MedicinanajnovijeNaslovna vijest

Test krvi koji može pomoći dijagnostifikovanju i liječenju depresije

Velika depresija je ozbiljna bolest, ali veći problem je što je vrlo teška za dijagnostifikovanje.

Prevela: Maja Dropić

economist.com

Ona uništava živote i tjera ljude na samoubistvo. U nekim slučajevima je praćena periodima maničnog ponašanja, u tom slučaju je nazivamo bipolarnim poremećajem ličnosti.

Zabrinjavajuće je koliko je česta. Jako je teško doći do tačnih podataka, ali u nekim dijelovima svijeta, jedna od četiri osobe u nekom periodu svog života pati od velike depresije.

Dijagnostifikovanje depresije veoma je proizvoljno, ono zavisi od doktorove procjene raspoloženja klijenta nasuprot liste simptoma koji se mogu manifestovati u različitim kombinacijama, što ovaj proces često čini subjektivnim.

Sve ovo navelo je stručnjake da potraže biohemijske markere bolesti. Ne samo da bi oni mogli pomoći pri dijagnostifikovanju, već i pri određivanju najboljeg pristupa liječenju. Grupa neurologa na univerzitetu u Indijanopolisu, vođena Aleksandrom Nikulešom, misli da je pronašla ovaj set markera.

Kako kažu u svom članku u magazinu Molekularna psihijatrija, doktor Nikuleš i njegovi saradnici obrađivali su uzorke krvi prikupljene tokom 15 godina od više hiljada pacijenata u Medicinskom centru za veterane u Indijanopolisu.

Meta njihovog istraživanja bili su mali dijelovi RNK, molekule slične DNK koja je kopirana iz DNK gena kao dio procesa u kome su informacije šifrovane u gene od ćelija koje stvaraju proteine.

Prateći nivoe relevantnih RNK molekula u krvi, željeli su otkriti aktivnost gena koji leže u pozadini poremećaja. Ovo je navelo  istraživače da u inicijalnom uzorku od 44 pacijenta otkriju koji geni su postajali aktivniji ili manje aktivni kako su se simptomi poremećaja ponašanja pojačavali i opadali.

Foto: Canva

Za početak, pronašli su hiljade potencijalnih gena „krivaca“, sužavajući listu na one koji su se pokazali kao najbolji indikatori raspoloženja. Konsultujući se sa postojećim istraživanjima, oni su dalje suzili tu listu na 26 gena za koje se i ranije sumnjalo da su povezani s bolešću. Idući korak bio je istraživanje na 8 grupa pacijenata, veličine od 97 do 226 pacijenata, kako bi istražili najbolji tok liječenja i markere za predviđanje ponašanja.

Na poslijetku, lista je sužena na 13 markera. Preostali geni su uključeni u razne aktivnosti, kao što su: regulisanje srčanog ritma (endogeni sat koji sinhroniše aktivnosti našeg tijela u dnevni ciklus), regulisanje nivoa serotonina u mozgu (za koju se zna da je van ravnoteže u stanjima depresije), odgovor tijela na stres, metabolisanje glukoze kako bi se proizvela energija i komunikacija među ćelijama.

Zajedno, ovih 13 RNK markera čine osnovu testa krvi, koji ne samo da može dijagnostifikovati depresiju, već može i predvidjeti ko će razviti bipolarni poremećaj ličnosti, kome će u budućnosti biti neophodna hospitalizacija, te koji ljekovi će biti najefikasniji u tretmanu bolesti. 6 od 13 RNK markera su dobri prediktori depresije, drugih 6 depresije kombinovane sa maničnim stanjima, dok je posljednji vezan isključivo za manična stanja.

Uz potencijalnu ulogu u dijagnostifikovanju, 3 genoma su od ranije prepoznata kao povezana sa litijum karbonatom, lijekom koji se koristi u liječenju bipolarnog poremećaja ličnosti. Na druga 2 genoma utiče vrsta antidepresiva koji selektivno inhibiraju preuzimanje serotonina, najpoznatiji lijek ovog tipa je Prozak. Iz ovih razloga dr Nikuleš misli da bi nalazi krvi mogli biti korisni u odabiru terapije.

Testovi razumnosti

Nalazi krvi mogu čak da se koriste pri odabiru terapije za druge bolesti, budući da je analiza pronašla da su i druge reakcije na ljekove povezane sa biomarkerima. Kao primjer za ovo navode Pindolol, beta blokator koji se koristi za tretman visokog pritiska. Poznata nuspojava ovog lijeka je promjena nivoa serotonina, a kako su dr Nikuleš i njegove kolege otkrile, ovaj lijek može da utiče na 6 markera povezanih sa depresijom. Po njihovom mišljenju, ovo ga čini dobrim kandidatom za korištenje pri tretiranju depresije.

Kako bi istražili praktičnu primjenu ovih otkrića, dr Nikuleš, Ananta Šekar i njihove kolege formirale su kompaniju nazvanu MindX Sciences i trenutno traže dozvolu za medicinska testiranja. Ako sve prođe kako treba, buduće verzije testiranja krvi mogle bi uključivati dodatne biomarkere, čak bi mogli preći sa testiranja krvi na testiranje pljuvačke.

Malo je vjerovatno da će testiranje biomarkera zamijeniti testiranje putem liste simptoma, budući da je ono i dalje neophodno da bi se utvrdilo kome je testiranje biomarkera uopšte potrebno.

Ovo se čini kao važan korak naprijed u dijagnostifikovanju i predlaganju tretmana vrlo osjetljive bolesti.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije