LjudiMedicinanajnovijeNaslovna vijestPraktična Lola

Znate li šta stres radi vašoj koži? Iznenadićete se.

Počinje u materici.

Masa ćelija se dijeli i razvija, a iz jednog sloja embrionalnog tkiva rađaju se dva naizgled odvojena, ali po svojoj osnovi međusobno povezana sistema: mozak i koža.

Prevela: Sara Desančić

nytimes.com

Vezani su za života. Kad jedan osjeti sramotu, drugi pocrveni. Kad jedan osjeti bol, drugi ga obrađuje. A kada jedan nosi teret pandemije, političkih nemira, sistemskog rasizma i sve pogubnije efekte klimatskih promjena… pa drugi, on dobija bubuljicu.

Ili možda, u zavisnosti od genetskih predispozicija, to nije bubuljica već ekcem. Rasplamsavanje psorijaze. Dehidrirani, dosadni, masni stariji izgled.

Ovo je vaša koža pod stresom.

“Postoje dvije različite vrste stresa: akutni i hronični”, rekla je dr Whitney Bowe, dermatolog i autor knjige “Ljepota prljave kože”.

Brzi val stresa može biti dobra stvar. Može pojačati vaša čula, poboljšati mentalnu jasnoću i pomoći u stvaranju kolagena koji olakšava saniranje rana.

Hronični neprekidni stres, kakav svako osjetljivo biće trenutno doživljava, uzima danak na koži.

Naravno, uzima danak od cijelog tijela. ”Ali, koža je organ koji mi vidimo”, rekla je dr Loretta Ciraldo, dermatolog i osnivačica linije za njegu kože. A u društvu u kojem neodrživi stres nije samo norma, već ponekad i proslavljeni znak uspjeha, nema boljeg načina da vam proradi podsvijest od “kože pod stresom”. Ipak, lakše je zanemariti svoja osjećanja, nego lice.

Evo kako stres utiče na kožu

 Veza između kože i psihe svodi se na loš efekat koji prekomjerna proizvodnja kortizola, primarnog hormona stresa, ima na nju.

“Barijera stvara vlagu i zadržava alergene”, kaže je dr Bowe. Tokom stresnog perioda, kortizol usporava proizvodnju korisnih ulja.”Koža nam postaje suva, gruba i mnogo iritantnija nego inače, jer nema zdravog ulja koje djeluje kao zaštitni sloj”, ističe dr Ciraldo.

Bez odgovarajućih lipida za hidrataciju, koža počinje da “propušta” vodu u procesu poznatom kao transepidermalni gubitak vode – TEWL.

Kortizol istovremeno stimuliše prekomjernu proizvodnju sebuma, ulja koje je povezano sa aknama. Dakle, za mnoge od nas naša koža djeluje masnije kad smo pod stresom i sklonija je aknama.

Sve ovo mijenja pH kože, što stvara kiseli omotač i okruženje za bilion simbiotskih organizama koji postoje na i u kožnoj barijeri.

Foto: Canva

Postoje mikrobi koji se hrane sebumom, što pomaže u održavanju zdravog nivoa ulja. Postoje mikrobi koji se hrane mrtvim ćelijama kože. Postoje mikrobi koji proizvode peptide i keramide, dva sastojka koja održavaju kožu čvrstom i vlažnom. Postoje mikrobi koji nude zaštitu od zagađenja, sunčeve svjetlosti i napada patogena.

“Međutim, ako ne proizvodite dovoljno tih zdravih masti i ne održavate zdravu barijeru, stvarate teren na kojem svi mikrobi rastu i napreduju”. Zamislite da lišite zemlju svih hranljivih sastojaka i očekujete da će povrće rasti na toj zemlji. Isto je i sa kožom”, ističe dr Bowe.

Mikrobiom može doživjeti prekomjeran rast loših bakterija i nedostatka dobrih bakterija. Mikrobiom postaje skloniji infekcijama, iritacijama, upalama i hiperpigmentacijama. Postaje osjetljiviji na spoljne agresore, poput slobodnih radikala generisanih zagađenjem.

Stres podstiče tijelo da proizvodi i unutrašnje slobodne radikale. ”Slobodne radikale možete zamisliti kao male rakete”, rekla je dr Bowe, “jer ciljaju ćelije i stvaraju oksidativni stres. Kada slobodni radikali ciljaju DNK, to dovodi do raka kože.”

Kada slobodni radikali utiču na elastin i kolagen, stvaraju se bora. A kada deluju na lipide, dolazi do dehidracije, oštećenja kože i stvaranja akni.

Hronična izloženost kortizolu takođe inhibira proizvodnju hijaluronske kiseline i kolagena.”To je ono što kožu čini debelom i mladolikom. Kada ne može da proizvede dovoljno, koža postaje tanja”, rekla je dr Bowe.

Nažalost, serumi i kreme od kolagena sa hijaluronskom kiselinom ne mogu da se suprostave kortizolu. Sastojci nemaju istu biološku svrhu kao oni što se proizvode u tijelu i rijetko prodiru do donjeg sloja dermisa, gdje se prirodno pojavljuju kolagen i hijaluronska kiselina.

U stvari, proizvodi za njegu kože uopšte nisu odgovor na stresnu kožu.

“Većina proizvoda namijenjena je potrošačima koji imaju zdravu kožnu barijeru”, rekao je Ron Robinson, kozmetički hemičar i osnivač BeautyStat kozmetike. Izlaganje već slomljene kožne barijere aktivnim sastojcima – ili sa previše sastojaka – samo pogoršava postojeće probleme.

Iz tog razloga, dr Ciraldo preporučuje uklanjanje sastojaka koji razgrađuju barijere, poput glikolne kiseline, benzoil peroksida i retinola, iz vaše rutine protiv stresa.

Dr Bowe savjetuje da izbjegavate proizvode sa esencijalnim uljima, jer mogu da izazovu iritaciju. Izuzetak su glikolipidi i masne kiseline.

Da biste izliječili stresnu kožu, obratite se stresu

 Evo kako.

Upravljanje stresom može izgledati gotovo nemoguće, s obzirom na to da je toliko mnogo sistemskih stresora. Ipak, prema dr Heather Woolery-Lloyd, 90% našeg stresa nije samo stresor, već način na koji se nosimo s tim.

Drugim riječima: iako meditacija ne može da ublaži globalno zagrijavanje, ona vam u najbolju ruku može popraviti ten.

Meditirajući, rekla je dr Woolery-Lloyd, inicira se opuštanje koji aktivira tjelesni parasimpatički nervni sistem i smanjuje kortizol i upale.

Dr Ciraldo govori svojim pacijentima da razmišljaju o meditaciji kao o magiji sređivanja koja mijenja život. ”Pokušajte da pronađete mjesto gdje ćete mirno sjediti 20 minuta dnevno i proći kroz svoje misli. Ako vam padne na pamet nešto što vam ne donosi radost, uložite energiju da odbacite tu misao”, rekla je.

Foto: Canva

Niste za meditaciju? Nema veze. Dovoljno je disanje. Istraživanje dr Herbert Bensona sa Harvarda, pokazuje da polako i duboko disanje pokreće reakciju opuštanja i može zaustaviti psihološki stres da pređe u fizičku upalu kože.

Čuvajte se plavog svjetla kojeg emituje vaša elektronika. Prekida vaš cirkadijski ritam i dovodi do lošeg sna, što je povezano sa povećanim kortizolom, oštećenjem slobodnih radikala i upalom.

“Nešto tako jednostavno kao što je spavanje može uticati na smanjenje problema sa kožom”, rekla je dr Woolery-Lloyd.

Napunite tanjir antioksidansima koji stabilizuju ove molekule kako bi koža postala čistija, mirnija, svjetlija. Vitamini A i C (koji se nalaze u voću i povrću), likopen (koji se nalazi u paradajzu), astaksantin (losos) i polifenoli (zeleni čaj, tamna čokolada), sve su to sjajne mogućnosti.

Vježbanje takođe povećava antioksidante. Smanjuje nivo kortizola, što znači da jača kožnu barijeru. A ako vježbate napolju? Još bolje.

Vjerujem u iscjeliteljsku snagu prirode. Ljudi kažu: ”Nemamo vremena”, ali dokazano je da samo izlazak napolje i gledanje ptica smanjuje markere upale u našem tijelu”, rekla je dr Woolery-Lloyd.

Ako sve drugo zakaže, plači.

“Plakanje ublažava stres i pomaže u smanjenju nivoa kortizola”, rekla je dr Purvisha Patel, dermatolog i osnivača kompanije Visha Scincare. Takođe primjećuje da orgazmi imaju sličan efekat na kortizol.

To su stvari koje možemo učiniti za sebe i svoju kožu i koje ne koštaju ništa, a nagrada je sjajna.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije