LjudiMjestanajnovijePojave

LANA BOBIĆ:  „Za ljudsku seksualnost je izrazito bitna psihološka perspektiva razumijevanja i promišljanja.“

Profesionalna biografija Lane Bobić je veoma bogata. Lana je feministička teologinja a njeno područje je feministička kritika teorije u religiji.

Ružica Ljubičić

Iza Lane je bogati aktivistički angažman Lana  je direktorica udruge „U dobroj vjeri“ a bila je vanjska suradnica Autonomne ženske kuće Zagreb od 2015 do 2017 godine.

Suosnivačica je i osnivačica nekoliko inicijativa te je jedna od sugovornica emisije „Peti dan“ koja ima koncept javnog diskursa i argumentacije različitih društvenih i političkih tema.

Lana je za Lola magazin govorila o inicijativi za uvođenje seksualnog odgoja u obrazovanju , slučajevima seksualnog uznemiravanja i pokretu Nisam tražila, ženskim pravima i značenju feminističke teologije.

Što bi seksualni odgoj i edukacija ponudila mladima, o kakvome je programu riječ?

Sveobuhvatno seksualno obrazovanje temeljeno na znanstveno provjerenim informacijama ima važnu ulogu u suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja, posebice seksualnog nasilja i važnu ulogu zaštite seksualnog zdravlja i promicanja  odgovornog ponašanja, promoviranja rodne ravnopravnosti, inkluzije i  izgradnje veza temeljenih na međusobnom poštovanju i razumijevanju kroz razvoj asertivne metode komuniciranja.

Kroz ovu vrstu edukacije, ljudskoj seksualnosti se ne pristupa isključivo iz biološke perspektive, već je izrazito bitna i ona psihološka, istovremeno ju stavljajući u širi društveni, kulturni i politički kontekst u kojima se seksualnost promišlja.

Ovakva edukacija u pravilu uključuje tri komponente: pouzdane i znanstveno provjerene informacije; usvajanje vještina potrebnih za smanjivanje rizika u seksualnom ponašanju;  promicanje pozitivnih stavova prema seksualnosti te promociju rodne ravnopravnosti i uvažavanja različitih seksualnih orijentacija i rodnih identiteta.

Koliko je dosad skupljeno potpisa u peticiji za uvođenje seksualnoga odgoja i koja je daljnja procedura?

Peticiju je do sad potpisalo gotovo 13000 osoba, a prije Tematske sjednice “Što institucije mogu učiniti da bi spriječile spolno zlostavljanje?”triju saborskih Odbora, Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije poslano je i pismo saborskim zastupnicima koje ukazuje na nužnost sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja kao ključa prevencije i sprečavanja seksualnog nasilja.

Iako preko 80% mladih u školi želi edukaciju iz područja seksualnosti, bez političke volje neće biti uvođenja ovakvog pristupa seksualnom obrazovanju. Ipak smatramo važnim i to ćemo i dalje činiti otvarati ovo pitanje u javnom prostoru i zagovarati ovakvu vrstu edukacije

Što mislite zbog čega ovaj prijedlog izaziva kontroverze i zašto nailazi  ne prepreke?

U javnosti smo imali prilike čuti da takva vrsta edukacije u škole uvodi pedofiliju, hiperseksualizira djecu, navodi ih na spolne odnose, bez obzira što iz evaluacija ovakvih programa znamo da je upravo suprotno.

Dakle sveobuhvatno seksualno obrazovanje djecu i mlade uči štititi se od seksualnog nasilja pa i pedofilije, a evaluacijske studije utvrdile su da su programi sveobuhvatne seksualne edukacije učinkovita strategija koja može pomoći mladima da  odgađaju stupanje u seksualne odnose, smanjuju broj seksualnih partnera/ica i utječu na povećanje upotrebe kondoma i kontracepcije.

Čini mi se da problem nastaje kada neki seksualnost poistovjećuju s mehaničkim činom seksa i kreću od postavke da bi se kroz takvu vrstu edukacije djecu i mlade učilo seksu što ne može biti dalje od istine. Seksualnost je važan dio ljudskog iskustva i svoditi ju na seks je poprilično perverzno.

Možete li to usporediti i sa mišljenjem o Istanbulskoj konvenciji koja se u javnom diskursu trivijalizirala na priče o podjeli zahoda (uglavnom od ekstremnih desničara)?

Naravno, to su zapravo sve isti mehanizmi ultrakonzervativnih, odnosno anti-rodnih pokreta koji manipulacijama i dezinformacijama šire moralnu paniku kako bi ostvarili svoje ciljeve bilo da se radi o stopiranju uvođenja seksualne edukacije u škole ili ratifikacije Istanbulske konvencije.

Kada su 2013. napravili cirkus zbog četvrtog modula Zdravstvenog odgoja dizali su moralnu paniku pričama da će se kroz to uvesti pedofilija, a djecu hiperseksualizirati.

Kada su se protivili ratifikaciji Istanbulske dizali su moralnu paniku pričom da će primjenom Istanbulske muškarci i žene moći birati spol i tako ulaziti jedni drugima u zahode iako se Istanbulska konvencija uopće ne bavi pitanjem rodnog identiteta već zaštitom od rodno utemeljenog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Postavlja se pitanje zašto ulažu toliku energiju u stopiranju onih programa i mehanizama koji provjereno doprinose sprečavanju i prevenciji nasilja?

Kako biste prokomentirali otvaranje Pandorine kutije o seksualnom zlostavljanju, koliko će pokret Nisam tražila imati utjecaj na rast kolektivne svijesti o nasilju nad ženama?

Vjerujem da svaka kampanja koja daje vidljivost problematici, ali još važnije koja osnažuje osobe koje su preživjele nasilje da o tom nasilju progovaraju čine bitnu kariku u lancu borbe protiv nasilja.

Svaka od ovih kampanja, Nisam tražila se tu nastavlja na niz kampanja koje progovaraju o rodno utemeljenom i seksualnom nasilju, baš kao i rad feminističkih organizacija doprinose razvoju svijesti o ovoj problematici.

Doprinose shvaćanju činjenica da žrtva nikad nije kriva za proživljeno nasilje ma što god obukla i kako god se ponašala, doprinose shvaćanju dinamike nasilja koje jest pitanje odnosa moći.

Dug je put da bismo kao društvo zbilja shvatili da su žene žrtve nasilja zato što su žene, a ne zato što su bogate, siromašne, obrazovane ili neobrazovane i ključno, da nije pitanje što je ona obukla, kako se ponašala ili zašto je ili nije prijavila nasilje, pitanje koje treba biti postavljeno jest zašto je počinitelj nasilja to napravio, odnosno radi. Čeka nas još puno posla, ali na putu smo.

Kako biste ocijenili položaj žene u Hrvatskoj?

Žene se u Hrvatskoj, ali i globalno tretira kao drugotne, na svim razinama manje važne.
Ne koristimo bez veze, globalno, izraz feminizacija siromaštva, žene su lošije plaćene od muškaraca, teže napreduju, imaju manje mirovine, u puno su većem riziku od siromaštva.

Kada žena u nekoj profesiji ima više nego muškaraca, u toj profesiji se smanjuju plaće. Onda kada napreduju, nerijetko ih se optužuje da su do pozicije došle preko kreveta iako su u hrvatskoj žene u prosjeku obrazovanije od muškaraca.

Za žene su pripremljena dva kalupa, onaj svetice majke, požrtvovne i brižne i onaj kalup kurve u koji se trpaju sve koje ne odgovaraju prvom za žene od društva namijenjenom kalupu.
Uzrok su mizogini stavovi o ženama koji su protkani u naše kulture.

Kada to kažem ne mislim da ljudi nužno mrze žene, već da vrlo vjerovatno nesvjesno podržavaju stavove koji u svojoj suštini jesu mizogini. Ideje da su žene emocionalne, histerične, nesposobne racionalno rasuđivati pod utjecajem hormona, da im je onotološka svrha postati majkom i brinuti o obitelji ideje su zbog kojih žene do nedavno u povijesti nisu imale pravo glasa, rada, obrazovanja.

Ideje da su žene te koje su odgovorne za obitelj na okupu, koje se moraju žrtvovati za obitelj i druge, trpjeti, znati svoje mjesto razlog su i zašto žene često trpe nasilje, zašto ih se na razgovoru za posao pita planiraju li obitelj, zašto teže napreduju, zašto se njihov kućanski i emocionalni rad ne vrednuje.

Nužno je otarasiti se ideja da su žene ovakve ili onakve, kao uostalom i da su muškarci ovakvi ili onakvi i prihvatiti da ljudi, i muškarci i žene mogu biti svakakvi. Racionalnost i emocionalnost ljudske su osobine. Briga za obitelj uloga je onih koji se na obitelj odluče bez obzira na rod i spol.

Zalažete se za ženska prava, jeste li na početku svoje karijere, kao žena doživjeli predrasude i prepreke?

Predrasude i prepreke doživljavam od malih nogu. Jer nas žene se priprema na seksizam i nasilje od najranije dobi. Tu se često koristi humor kao mehanizam relativizacije nasilja pa kada doživite seksističku primjedbu ili predrasudu, najčešće se ne događa zgražanje nad seksizmom nego nad vašim nedostatkom smisla za humor ili manjkom kapaciteta da “prihvatite”kompliment.

Doživljavala sam da se komentira moj izgled i da mi se sugerira da mi ne treba fakultet jer bi se mogla bogato udati. Doživljavala sam da mi se kao starijoj maloljetnici upucavaju stariji muškarci nudeći financijsku korist.

Doživljavala sam da se u poslu drugačije tretira mene kao ženu među muškim kolegama i da mi nije omogućen isti razvoj kao i muškim kolegama. Doživljavala sam svašta, ali sam bila i poprilično privilegirana odrasti u stabilnoj obiteljskoj sredini koja je poticala moj rast i razvoj i moje obrazovanje i koja je za mene uvijek bila prostor sigurnosti.

Od kada se bavim ženskim ljudskim pravima ne nailazim na takve predrasude i prepreke, ali čujem predrasude tipa da sam frustrirana feministkinja, da mrzim muškarce i slične gluposti kojima se uobičajeno demoniziraju feministkinje.

Redovito sudjelujete u emisiji Peti dan, koliko koncept emisije daje prostora vama i ostalima da govorite o feminizmu i ženskim pravima?

Meni nitko ne brani da ja kroz svaku temu kojom se u emisiji bavimo progovaram o feminizmu i ženskim pravima no ja u tome ne vidim smisla. Vrlo često u raspravu unesem i feminističku perspektivu no čini mi se da bi to unutar nekih tema bilo nepotrebno siljenje.

Ja bih voljela i više tema koji se tiču feminizma i ženskih prava, no nas je u emisiji petero komentatora i svi imamo svoje želje i područja iz kojih dolazimo i zapravo se vrlo lijepo dogovaramo oko tema kojima ćemo se baviti uvažavajući jedni druge i naše različite senzibilitete.

Vi ste feministička teologinja, možete li objasniti suštinu feninističke teologije i ulogu žene u religiji i duhovnosti?

Feimnistička teologija je izraz borbe žena koje su istodobno i feministkinje i kršćanke za oslobođenjem žena. Baš kao i feminizam ona ne počiva isključivo u akademskim krugovima, već je rezultat i proživljavanog iskustva žena, konteksta ženskog iskustva što po mom mišljenju ne umanjuje njenu akademsku snagu i važnost već ju upravo čini djelotvornom.

Feministička teologija nije jedna homogena ideja, u njoj ima više različitih struja i perspektiva koje oslobođenje žena vide drugačije. Neke feminističke teologinje će u kršćanstvu vidjeti potencijal za oslobođenje žena, a neke će odbaciti religiju kao okov u kojem je oslobođenje žena nemoguće.

One koje u kršćanstvu vide potencijal za oslobođenje žena u tradicionalnim tumačenjima otkrivaju i skidaju naslage androcentrizma koje su marginalizirale i iskrivile iskustvo i povijest biblijskih žena i učinile ih “drugotnima”.

Cilj je dekonstrukcija patrijarhalne androcentrične matrice i rekonstrukcija autentično ženskog iskustvo i ženske povijesti u biblijskim tekstovima. Ženska su iskustva različita, ako se manemo stereotipa o ženama i prihvatimo različitost iskustava, postaje nam jasno da su uloga i položaj žene u religiji i duhovnosti, baš kao i u društvu različite.

Mi ljudi bismo trebali imati priliku rasti i razvijati se, pronaći svoju ulogu i položaj u svim segmentima naših života u skladu s našim senzibilitetima, sposobnostima i željama, a ne na bazi našeg spola ili bilo kojeg drugog statusa.

Za kraj bi vam postavila apstraktno pitanje bi li poredak bio drugačiji da je Bog – žena, odnosno  da je poslao kćer kao Otkupiteljicu, npr u grčkoj mitologiji se slavi ženska snaga i moć, dok se u monoteističkim religijama žena svodi na podređenost i inferiornost?
A tko kaže da bog nije žena? Bog je stvorio ženu i muškarca na svoju sliku pa ako bi već bili toliko oholi Boga ograničavati u ljudske kategorije, morali bismo Boga shvatiti ženom jedino kako shvaćamo muškarce.

No Bog nadilazi spolna razlikovanja.Moto članica “Međunarodnog saveza Ivana Arška” pokret katolkinja ustanovljen 1911. bio je “Molite se Bogu: Ona će vas uslišiti!”  Time su htjele dokinuti shvaćanje Boga kao muškarca jer Bog transcendira i spol i rod.

Što se Isusa Krista tiče, čisto sumnjam da bi u liku žene mogao ispuniti svoje poslanje u patrijarhalnom društvu u kojemu se rađa.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije