LjudiMedicinanajnovijePojaveRadoznala Lola

Genetičarka Lana Salihefendić: Postoji jedna “sreća u nesreći” kada govorimo o britanskom soju virusa

Lana Salihefendić je magistrirala genetiku na PMF u Sarajevu i radi u ALEA Genetičkom Centru. Jedna je od naučnica koja je sekvencirala Sars Cov 2 a za BUKU govori o pojavi novog soja, o tome da li ga se trebamo plašiti.

Redakcija

buka.com

Takođe, razgovarali smo na temu vakcinacije u našoj zemlji, o kvaliteti pojedinih vakcina ali i ono ključno pitanje, kada očekuje povratak u normalan život.

U utorak je zvanično objavljeno da je u Sarajevu detektovan tzv. britanski soj virusa. Šta nam možete reći o samom soju, o ovom konkretnom sekvencioniranju?

Prije svega mogu reći da dvije institucije u Sarajevu Veterinarski fakultet i ALEA Genetički Centar, od maja kontinuirano rade na sekvenciranju SARS-CoV-2 virusa.

To dokazuje da Bosna i Hercegovina ima kadar, opremu, prostor, volju i znanje za naučno-istraživačkim radom koji u mnogome može pomoći u borbi protiv pandemije koja nas je zadesila. Tzv. britanski soj virusa, odnosno linija B 1.1.7. je specifična mutacijom na 501 kodonu S proteina koja ima klinički značaj, te je uzorak u Sarajevu retroaktivno sekvenciran i pronađena je spomenuta linija virusa.

Neophodno je napomenuti da je u Bosni i Hercegovini detektovano još različitih linija virusa, naprimjer linija B 1. 258. 17 koja je nama naučnicima interesantna jer je jako rijetka, ali nema klinički značaj kakav ima linija B 1.1.7.

Da li se građani BiH trebaju plašiti ovog soja? I generalno kada govorimo o novim sojevima, šta oni zapravo znače?

Bilo je očekivano da se ova linija pojavi i u Bosni i Hercegovini, sa obzirom da je pronađena u preko 70 država. Same promjene u nukleinskoj kiselini originalnog virusa dovode do pojave novih linija virusa.

Te promjene ne moraju nužno biti patogene, postoje i mutacije koje ne utiču na funkcije proteina, a postoje čak i one koje djeluje benevolentnije na humani organizam. Dakle, pojava varijanti u nukleinskoj kiselini virusa je normalna stvar, a do sada znamo da SARS-CoV-2 ima čak i manju stopu mutaciju nego što je to očekivano.

Mislim da se građani ne trebaju plašiti. U svakom slučaju treba biti oprezan i pridržavati se osnovnih mjera, ali znamo da linija B 1.1.7 ne uzrokuje težu kliničku sliku, što možemo nazvati srećom u nesreći.

Koliko sadašnje vakcine koje su na tržištu djeluju na te nove sojeve?

Do sada imamo optimistične podatke, odnosno da vakcina djeluje na sve tzv nove sojeve virusa. Prijavljeno je da Astra Zenecina vakcina ima slabije djelovanje na tzv južno-afrički soj, ali bih odgovor na ovo pitanje svakako prepustila imunolozima.

Nedavno je objavljen podatak da u Republici Srpskoj 35% stanovnika ima antitijela (uzorak od 1.700 ljudi). Kako se Vama čine ovi podaci, šta nam oni govore?

Ti podaci nam govore ono što nekako odavno pokušavam istaći, a to je da je mnogo veći broj ljudi bio u kontaktu sa virusom nego što to zvanični podaci govore. Imali smo asimptomatske nosioce, ljude sa jako blagom kliničkom slikom koji se nisu ni testirali, imamo i one koji nisu mogli doći na red na testiranje i tako dalje. Definitivno sam mišljenja da zvanični podaci o broju zaraženih nisu realni.

Za petak je najavljeno prvo vakcinisanje Sputnjik V vakcinom u Republici Srpskoj, po svemu sudeći, te vakcine će biti najviše za stanovnike ovog dijela BiH. Šta nam možete reći o ovoj vakcini, ali i o ostalim vakcinama koje su na raspolaganju?

Sputnik V je vakcina koja je bazirana na adenovirusnom vektoru i introdukcijom vektora u naš oranizam dolazi do produkcije S proteina, i naše tijelo počinje proizvoditi antitijela. Postoje vakcine koje rade na ovom principu, a postoje one koje rade na principu informacione RNK.

Opet kažem, ja sam genetičar i ne bih previše pričala o vakcinama. U svakom slučaju, sve dosadašnje vakcine pokazuju jako dobre rezultate, a ja svakako koristim svaki svoj javni nastup da ohrabrim sve koji nas čitaju i gledaju da se svakako vakcinišu čim budu imali priliku.

Kada bismo se mogli vratiti normalnom životu?

Očekujem da bi se 2022. godine mogli vratiti normalnom životu, ukoliko se dostigne kolektivni imunitet. Poenta vakcinacije je da se što veći broj ljudi imunizira u što kraćem vremenskom periodu i da se na taj način onemogući kretanje virusa.

Kada se on prestane kretati i širiti, onemogućeno je i mutiranje i mijenjanje SARS-CoV-2 virusa. Optimistična sam da bi 2022. mogla biti godina kada ćemo se svi vratiti normalnim životnim aktivnostima. 

Preuzeto sa: buka.com

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije