U posljednjih nekoliko decenija, životni stil je postao brži nego što je to bio dok su naše majke i bake bile u našim godinama. Žene su danas pod konstantnim pritiskom da u svim životnim ulogama moraju biti jednako dobre, a to može da ostavi posljedice kako na mentalno zdravlje tako i na zdravlje, a samim tim i na izgled kože.
Sa psihoterapeutkinjom Mirjanom Gavrić i dr Vesnom Vukić, specijalistkinjom dermatologije smo razgovarali o tome kako stres utiče na naše mentalno zdravlje, a dale su nam i sjajne savjete kad je u pitanju organizacija te kako da se opustimo tokom dana.
U današnje vrijeme, čini nam se da su žene opterećenije nego ikad, raznim ulogama kojim moraju da žongliraju na dnevnoj bazi, postoji li način da se lakše prebacujemo iz jedne u drugu ulogu i da budemo jednako dobre u svakoj?
Mirjana Gavrić, psihoterapeutkinja
Mirjana Gavrić, psihoterapeutkinja: Dugi niz godina se njeguje ideja, odnosno mit, da je multitasking poželjna osobina koja bi trebala da dovede do veće efikasnosti, a samim tim i do većeg zadovoljstva. Međutim, istraživanje u oblasti neuroznanosti govori nam da mozak zapravo ne obavlja zadatke istovremeno kao što smo mislili. Ono što je istina, jeste, da mozak mijenja fokus sa jednog zadatka na drugi i u stvari ovdje govorimo samo o brzini mijenjanja fokusa. Poseban pritisak je na ženama da obavljaju više zadataka, i s vremenom ovo postaje iracionalno uvjerenje koje se pokušava postići u svakodnevnici. Ono često rezultira da, iako žene imaju osjećaj da su više stvari postigle u manjem vremenu, da one ne osjećaju zadovoljstvo zbog trenutne efiksanosti.
Uloge koje su ženama nametnute u 21. vijeku su kompleksnije jer su i očekivanja takođe drugačija od onih koja su bila ka njihovim bakama i generacijama prije njih. Očekivanja sežu od nivoa obrazovanja, karijere, roditeljstva, socijalnih odnosa te kako žena 21. vijeka treba da izgleda. Naravno očekuje se da žena balansira između ovih uloga i identiteta i da ipak na kraju dana stavi sebe kao prioritet, da redovno vježba, brine o zdravlju i tijelu te da stigne naći kvalitetno vrijeme za sebe.
Koliko se ubrzan način života koji je većini nas postao svakodnevnica ocrtava na našoj koži, tu mislimo i na stres, ali i na zagađivače poput UV zračenja, cigareta, alkohola… ?
Dr Vesna Vukić: Ubrzan način života ima svoje izazove, prednosti i mane.
Negativni faktori, života u urbanim sredinama, su zagađen vazduh, stres, nesanica, cigarete, alkohol… Svi ti faktori vremenom dovode do stvaranja tzv. slobodnih radikala u koži. Slobodni radikali su visoko reaktivne molekule kiseonika koji kružeći i nagomilavajući se u tijelu, oštećuju ćelijsku membranu, DNK i proteine ćelija u koži. Taj proces se naziva „oksidativni stres“ i dovodi do oštećenja kožne barijere, stvaranja bora, hiperpigmentacija itd.
Koja je uloga kožne barijere u zaštiti od vanjskih agresora?
Dr Vesna Vukić: Koža kao prva linija odbrane ime veliku ulogu u zaštiti organizma od vanjskih agresora. Osim što brani organizam od bakterija i virusa, pomaže u regulaciji tjelesne temperature, prepoznaje dodir i bol, a svojim izgledom utiče na naše samopouzdanje.
Ćelije zdrave kože neprestano rade da bi se koža obnavljala i održala barijeru. U tom procesu učestvuju sva tri sloja kože EPIDERMIS, DERMIS i HIPODERMIS. Svaki od ova tri sloja ima više podslojeva. Epidermis ima pet slojeva, a površni sloj zove se stratum corneum ili rožnati sloj. On se sastoji od mtrvih ćelija uronjenih u lipide, prekrivene hidrolipidnim filmom. Lipidi zadržavaju vlagu, hidrolipidni sloj, kao takav, stvara kiseli PH kože, što kožu dodatno štiti od toksina. Dermis ishranjuje epidermis i stvara kolagen i elastična vlakna koja daju elastičnost i čvrstinu te su odgovorni za mladalački izgled kože. HIPODERMIS ili potkožno tkivo pohranjuje energiju i istovremeno štiti tijelo od vanjskih uticaja.
Jedna od posljedica silnih obaveza koje imamo tokom dana je i manjak sna, koliko neispavanost utiče na naše mentalno zdravlje? Imate li neke savjete koji bi mladim ženama mogli pomoći kako da bolje spavaju?
Mirjana Gavrić, psihoterapeutkinja: U današnjim dinamičnim životima, san se može percipirati kao luksuz, ali on je zapravo i te kako važna potreba. San je presudan za naše fizičko i psihičko zdravlje. Spavanje je važno za mozak, omogućavajući mu da uči i stvara uspomene. Nedovoljno spavanja povezano je sa problemima sa raspoloženjem ali povećava i rizik od visokog krvnog pritiska, bolesti srca, dijabetesa, pretilosti, depresije i moždanog udara. Poteškoće sa spavanjem često su povezane sa osnovnim problemima kao što su dnevni stres, depresivna raspoloženja ili anksioznost.
Ukoliko imate problem sa spavanjem, možete razmotriti neke od sljedećih koraka koji mogu biti korisni u promjeni nezdravih navika i poboljšanju vašeg sna. Kreirajte opuštajuće okruženje za spavanje, neka vaša spavaća soba bude mračna dovoljno da vas umiri, a elektronika poput računara, TV-a i telefona da su van sobe. Izloženost stimulirajućim predmetima i svjetlima može utjecati na nivo melatonina, hormona koji regulira unutarnji sat vašeg tijela. Ne razgovarajte i ne bavite se stresnim situacijama ili situacijama koje izazivaju tjeskobu neposredno prije spavanja. Baš kao što vježbanje može povećati razinu energije i tjelesnu temperaturu, raspravljanje o teškim temama povećat će napetost i može izazvati ubrzani rad srca. Zaštitite kvalitetu svog spavanja baveći se stresnim temama mnogo prije spavanja. Postavite raspored spavanja. Održavajte redovnu rutinu spavanja. Idite u krevet i ustajte svaki dan u isto vrijeme, čak i vikendom. Ne idite u krevet prerano. Ako se fizičkim aktivnostima, vježbanjem bavite netom prije nego što zaspite, možda ćete duže ležati budni u krevetu i početi osjećati tjeskobu. To će samo otežati odlazak na spavanje. Ograničite drijemanje, jer drijemanje kasno popodne može ometati noćni san. Održavajte redovnu rutinu vježbanja jer istraživanja pokazuju da vježbanje povećava ukupno vrijeme spavanja, posebno sporotalasni san koji je važan za održavanje tijela. Međutim, nemojte vježbati prekasno u toku dana. Vježbanje blizu spavanja može povećati razinu energije i tjelesnu temperaturu, što otežava zaspivanje. Smanjite upotrebu nikotina i kofeina jer ovi stimulansi mogu otežati zaspivanje i spavanje, posebno ako se konzumiraju kasno u toku dana. Odvajanje vremena za opuštanje i smirivanje uma pomoći će vam da uđete u pospano stanje duha. Meditacija, vježbe disanja, kupanje i slušanje opuštajuće muzike sjajni su načini da se noću smirite. Ne provjeravajte sat jer izračunavanje koliko sna gubite može stvoriti anksioznost i otežati zaspivanje. Ako ne možete zaustaviti tok misli, ustanite i zapišite ih. Recite sebi da popis možete provjeriti ujutro, tako da nema potrebe da se brinete večeras.
Kako manjak sna utiče na izgled i zdravlje kože i kako da njegujemo kožu kada ne možemo ostvariti onih osam sati sna koje stručnjaci preporučuju?
dr Vesna Vukić, specijalistkinja dermatologije
Dr. Vesna Vukić: Već odavno je poznato da nedostatak sna ima veliki uticaj na kožu. Beauty sleep nije samo fraza već je osnovna potreba organizma. Naše ćeliije u koži se aktivno obnavljaju i regenerišu tokom sna. Ta regeneracija se dešava pod dejstvom hormona MELATONINA, koji je neurohormon a luči se zalaskom sunca.
Kada nam nedostaje sna, luči se manje hormona, ćelije kože se slabije obnavljaju, oštećuje se kožna barijera te koža poprima siv, umoran izgled sa tamnim kolutovima oko očiju.
Koji su prvi znakovi da smo mi, a samim tim i naša koža pod stresom, kako da primjetimo da je vrijeme da mijenjamo nešto u svakodnevnoj rutini?
Dr. Vesna Vukić: Prvi znakovi na koži su isušenost kože zbog čega koža postaje siva, umorna, pojavljuju se tamni kolutovi oko očiju. Suha koža je sklona infekcijma, ekcemima i pojavi tankih linija i bora.
Koliko su suplementi u vidu antioksidanata i probiotičkih frakcija važni za kožu, a koliko je važna hidratcija? Kako djeluju antioksidanti, a kako probiotičke frakcije.
Dr Vesna Vukić: Suplementi su jako važni za kožu kao i probiotičke frakcije i hidratacija. Probiotičke frakcije potiču rast korisnih bakterija na koži i tako onemogućuju pretjeran razvoj štetnih bakterija. Dobre bakterije pomažu našoj koži da ona postane svježija, blistavija i zdravija. Poboljšavaju elastičnost i čvrstoću kože. Probiotičke frakcije daju koži i njenom mikrobiomu osnovne aminokiseline, lipide i šećere koji čine mikrobiom kože snažniji te se stvaraju idealni uslove za očuvanje kožne barijere. Samim tim ostvaruju mladalački, svjež izgled kože.
Upravo je ojačan i zdrav mikrobiom kože, osnovni uslov kojim bi koža mogla ispunjavati svoju ulogu barijere i održati zdrav izgled.
VITAMIN E jedan je od glavnih antioskidanasa koji uništava slobodne radikale.
VITAMIN B3 koji djeluje antiinflamatorno, tj smiruje upalne procese u koži i djeluje na proizvodnju sebuma.
Kako prilagoditi njegu kože manjku vremena od koga svi hronično patimo?
Dr. Vesna Vukić: Trebalo bi koristiti inovativne proizvode koji kombinuju više sastojaka u jednom proizvodu, jer će takvi proizvodi djelovati na ubrzan oporavak epidermisa, pomagati obnovu kožne barijere i istovremeno hidrirati kožu. Upravo takvu njegu će vam obezbijediti VICHY Minéral 89 Probiotic Fractions, proizvod koji je sačinjen od probiotičkih frakcija uzgajanih u vulkanskoj vodi Vichy i ojačan antioksidativnim vitaminima poput niacinamida. Minéral 89 Probiotic Fractions jača funkciju barijere kože, djeluje protiv vidljivih znakova stresa na koži i koži vraća blistavost, elastičnost te umanjuje tanke linije.
Može li svakodnevna rutina postati onaj meditativni momenat, dio dana posvećen samo nama koji će imati svojevrstan iscjeljujući efekat? Kako da se opustimo tokom dana?
Mirjana Gavrić, psihoterapeutkinja: Itekako! Svakodnevne rutine su odlične da vježbamo punu svjesnost i da se posvetimo samo sebi. Međutim, ukoliko prepoznate da često uključite svoj autopilot i da funkcionišete po principu automatizma, onda znate koliko niste prisutni u onome što vas okružuje te da vjerovatno propuštate trenutke koji su važni vama i bližnjima.
Međutim, vježbe pune svjesnosti, tokom dana i te kako smanjuju nakupljeni stres. Posvećivanje pažnje rutinama, meditativnim momentima, daje vam nove uvide u vaš život. Istraživanja pokazuju da ovo usporavanje mijenja hemiju vašeg tijela, čineći vas mirnijim iznutra i produktivnijim izvana. Vježbe pune svjesnosti možete uklopiti u svoje svakodnevne rutine bez dodatnog vremena. Možete namjerno hodati sa svjesnošću trenutnog trenutka, skrećući vam pažnju na osjećaje stopala prema zemlji ili primjećujući osjećaj otvorenog neba, znamenitosti i zvukove oko sebe dok se probijate do garaže. Kad operete zube, vozite automobil ili skuhate supu, možete izaći iz svog misaonog toka i učiniti se potpuno prisutnim u aktivnosti dok poslujete kao i obično.
Obratite pažnju na razliku između trenutka kada ste prisutni i trenutka kada vaš um skrene u prošlost ili budućnost. Kad ustanovite da vam um luta – čak i sada dok čitate ove riječi – lagano ga vratite u sadašnjost. Kako nastavljate s vježbanjem, napetost će popustiti, osjećati ćete se opuštenije i u kontaktu sa onim što je trenutno važno i potrebno. Sve rutine mogu biti iskustvo pune svjesnosti, gdje doživljavamo svijet sa svojih pet čula i ostajemo u kontaktu sa onim što radimo u tom trenutku, odupirući se autopilotu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
