najnovijeRadoznala Lola

Tehnologija budućnosti: 25 ideja koje će promijeniti svijet

Lebdeće farme, telepatske lozinke, auta koje napaja kafa, ovo su samo neke od inovacija koje će oblikovati našu budućnost.

Prevela: Maja Dropić

sciencefocus.com

Foto: sciencefocus.com

Svakog dana ljudi širom svijeta smišljaju nove načine da budućnost učine boljom.

Sastavili smo listu najuzbudljivijih napredaka u tehnologiji koji će promijeniti svijet. Bilo da se radi o unaprijeđivanju zdravlja, rješavanju problema nestašice hrane ili jednostavnom unaprijeđenju virtuelne realnosti, ovih 25 ideja će vas zadiviti.

  1. Vještačke oči za pogled u budućnost

Bioničke oči su decenijama u fokusu naučne fantastike, ali naučnici stvarnog svijeta su konačno počeli da sustižu ove ideje. Izobilje tehnologije koja bi pomogla povratiti vid dolazi na tržište.

U januaru 2021. godine, Izraelski hirurzi su izveli prvu svjetsku implantaciju vještačkih očiju nad obostrano slijepim sedamdesetosmogodišnjim muškarcem. Kada su mu skinuli zavoje, muškarac je odmah mogao čitati i prepoznati članove porodice. Sam implant prirodno srasta sa ljudskim tkivom, tako da je rizik odbacivanja skoro nepostojeći.

Slično ovome 2020. godine belgijski naučnici su stvorili vještačku šarenicu, koja se postavlja na pametno kontaktno sočivo i ispravlja mnoge vrste poremećaja vida.

Istraživači na Montash univerzitetu u Australi trenutno rade na testiranju sistema koji uključuje nošenje naočara sa ugrađenom kamerom. One onda šalju podatke direktno u implant, koji se nalazi na poršini mozga i pruža korisnicima osnovno čulo vida.

  1. Uređaji na ljudski pogon.

Naučnici su pronašli načina da prikupe energiju koju trošite prilikom vježbanja i pretvore ih u električnu energiju. Niko se neće priključivati direktno na električu mrežu u skorije vrijeme, ali istraživači na univerzitetu u Koloradu, vjeruje da će njihova tehnologija moći napajati srčane monitore ili pametne satove.

Kompanija Tije je uspjela spakovati termoelektrične generatore u rastezljive trake koje se mogu nositi na ručnom zglobu. Izrada će koštati manje od 10 dolara, a budući da su napravljene od tečnog metala i polimera, održavaće oblik i biće lake za recikliranje.

  1. Aerodromi za dronove i leteće taksije

U prenatrpanim gradovima najbolja opcija za smanjivanje gužve je okrenuti se vazdušnim rutama. Planovi za novu vrstu saobraćaja, bilo da se radi o dronovima za dostavu ili električnim letećim taksijima, postaju realnost, a prvi ovakav aerodom već je primio sredstva od vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Gradiće se u Koventriju. Aerodrom će biti u potpunosti napajan halogenim generatorom, ideja iza njega jeste da se ukloni potreba za ogromnim brojem dostavnih i ličnih vozila na našim ulicama, te da ih zamijenimo alternativnim formatima, koji ne štete okolini. Ova nova forma letilice biće dizajnirane od strane kompanije Hyundai i Airbas.

Infrakstruktura će biti najbitnija stavka u realizaciji ove ideje. Organizacije kao što su Civilna kontrola leta trenutno istražuju rute koje bi ovu ideju učinile stvarnom.

  1. Pametni šavovi koje detektuju infekcije

Kako doktor zna da je rana njegovog pacijenta inficirana? Oni bi mogli čekati da pacijent prijavi znakove infekcije, ili mogu razgovarati sa studentom iz Ohaja, koji je razvila genijalan način koji bi mogao spasiti živote.

Sa samo 17 godina, Dasia Tejlor razvila je šavove koji bi mijenjali boju iz jarko crvene u tamno ljubičastu u slučaju inficiranja rane. Ova promjena desila bi se zbog promjene pH vrijednosti kože.

Kada se rana inficira, bilo da je nastala povredom ili operacijom, pH se mijenja iz 5 u 9.  Tejlor je otkrila da sok cvekle prirodno mijenja boju kada je izložen pH vrijednostima od 9 i više, te ga je iskoristila da ofarba materijal šavova.

Dostupne su i druge opcije, poput pametnih šavova obloženih provodnim materijalom, materijal bi u tom slučaju registrovao promjene u električnoj rezistenciji rane i poslao poruku na vaš pametni telefon. Ova opcija je manje korisna u zemljama u tranziciji, gdje pametni telefoni nisu toliko rasprostranjeni.

  1. Cigle koje pohranjuju energiju

Naučnici su otkrili način kako da pohranjuju energiju u crvene cigle od kojih se grade kuće.

Naučnici sa Vašington univerziteta u Sent Luisu, razvili su metodu koja bi jeftine i široko dostupne cigle pretvorili u pametne, u kojima bi električnu energiju mogli pohranjivati kao u bateriji.

Iako je istraživanje u ranoj fazi, naučnici tvrde da su pronašli način kako bi se u ciglenim zidovima „mogla pohranjivati znatna količina električne energije“ i „koje bi mogli napuniti stotinama hiljada puta u toku jednog sata“.

Istraživanje se zasniva na metodi konvertovanja crvene cigle u vrstu materijala koji čuva energiju nazvanog superkondenzator.

Ovo uključuje oblaganje uzorka cigle konduktorom, nazvanim Pedot, koji bi se upio kroz poroznu strukturu cigle, konvertujući uzorak u „elektrodu za pohranjivanje energije“.

Oksid željeza, crveni pigment koji daje ciglama prepoznatljivu boju, pomaže u ovom procesu.

  1. Robotski psi vodiči

Student na Lughborough univerzitetu dizajnirao je „robotskog psa vodiča“, koji bi pomagao ljudima sa oštećenjima vida koji nisu u mogućnosti da se brinu za životinju.

Ovaj proizvod, dizajniran od strane Natonija Kamu, oponaša funkcije psa vodiča i koristi programiranje brzih i sigurnih ruta do željenih destinacija u stvarnom vremenu.

Theia, nazvan prema boginji vida, je prenosni i skriveni ručni uređaj koji vodi korisnike kroz spoljna okruženja i velike prostorije, bez mnogo imputa od strane korisnika.

Koristeći posebnu vrstu žiroskopa (CMG), Theia pokreće ruke korisnika i fizički ih „usmjerava“ kroz prostor, oponašajući situaciju u kojoj korisnik drži povodac psa vodiča.

Uređaj je dizajniran da obrađuje podatke sa interneta u stvarnom vremenu, kao što su vremenska prognoza i informacije o saobraćaju, kako bi korisnici sigurno i precizno stigli na svoju destinaciju.

Uređaj će posjedovati i sigurnosnu opciju za visokorizične situacije kao što su prelaženje ulice, prelaženjem u režim koji oponaša korištenje štapa za slijepe.

  1. Pametni satovi s pogonom na znoj

Inžinjeri sa univerziteta u Glazgovu ravili su novi tip superkondenzatora, koji pohranjuje energiju zamjenjujući elektrolite koji se nalaze u konvencionalnim baterijama znojem.

20 mikrolitara tečnosti će biti dovoljno da u potpunosti napuni uređaj. On je dovoljno izdržljiv da podnese 4 000 savijanja koji se mogu desiti tokom korištenja,

Uređaj funkcioniše koristeći premaz poliesterske celulozne na tkanini koja se nalazi između tankih slojeva polimera, što ga pretvara u superkondenzatorsku elektrodu.

Kako tkanina upija znoj korisnika, pozitivni i negativni joni u znoju komuniciraju sa površinom polimera, stvarajući elektrohemijsku reakciju koja generiše energiju.

„Konvencionalne baterije su jeftinije i pristupačnije nego ikada ranije, ali su često napravljene od nestabilnih materijala koji su štetni za okolinu“ kaže profesor Ravinder Dahija, vođa grupe za Savitljive elektronske uređaje i osjetnu tehnologiju (Best).

„To ih čini nezgodnim za odlaganje i potencijalno opasnim u uređajima, budući da polomljena baterija može kožu korisnika izložiti toksičnim tečnostima.“

„Mi smo prvi uspjeli pokazati da ljudski znoj predstavlja alternativu toksičnim materijalima u baterijama, ovo nam pruža priliku da se u potpunosti riješimo tim materijala, uz sve to performanse su odlične.“

  1. Samoobnavljajući „živi beton“

Naučnici su razvili materijal koji nazivaju živim betonom koristeći pijesak, gel i bakterije.

Materijal ima strukturu koja je pogodna za podnošenje tereta, te je sposobna da se samostalno obnovi, što je čini boljom za okolinu od betona (druge najkorištenije supstance na Zemlji, odmah poslije vode).

Tim sa univerziteta u Koloradu vjeruje da njihov rad utire put zgradama budućnosti, koje će „same popravljati pukotine, apsorbovati toksine iz vazduha ili čak svijetliti na komandu“.

  1. Živi roboti

Mali hibridni roboti, stvoreni korištenjem matičnih ćelija žabljih embriona mogli bi se jednog dana koristiti da se skupljaju na dijelovima ljudskog tijela kojima je neophodna medicinska pomoć ili da skupljaju mikroplastiku iz okeana.

„Ovo su inovativne žive mašine“ izjavio je Džošua Bongard, inžinjer računarstva i stručnjak za robotiku na univerzitetu u Vermontu, jedan od stvaralaca ovih milimetarskih robota, poznatih kao ksenoboti.

„Oni nisu ni tradicionalni roboti ni poznata vrsta životinja. Ovo je nešto u potpunosti novo: živi organizami koji se mogu programirati.“

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije