrste

Visoka kratkovidnost se definiše kao nešto ozbiljnije stanje od obične miopije. U slučaju visoke miopije, očna jabučica raste više nego što bi trebalo i postaje veoma dugačka s prednje i zadnje strane.

Pored toga što izaziva dioptriju na daljinu, ovaj oblik kratkovidnosti može povećati rizik i za neka druga stanja kao što su katarakta, glaukom ili odvojena mrežnjača.

Degenerativna kratkovidnost se još naziva i patološka ili maligna miopija, veoma je rijetka, a obično se nasljeđuje od roditelja. U slučaju ove vrste kratkovidnosti, očne jabučice postaju duže veoma brzo i na taj način nastaje ozbiljna miopija.

Degenerativna kratkovidnost najčešće se pojavljuje u tinejdžerskim ili adolescentskim danima. Degenerativna miopija se često pogoršava kako odrastamo.

I ovaj oblik miopije može povećati rizik od nekih drugih stanja kao što su odvojena mrežnjača, abnormalan rast krvnih sudova oka i glaukom. U slučaju da vam je potrebna operacija glaukoma – svoj termin za pregled možete da zakažete ovdje.

Minus dioptrija / miopija – simptomi

Kad su u pitanju simptomi koji će vam pomoći da prepoznate da li je u pitanju kratkovidnost ili ne, stvari su veoma jednostavne. Simptomi miopije su sljedeći:

  • Zamagljen vid kad gledate predmete koji su udaljeni.
  • Potreba da škiljite ili dijelom zatvorite oči da biste bolje vidjeli.
  • Glavobolja uzrokovana naprezanjem očiju.
  • Poteškoće sa vidom za vrijeme vožnje, posebno noću.
  • Kao što smo već nekoliko puta napomenuli, kratkovidnost se obično detektuje u djetinjstvu i to između ranih školskih dana i tinejdžerskih godina i zato je veoma važno da pazite da li vaše dijete pokazuje neke od simptoma.
  • Škiljenje,
  • Potreba da sjedite blizu televizora, monitora ili školske table.
  • Niste svjesni udaljenih predmeta.
  • Žmirkanje.
  • Dijete često trlja oči.

Kada je potrebno da se javim doktoru ukoliko sumnjam na kratkovidnost?

Ako vam  problem sa prepoznavanjem udaljenih predmeta uzrokuje poteškoće tokom obavljanja svakodnevnih obaveza ili ako vam kvalitet vida utiče na kvalitet života, onda je vrijeme da posjetite oftalmologa koji će odrediti stepen kratkovidosti i dati vam savjet šta je u vašem slučaju najbolja opcija za korekciju vida.

Termin za opšti oftalmološki pregled možete da zakažete na ovom linku.

S obzirom na to da problemi sa vidom nisu uvijek lako uočljivi postoje određene preporuke kada bi i koliko često trebalo kontrolisati oči.

Ukoliko ste odrasla osoba koja je pod visokim rizikom od bolesti oka kao što su glaukom onda bi trebalo da idete na redovne kontrole očiju koji uključuju širenje zjenica svake dvije godine, čak i ako ne primjetite nikakve simptome i to kad napunite 40 godina. Ako pak ne spadate u rizičnu grupu, ne osjećate nikave simptome onda bi trebalo da kontrolišete oči po sljedećem rasporedu:

  • Svakih pet do deset godina između 20. i 30. godine
  • Svakih dvije do četiri godine izmađu 40. i 45. godine
  • Svakih jedno do tri godine između 55. i 64. godine
  • Svake ili svake druge godine nakon navršenih 65. godina
  • Ako nosite naočale, kontaktna sočiva ili imate određene probleme, onda na kontrole treba da idete redovno, po preporuci svog oftalmologa.

Korekcija minus dioptrije

Dijagnoza miopije ili kratkovidnosti postavlja se nakon osnovnog pregleda oka koji uključuje procjenu refrakcije kao i fizički pregled oka. Procjenom refrakcije se utvrđuje da li imate neki problem sa vidom kao što su kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam ili presbiopija.

Nakon postavljanja dijagnoze, doktor će vam preporučiti nekoliko vrsta korekcije minus dioptrije koje podrazumijevaju nošenje korektivnih sočiva u vidu:

Naočala za vid koje su najjednostavniji način za izoštravanje vida koji je kratkovidnost pogoršala, a trenutno postoje razne vrste stakala kao što su: bifokalna, trifokalna i progresivna multifokalna stakla.

Kontaktna sočiva se nose direktno na oku, dostupna su u raznim varijantama i materijalima, uključujući meka i tvrda, gas propusna u kombinaciji sa sferičnim, toričnim i multifokalnim dizajnom.

Pitajte svog oftalmologa koje su prednosti i nedostaci određenih kontaktnih sočiva i šta bi to moglo biti najbolje za vas kada je u pitanju dioptrija minus.

Laserska operacija oka je u posljednje vrijeme veoma popularan vid korigovanja dioptrije jer se radi o trajnom rješavanju problema. Tokom ove operacije, hirurg pomoću lasera ili nekog drugog alata stvara tanki preklop na samom vrhu površinskog sloja rožnjače.

Nakon toga rožnjača se oblikuje pomoću drugog lasera, a režanj se vraća na svoje mjesto. U slučaju visoke miopije, utvrđeno je da posebna sočiva ili kapi za oči na bazi atropina mogu biti efikasni za usporavanje progresije, a u nekim slučajevima oftalmolog će predložiti operaciju zamjene katarakte ili prozirnih sočiva.

Ukoliko ste zainteresovani za operaciju laserskog skidanja dioptrije vaš termin za pregled možete da zakažete ovdje.

Miopija – liječenje i tretmani pomoću kojih se može zaustaviti progresija kratkovidnosti

Već godinama se rade istraživanja koja bi trebalo da nađu efikasniji pristup da se djeluje na kratkovidnost te da se zaustavi pogoršavanje miopije koje dolazi s vremenom. Terapije koje su se dosad pokazale najefikasnijim za liječenje miopije su:

Površinski lijekovi, atropinke kapi koje se često koriste za širenje zjenica i uglavnom su sastavni dio pregleda oka prije i poslije operacije. Atropinske kapi mogu i da uspore progresiju kratkovidnosti.

Više vremena provedeno napolju posebno tokom adolescentskih godina može smanjiti rizike koji utiču da se pojavi kratkovidnost, a naučnici smatraju da izlaganje ultraljubičastim zracima može uticati na molekularnu strukturu oka i na taj način pomoći da oko zadrži normalan oblik.

Dvofokusna kontaktna sočiva su noviji oblik korekcije miopije za koje je dokazano da usporavaju progresiju kod djece između 8. i 12. godina starosti.

Ortokeratologija je procedura tokom koje se nose tvrda, gas propusna kontaktna sočiva nekoliko sati dnevno dok oko ponovno ne dobije zakrivljen oblik. Nakon što se to desi, sočiva se nose rjeđe kako bi se oblik oka održavao.

Ako u potpunosti prestanete sa ovim tretmanom za kratkovidnost, oko se može vratiti u prvobitni oblik. Postoje dokazi da ova sočiva usporavaju produženje kratkovidne očne jabučice što djeluje na to da se miopija uspori.

Ako vam ljekar potvrdi da je u pitanju miopija, veoma je važno da slijedite neke savjete koji će vam sigurno pomoći da usporite progresiju prirodnim putem.

  • Redovno odlazite na preglede.
  • Kontrolišite hronična oboljenja, ako ih imate.
  • Zaštitite oči od sunca.
  • Spriječite povrede oka.
  • Neka vam ishrana bude bogata nutrijentima.
  • Ostavite cigarete.
  • Koristite prava korektivna sočiva.
  • Uvijek koristite dobro osvjetljenje.

Javite se svom oftalmologu ukoliko vam se javi iznenadni gubitak vida sa ili bez boli, iznenadno zamagljen vid, dupli vid, bljesak pred očima, crne tačkice.

Nadamo se da smo ovim tekstom uspjeli riješiti sve nedoumice koje ste imali sa pojmom kratkovidnost ili miopija.

U nastavku vam preporučujemo da pročitate: Blefaroplastika – Zatezanje donjih i/ili gornjih očnih kapaka (DA LI VAM JE POTREBNA?)

Video-zapis dr Maje Bohač o tome kako se uspješno riješiti dioptrije možete da pogledate na linku ispod:

Preuzeto sa: klinika-svjetlost

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije