
Jeste li čuli za “Feminizam iz teretane”?
Ovu zanimljivu i kreativnu stranicu feminizam_iz_teretane na instagramu je napravila Hristina Cvetinčanin Knežević.
Ovu zanimljivu i kreativnu stranicu feminizam_iz_teretane na instagramu je napravila Hristina Cvetinčanin Knežević.
Hristina je feministička aktivistkinja, sociologinja i politikoginja Trenutno se obrazuje na doktorskim studijama Kulture i medija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Članica grupe Novinarke protiv nasilja, dugogodišnja suradnica Centra za ženske studije u Beogradu . Zaljubljena je u treniranje i feminizam
„Pre tačno godinu dana, kada su u Srbiji uvedene mere obaveznog karantina, odlučila sam da svim svojim drugaricama ponudim svoje znanje o koncepciji treninga besplatno, kako bi nam zajedničko bavljenje fizičkom aktivnošću pomoglo da sačuvamo svoje mentalno zdravlje dok smo bile zaključane.
Tada sam počela i da snimam neke od svojih kućnih treninga, kao ideje, ali i kao vrstu osnaživanja, jer je trening ipak i za žene, iako često mislimo o sebi kao o slabijem polu, ali i zbog toksičnog maskuliniteta koji je prisutan u svakoj teretani.“- opisuje Hristina.
Mjeseci provedeni u gipsu, motivirali su Hristinu da fizičku aktivnosti i feminizam približi svim zainteresiranim ženama i da poveća njihovu svijest o ženskoj fizičkoj, mentalnoj i emotivnoj snazi.
Hristina naglašava da je za nju feminizam postao način života.
„Prati me svuda, pa i u teretanu. Poštovanje sebe, svog tela, svojih granica, vera da je istinska ravnopravnost zaista moguća, i da u nama postoji potencijal da stvorimo jedan lepši, ravnopravniji svet, svet u kome neće biti nasilja, diskriminacije i isključivanja, samo zato što se ne uklapamo u ideal, koji je i dalje beli, srednjoklasni strejt muškarac koji živi u Evropi ili Americi, je prožeto kroz sve što radim“- govori Hristina
Hristina piše na lokalnim i regionalnim portalima o različitim temama koje se bave ženskom egzistencijom u kapitalističkom i patrijarhalnom društvu. Kao akademkinja, fokus njenog rada je na istraživanjima, a kako trenutno piše doktorsku disertaciju, bavi se nasiljem sa kojim se žene suočavaju na Internetu, u digitalnom okruženju.
Svoje znanje, koje crpi iz akademskog proučavanja i istraživanja, Hristina prenosi na praktičnu primjenu , te kao trenerica drži i obuke iz sfere digitalne sigurnosti.
Kristina ističe da je briga za vlastito tijelo kao i svjesnost žene o autonomiji vlastitoga tijela sama srž feminističke ideje.
„Naše telo je naša kuća, i sve dok ne smislimo način da živimo van naših tela, u njima mora da nam bude udobno. A nije, barem ja ne znam ženu koja može da kaže da nikada nije kritički posmatrala ili ograničavala svoje telo, bilo u prostoru (npr gde se kreće po mraku) bilo u reprezentaciji (npr dužina suknje koju ima na sebi) kako bi ostala bezbedna.“ upozorava Hristina
Hristina napominje da je ženska podrška neviđeno važna, da je upravo podrška ono je što nas drži zajedno, kao l i kroz periode koverture, i spaljivanja na lomači, i borbe za pravo glasa Vrlo je važno da svaka od nas, u skladu sa svojim mogućnostima, bude tu za svoje sestre kada je lijepo, ali, posebno važno, i kada je manje lijepo. Sestrinstvo je doista moćno
„- Mislim da je bavljenje sportom od malih nogu jako važno za žensko mentalno zdravlje. Za početak, kroz sport, mi se učimo šta naša tela mogu, dok smo sa svih ostalih strana učene da je najvažnije kako naša tela izgledaju.
Drugo što nas sport uči je koliko su granice važne – kada ih tokom treninga pređemo, naše telo se sasvim jasno oglasi bolom. Za početak, same treba da naučimo da si ne prelazimo granice, a onda da ih i branimo od drugih“ ističe Hristina važnost fizičke aktivnosti za žensko zdravlje.
Hristina izražava zahvalnost za sve poruke i pozitivne reakcije koje je primila na svojoj Instagram stranici Feminizam u teretani. Njena stranica na stručan i komunikativan način otvara diskurse o različitim temama od manosfere, celulita, depilacije, ženskih bolesti do rasizma
„ Nedostatak pretnji i izrazito negativnih komentara mi daje neku nadu da se klima menja, da muškarcima, barem ne u meri u kojoj ranije, ne smetaju jake žene, te da empatija postoji i ima nade za savezništvo u ženskoj borbi“- zaključuje ova hrabra feministička stručnjakinja.„