LjudinajnovijeNaslovna vijestPojaveŽivot

16 činjenica o životu u siromaštvu o kojima bogati nikada ne moraju razmišljati

Finansijski savjetnik i evangelista Kristijan Dejv Remzi vjerovatno nije očekivao toliko negativnih reakcija kada je objavio svoj, sada već prilično poznati, članak o razlikama između navika bogatih i siromašnih ljudi.

Prevela: Saša Leper

Benjamin Irwin / Everday Feminism

Foto: Unsplash

Odgovor koji je uslijedio istakao je grešku u posmatranju uzroka i posljedica, jer Remzi i Korli u svom tekstu upućuju (bez ikakvih dokaza) na to da su upravo te navike UZROK nečije finansijske situacije. A da li mu je recimo ikada palo na pamet da je smjer akcija-reakcija zapravo suprotan?

Takav odgovor Remzi je nazvao „nezrelim i neinformisanim“. Reče čovjek koji je iznio 20 tvrdnji o životu oko 47 miliona siromašnih ljudi samo u Americi, a sve to na osnovu ankete koju je popunila svega 361 osoba. Od toga, 233 njih je bilo bogato, a 128 siromašno – što se kosi sa samim osnovama metodologije istraživanja.

Međutim, prava slika svijeta ipak nije baš takva kakvom je prikazuje Remzi. Ovih 16 činjenica približiće vam stvari s kojima se siromašni(ji) ljudi nose svakodnevno.

 

1. Tragaju za smještajem koji si mogu priuštiti

Naročito u urbanim sredinama, ponekad je izuzetno teško pronaći smještaj koji se uklapa u predviđeni budžet, a koji je bezbjedan i pristojan, pa se proces može odužiti na nekoliko mjeseci ili čak i godina. Za to vrijeme, siromašnije porodice se nekako moraju snaći – ili pristaju na lošije uslove ili borave kod nekoga bliskog ili čak završe i na ulici.

 

2. Pokušaju preživjeti s 200 KM za ostale troškove za cijeli mjesec

Jer onima koji rade za minimalac ostaje otprilike toliko kada poplaćaju kirije i režije. U najboljem slučaju.
Dakle, to znači da imaju na raspolaganju 6,6 KM dnevno za hranu i sve ostalo što im je potrebno u životu.
To nije jednostavno, zbog čega su mnoge porodice sa ograničenim sredstvima prinuđene na tačku 3.

 

3. Hrane se nekvalitetno

Ne zato što to tako žele, nego zato što si ne mogu priuštiti kvalitetnu hranu punu nutritivnih sastojaka.
Zarobljeni su u tom prehrambenom sistemu koji se svodi na prerađenu hranu čija je cijena vještački snižena i koja ne ispunjava sve potrebe njihovog organizma.

4. Preskaču obroke

Svaka šesta osoba u Americi ne zna odakle će joj doći sljedeći obrok. Niti da li će uopšte doći. Samim tim, nerijetko se jedan ili više obroka i preskoči.

 

5. Rade napornije i duže nego većina

Iako je prilično uvriježeno mišljenje da su ljudi siromašni zato što su lijeni, mnogi od njih zapravo rade daleko napornije nego većina ljudi sa boljim primanjima.
Više od 80% siromašne djece imaju bar jednog zaposlenog roditelja, a kod 60% bar jedan roditelj radi puno radno vrijeme. Generalno, siromašniji ljudi duže rade svaki dan nego oni koji „stvaraju radna mjesta“.

 

6. Idu u krevet tri sata prije početka smjene na prvom poslu

Petnaesta stavka koju su Remzi i Korli naveli na svojoj listi jeste da se 44% dobrostojećih probudi tri sata prije početka posla, u poređenju sa samo 3% siromašnijih ljudi.
To možda i jeste tačno, međutim uzrok može biti i činjenica da veliki broj siromašnijih ljudi radi i po nekoliko poslova. To često znači i da uspiju leći u krevet tek neka 3 sata prije nego što se trebaju pojaviti na onom drugom poslu.

 

7. Pokušavaju izbjeći da ih povrijedi neko koga vole

Iako nasilje u porodici podjednako pogađa siromašne i bogate, žene sa slabijim finansijama imaju i manje mogućnosti za bijeg od nasilnog partnera.
Brojne su pretpostavke koje ukazuju na to da je čak polovina beskućnica u Americi pobjegla od nasilja u porodici.

 

8. Slabije uspijevaju u bilo čemu

Čak i kada su loše odluke dovele do tog siromaštva, često su tuđe odluke te koje mogu promijeniti situaciju. Šanse da siromašna djeca završe srednju školu su 3-4 puta manje nego kod djece koja su odrasla u dobrostojećoj porodici. To onda dalje utiče na mogućnost zaposlenja, a potom i prihode tokom ostatka života.

 

9. Odgajaju djecu koja će biti siromašna

Budući prihodi djece su uglavnom u tijesnoj vezi sa primanjima roditelja. Drugim riječima, ekonomska mobilnost – ideja da se možete izvući iz siromaštva ako se dovoljno trudite – uglavnom je samo mit.

10. Uglavnom glasaju isto

Ako i odu da obave svoju građansku dužnost, siromašniji ljudi uglavnom uvijek glasaju za one iste kandidate ili stranke, bez obzira na društvene događaje i promjene iz prethodnog perioda. Takođe su podložniji uticajima predizbornih obećanja i nada kao i različitih stimulansa bez realne osnove.

 

11. Žive sa hroničnim bolovima

Uočeno je da ljudi s nižim primanjima duplo rjeđe prijavljuju bolove ili se obraćaju doktorima. Takođe rjeđe izostaju s posla i otvaraju bolovanje, jer i to podrazumijeva snižavanje prihoda.

 

12. Kraće žive

Razlika između očekivanog životnog vijeka siromašnih i bogatih ljude je od 10 do 14 godina. Ne samo to, već se i životni vijek siromašnijih osoba nedavno i dodatno smanjio, i to u Americi koja je najbogatija država na svijetu.

 

13. Jednako koriste opojna sredstva i alkohol kao i svi ostali

Uprkos uvriježenom mišljenju da su siromašni ljudi uglavnom pijanice i narkomani, upotreba takvih supstanci jednako je proširena kroz grupe ljudi sa različitim primanjima. Zapravo, uočeno je da bogatiji ljudi zapravo češće posežu za flašom u odnosu na one siromašnije. Ima i finansijske logike.

 

yellow apple with silver and silver round coins

14. Odjavljuju se sa socijalne pomoći što prije mogu

Većina korisnika socijalne pomoći taj status izgubi u roku od 5 godina. Čak i u nedostatku organizovanih edukacija i drugih vidova pomoći, ljudi su motivisani da promijene svoje životne okolnosti i nađu posao te prestanu primati pomoć od države.

 

15. Imaju podjednak broj djece kao i drugi ljudi

Ne, siromašniji ljudi ne prave i rađaju više djece kako bi živjeli od socijalne pomoći i dječijih dodataka, a naročito ne od pomoći stranaca i humanitarnih akcija.

 

16. Ostvaruju samo jedan cilj: preživljavaju

Možda postoje i slučajevi težeg siromaštva u svijetu, ali i dalje se mnoge naše siromašne porodice brinu o tome kako sklopiti kraj sa krajem i preživjeti svaki pojedinačni dan.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije