DogađajiKulturaLjudiMedicinanajnovijeRadoznala Lola

Doktori propisuju umjetnost kao lijek?

Britanski doktori bi ubrzo mogli početi propisivati časove slikanja, muzike, plesa i pjevanja umjesto ljekova. Očekuje se da će kampanja početi do 2023. godine širom Britanije.

Prevela: Saša Leper

Meilan Solly / Smithsonian.com

Foto: Anna Kolosyuk / Unsplash

Britanski Sekretar za zdravlje Matt Hancock je predstavio ambicioznu inicijativu koja bi uskoro trebala omogućiti doktorima da propisuju terapeutsku umjetnost ili terapije zasnovane na hobijima kao lijek za čitav niz oboljenja – od demencije, preko psihoze do različitih oboljenja pluća i mentalnih bolesti. U članku za Tajms, Ket Lej je objasnila da ova neobična strategija koju britanska vlada opisuje kao „,društveno propisivanje“ može odvesti pacijente na časove plesa ili pjevanja ili ih možda navesti na to da uživaju u personalizovanoj muzičkoj listi.

„Već duže vrijeme njegujemo kulturu koja se tovi tabletama i antidepresivima, a zapravo bismo trebali više da se bavimo prevencijom i znojenjem“, rekao je Hankok u jednom nedavnom govoru. „Društveno propisivanje nam može pomoći da ljudima dajemo manje ljekova.“

Ovaj prijedlog, koji je iznesen nedugo nakon predstavljanja veće šeme za zdravstvenu preventivu, omogućava stvaranje Nacionalne akademije za društveno propisivanje koje će omogućiti porodičnim doktorima širom zemlje da svoje pacijente upute na čitav niz hobija, sportova ili umjetničkih grupa.

Foto: Alice Achterhof / Unsplash

Medicinske prednosti upuštanja u aktivnosti u vezi sa umjetnošću su već odavno zabilježene: saradnja između Kraljevskog filharmonijskog orkestra i pacijenata koji su preživjeli moždani udar u Halu u Engleskoj je podstakla pacijente da sviraju instrumente, diriguju i izvode djela, a njih čak 90% je prijavilo poboljšanje svog fizičkog i mentalnog zdravlja. Slučajevi iz Lamberta su dokazali da časovi plesa poboljšavaju koncentraciju i vještine komunikacije među pacijentima koji pokazuju rane znakove psihoze, a bolnice u Gločesteršajeru su svoje pacijente sa plućnim oboljenjima počele slati na časove pjevanja.

Slična kampanja je nedavno pokrenuta i u Kanadi. Počevši od 1. novembara, svaki član medicinske asocijacije Médecins francophones du Canada (MdFC) iz Montreala je dobio mogućnost da izda 50 recepata koji omogućavaju pacijentima i ograničenom broju njihovih prijatelja, porodice i njegovatelja da besplatno uđu u Muzej likovnih umjetnosti u Montrealu. Inače, normalna vrijednost ulaznice je oko 30 KM. Potpredsjednica asocijacije MdFC Helen Bojer je objasnila da se inicijativa zasniva na istraživanju koje pokazuje da posjete muzejima podižu nivo seratonina i brzinski poboljšavaju raspoloženje.

U poređenju sa Kanadom, britanski projekat je istovremeno i sveobuhatniji i zahtijevniji od svojih korisnika. Umjesto da vas jednom odvede u muzej, britanska kampanja uključuje nekoliko različitih oblasti, od društvenih aktivnosti poput časova kuhanja, igranja binga ili baštovanstva do aktivnosti koje se više fokusiraju na kulturu, kao što su posjete bibliotekama ili koncertima.

Međutim, ključni aspekt koji ovaj prijedlog nije u potpunosti riješio jeste model održivog finansiranja kako bi se podržale lokalne usluge. Dalje, još jedna prepreka je i pristupačnost:

„Brinemo se da opcije koje nudi društveno propisivanje uključujući muziku, slikanje i volonterski rad nisu dostupne najsiromašnijim članovima naše zajednice“, kaže Mark Rouland, izvršni direktor Fondacije za mentalno zdravlje. „Ako želimo da napravimo razliku u prevenciji i oporavku vlada treba da osmisli kako će uključiti i one koji su pod najvećim rizikom.“

Društveno propisivanje je zamišljeno kao dopuna, a ne potpuna zamjena tradicionalnih formi liječenja. Sali Kuper, direktorka politike za Društvo za Alchajmerovu bolest, objašnjava da muzika i umjetnost moraju funkcionisati skupa sa „pristupom pravoj podršci i ljekovima kada je to potrebno i, ono što je ključno, da vlada omogućava adekvatno finansiranje te njege.“

Nedavnim vladinim prikazom plana za „strategiju usamljenosti“ se planira da se društveno propisivanje sprovede širom Britanije do 2023. godine. (U januaru 2018. godine Britanija je imenovala Trejsi Krauč kao prvu „ministarku usamljenosti“ i dala joj zadatak da istraži kako da se bore protiv „tužne realnosti modernog života“, nakon što je godinu ranije Komisija za usamljenost Džo Koks objavila iscrpan izvještaj na datu temu).

Foto: Chris Barbalis / Unsplash

Probni programi se već sprovode na sjeverozapadu Engleske, gdje se šema društvenog propisivanja naročito sprovodi za novopečene majke i njihove bebe, a u Velsu je Nacionalna zdravstvena služba udružila snage sa nacionalnim vijećem za umjetnost.

„Trebali bismo cijeniti umjetnost jer su ključne za naše zdravlje i dobrostanje“, objasnio je Henkok. „Pristup umjetnosti popravlja mentalno i fizičko zdravlje ljudi. Čini nas srećnijim i zdravijim.“

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije