najnovijeRadoznala Lola

Tehnologija budućnosti: 25 ideja koje će promijeniti svijet

Lebdeće farme, telepatske lozinke, auta koje napaja kafa, ovo su samo neke od inovacija koje će oblikovati našu budućnost.

Prevela: Maja Dropić

sciencefocus.com

Foto: sciencefocus.com

  1. Taktilna virtuelna realnost

Istraživači sa Northwestern univerziteta razvili su prototip uređaja koji bi dodao dodir VR iskustvu, koristeći fleksibilni materijal podstavljen malim vibrirajućim komponentama koje bi se pričvrstile na kožu.

Sistem, poznat kao epidermalni VR, mogao bi biti koristan za druge stvari, od slanja zagrljaja članovima porodice do pomaganja ljudima sa amputacijama da obnove osjetilo dodira.

U igricama, mogli biste osjetiti kada se napad desi na korespondirajućem dijelu tijela drugog igrača.

Dizajn uključuje 32 vibrirajuće tačke na tankom silikonskom polimeru, veličine 15 puta 15cm. Na kožu se kači bez traka i lijepljenja, te nema velikih baterija i žica.

Uređaj koristi beskontaktnu tehnologiju (NFC), koja se koristi prilikom mobilnog plaćanja, kako bi ostvario transfer podataka.

„Rezultat je tanki, lagani sistem koji se može nositi i koristiti bez ograničenja,“ kaže profesor Džon A. Rodžers, koji je radio na projektu.

Naučnici se nadaju da će, jednog dana, pronaći način da ukomponuju ovu tehnologiju u odjeću, omogućavajući tako ljudima sa prostetičkim udovima da dožive dodir.

  1. Internet za sve

Ne možemo zamisliti život bez interneta (kako bi inače čitali ovaj članak), ali trenutno samo pola svjetske populacije ima pristup internetu. Mnogo je razloga za ovo, uključujući ekonomske i društvene razloge, ali za mnoge internet jednostavno nije dostupan.

Kompanija Google pokušava riješiti taj problem koristeći helijumske balone kako bi usmjerili internet u teško dostupna područja, dok je Facebook odustao od planova da isto urade koristeći dronove. Sve ovo znači da kompanije poput Hibera predvode ovaj projekat.

Oni su se odlučili za potpuno drugačiji pristup, lansirajući sopstvenu mrežu mikrosatelita u Zemljinu donju orbitu, koja budi modem priključen u vaš računar prilikom prelijetanja i dostavlja vam podatke.

Njihovi sateliti obiđu Zemlju 16 puta dnevno i već ih koriste organizacije, poput Britanske Antarktičke istraživačke agencije, kako bi pristupili internetu u teško dostupnim područjima.

  1. Majice koje monitoruju rad srca

Nosivi produkti koji prate rad srca nisu ništa novo, ali studije su pokazale da tačnost podataka koje prikazuju varira (posebno ako se oslanjate na njih kako bi pratili kalorije). Generalno, to je uredu ako želite da dobijete okvirnu ideju, ali za profesionalce, preciznost je od presudnog značaja.

Koristeći jednožičani ECG utkan u materijal, nove majice načinjene od pametnih materijala od strane kompanije KYMIRA, precizno će mjeriti otkucaje vašeh srca i slati ih putem Bluetootha. Nakon toga, algoritmi će procesuirati podatke kako bi otkrili bilo kakve iregularnosti u otkucajima, poput aritmije, što bi moglo da vam spasi život.

Koristi ovog izuma neće se odnositi samo na sportiste. „Mogućnosti primjene su nevjerovatne i za sportiste i za ljude koji to nisu,“ izjavio je Tim Braunston, direktor kompanije KYMIRA. „Naša vizija je stvaranje produkta čija primjena u medicini pruža onima koji već boluju od srčanih mana upozorenje prije srčanog udara.“

  1. Snaga kafe

Londonska industrija kafe stvori preko 200 000 tona otpada svake godine, šta da radimo sa njim? Ideja preduzetnika Artura Kej je da iskoristi svoju kompaniju, Bio-bean, da pretvori 85 procenata tog otpada u bio-goriva koje bi se iskoristilo za grijanje i javni prevoz.

  1. Gašenje šumskih požara zvukom

Šumske vatre mogle bi se gasiti dronovima koji emituju glasne zvukove direktno da drveće ispod njih. Budući da je zvuk sačinjen od talasa pritiska, mogao bi se koristiti da da poremeti strujanje vazduha koji okružuje vatru, praktično prekidajući dotok vazduha. Pri ispravnoj frekvenciji, vatra se jednostavno ugasi, demonstrovali su istraživači na univerzitetu u Virdžiniji u nedavnoj demonstraciji soničnog aparata za gašenje požara. Uzgred, izgleda da frekvencija basa najbolje funkcioniše.

  1. Naučnik sa vještačkom inteligencijom

Odsjecite crvu glavu i izrašće nova. Presjecite ga na pola i imaćete dve crva. Ozračite ga radijacijom i oporaviće se. Naučnici već neko vrijeme istražuju ovaj fenomen, ali nisu uspjeli otkriti tajnu. Sve se promijenilo kada je na Tufus univerzitetu isprogramirana nova vještačka inteligencija. Analizirajući i simulirajući razne scenarije, kompjuter je misteriju regeneracije crva riješio za 42 sata. Sve se završilo jasnim modelom procesa na koji se crv regeneriše.

Iako su ljudi i dalje neophodni da vještačkoj inteligenciji daju podatke, mašina u ovom eksperimentu je uspjela da kreira novu, abstraktnu teoriju samostalno, što predstavlja ogroman korak naprijed u razvoju svjesnog računara što će potencijalno promijeniti način na koji vršimo istraživanja.

  1. Svima dostupni antibiotici

Gutanje morske vode je dio surfanja. Sada naučnici iza nove inicijative nazvane „Skitnice plaže“ žele prikupiti uzorke iz rektuma surfera, da vide da li u ovoj vodi leži ključ za stvaranje novih antibiotika.

Oni istražuju kako su bakterije postale otporne na antibiotike, izučavajući uzorke prikupljene od surfera nadaju se da će naučiti više o potencijalno opasnim organizmima i kako se boriti protiv njih.

  1. Automobilske baterije koje se pune za 10 minuta

Baterije koje se brzo pune su ključ popularizacije električnih prevoznih sredstava, tako da vozači mogu u potpunosti napuniti svoj auto u vremenskom roku koji je dovoljan da popiju kafu i odu u toalet.

Problem sa ovim je što brzo punjenje može oštetiti litijumske baterije, kažu istraživači sa Penn State univerziteta. Ovo se dešava jer se protok litijumskih čestica, poznatih kao jona, iz jedne u drugu elektrodu kako bi se baterija napunila i zadržala energiju ne dešava glatko pri brzom punjenju pri niskim temperaturama.

Oni su otkrili da ako bateriju zagrijete na 60 stepeni Celzijusa , a zatim je ohladite na sobnu temperaturu, šteta se može izbjeći.

Njihov dizajn baterije uključivao bi samozagrijavajuću funkciju, koristeći tanaku foliju od nikla koja stvara električno kolo i zagrijava bateriju za manje od 30 sekundi. Brzo hlađenje je neophodno nakon punjenja, a za njega bi se koristio postojeći sistem hlađenja u automobilu.

Njihova studija, objavljena u žurnalu Joule, pokazala je da je moguće električno vozilo u potpunosti napuniti za 10 minuta.

  1. Pametne naljepnice za hranu

Domaćinstva u Ujedinjenom Kraljevstvu bacaju između 30 i 50 procenata svega što kupe u supermarketima, kaže izvještaj iz 2013. godine koji je objavio Institut za mehanički inžinjering. Izvještaj je tvrdio da se vodimo „rokom trajanja“ i „najbolje upotrijebiti prije“ datumima na omotima hrane, koji su veoma konzervativni jer se prodavnice vode željom da izbjegnu tužbu. Pronalazak nazvan „Bamp oznaka“ bi mogao sve to promijeniti.

Inicijalno kreiran za slijepe ljude, ova naljepnica je u početku glatka i postaje sve hrapavija na dodir kako se hrana kvari. Budući da se naljepnica mijenja istim tempom kojim probada hrana bazirana na proteinima, neizmjerno je preciznija nego postojeći datumi.

  1. Kamioni koji se voze sami

Skoro da smo se navikli na auta koja se voze sama. Činjenica je da bi trebalo postojati više kamiona koji se voze sami, jer logistika, ipak, pokreće svijet. Oni bi bili jeftiniji od konvencionalnih kamiona, vožnja bi išla glatko i trošili bi manje goriva. Računari se ne umaraju, njima ne treba pauza i mogu preći duže rute. Mogli bi čak ići u konvoju, jedan iza drugog i smanjiti otpor vjetra.

Kompanije kao što su Mercedes i Peloton već istražuju ove opcije i ako se prednosti ostvare, teretne kompanije mogle bi zamijeniti čitave flote standardih kamiona ovim novitetom. S druge strane, ovo bi moglo dovesti do masovnog otpuštanja vozača i osoblja na pumpama, ali mnoge kompanije su izjavile da bi kamioni i dalje morali imati ljudskog putnika koji bi se brinuo o teretu.

  1. Uklanjanje tetovaže za 3 funte i bez bola

Kajete se što ste uradili tu tetovažu? Uskoro bi mogala postojati nježnija, jeftinija alternativa laserskom uklanjanju.

Alek Falkenham iz Sjedinjenih Država, izučavao je način da upotrijebi imunološki sistem. On je razvio kremu koja mikrofage dostavlja direktno bijelim krvnim zrncima, tjerajući ih da otpuste tintu koju su upili prilikom tetoviranja kako bi zaštitili vašu kožu.

  1. Vještački neuroni na silikonskim čipovima

Naučnici su otkrili kako da pričvste vještačke neurone na silikonske čipove, opononašajući neurone u našem nervnom sistemu i kopirajući njihove provodne osobine.

„Do sada neuroni su bili kao crne kutije, ali uspjeli smo otvoriti kutiju i zaviriti unutra,“ kaže profesor Alain Nogaret, sa Bath univerziteta, koji je vodio ovaj projekat.

„Naše istraživanje promijenilo je u potpunosti dosadašnja saznanja i pružilo nam robusnu metodu reprodukovanja provodnih osobina neurona do najsitnijih detalja.“

„Naši neuroni trebaju samo 140 nanovata energije, što je milijarditi dio energije koju su zahtjevali prijašnji pokušaji sintetičkog neurona.“

Istraživači se nadaju da će se njihov rad moći primjeniti kako bi se liječile bolesti poput otkazivanja srca ili Alzhajmera.

  1. Lebdeće farme

UN predviđa da će se populacija povećati za 2 milijarde do 2050. godine, stvarajući potrebu za 70 odsto više hrane. Do tada, 80 odsto ljudi će živjeti u gradovima, a većina hrane koja se konzumira u gradovima se uvozi. Proces bi se značajno olakšao kada bi farme mogli „usidriti“ iznad mora ili jezera.

Kako bi ovo funkcionisalo? Dizajn arhitekte Havijera Ponce prikazuje 24 metra visoku strukturu na 3 nivoa, sa solarnim panelima na vrhu. Na srednjem nivou uzgajalo bi se povrće na preko 51 000 metara kvadratnih, koristeći nutritivnu tečnost umjesto zemlje. Ovi nutrijenti i ostatci biljaka propuštali bi se u donji nivo, hraneći ribe koje se nalaze na njemu.

Jedna lebdeća farma dimenzija 350 x 200 metara proizvela bi 8,1 tonu povrća i 1,7 tona ribe godišnje. Dijelovi su dizajnirani tako da se zašarafe jedan za drugi, što je praktično jer ćemo ih trebati mnogo. Dubai, na primjer, uvozi 11 000 tona voća i povrća dnevno.

  1. Drevni park

Ruski naučnik Sergej Zimov se nada da će uspjeti rekreirati uslove od prije 12 000 godina u parku prirode za biljojede kao što su divlji konji i bizoni, sa izumrlom megafaunom, nešto kao da mamute zamijenite modernim hibridima. Zimov će izučavati uticaj životinja na okolinu i klimu.

  1. Skoro savršena izolacija

Postoje 2 stvari koje većina ljudi u zapadnom svijetu posjeduje: frižider i mobilni telefon. Aerogelovi bi mogli revolucionirati proizvodnju obe ove stvari.

Aerogel je materijal pun malih rupa. Pravi se uklanjajući svu tečnost iz gela i može biti do 95% porozan. Ove rupice su toliko male, između 20 i 50 nanometara, da molekule gasa ne mogu proći kroz njih, dajući materijalu nevjerovatne sposobnosti izolacije.

Neobične električne osobine aerogela čine materijal prikladnim za pravljenje antena za mobilne telefone, satelite i letilice.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije