LjudinajnovijeRadoznala Lola

Kako se nositi s brigom i strahom koje osjećamo prilikom susreta s vijestima o korona virusu?

Vijesti o pandemiji korona virusa kod ljudi mogu da izazovu vrlo burne i nerijatne reakcije.

Redakcija

Foto: Privatna arhiva

Upravo zato smo o ovoj temi razgovarali sa Nelom Marinković Sarić, psihologom i psihoterapeutom, koja je zaposlena kao asistent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Kako ljudi najčešće reaguju kada čitaju/slušaju vijesti o korona virusu?

Reakcije ljudi se razlikuju. Ono što smo mogli i što možemo primjećivati jeste da na isti događaj/vijest različiti ljudi reaguju različito. Mogli smo da primjećujemo ili čujemo različite reakcije. S pojavom korona virusa i pandemijom prvo smo bili u šoku, otporu, nevjerici. Mnogo informacija nismo mogli da saznamo što je dodatno produbljivalo nemir i napetost, ali i različite teorije koje su proisticale iz te situacije. 

Nakon mnoštva informacija i sa spoznajom da sama pandemija ne prolazi javljali su se dominantno uznemirenost, strah i neizvjesnost kako za lični život, tako i za ljude iz okruženja, kao i samu egzistenciju. Vjerujem da je kod nekih ljudi uslijedila faza izbora medija na kojima se informišu o informacijama i važnim vijestima i selekcija informacija i vijesti i prihvatanje realnosti ovakvom kakva jeste. U ovom procesu imamo i izražene reakcije straha, tjeskobe, ali i odustva interesovanja za vijesti „kao da se ništa ne dešava“. 

Zašto nas ove vijesti nekada čine uznemirenim i uplašenim?

Vijesti koje su povezane s našim zdravljem i kvalitetom života (egzistencijom) nas po svojoj prirodi čine nešto uznemirenijim. Međutim, sama nepredvidvidivost, nemanje informacija kako od stručne, tako ni od akademske zajednice, povećala je doživljaj nesigurnosti i nepredvidivosti, što veoma često vodi u reakcije straha, anksioznosti ili uznemirenosti. Što se više pojavljuju struktura, predvidivost, potencijalna rješenja, u prosjeku govoreći, reakcije postaju manje izražene.

Šta da radimo neposredno nakon što pročitamo/čujemo nešto i osjetimo neprijatne emocije?

Neminovno je da će naše tijelo odreagovati na nešto što je za nas važno. Ono što je važno „vježbati“ jeste kanalisanje informacija, izbor adekvatnog medija sa kojeg prikupljamo informacije. U ovom procesu je jako važno podsjećati sebe na stvari koje su pod našom kontrolom. Preispitivanje tačnosti tih informacija i zaista realne opasnosti koju ona donosi za nas je od posebne važnosti, jer na taj način svjesno svom misaonom procesu (svom mozgu) dajemo signal da malo uspori i da preispita da li je to baš tako kako doživljava i razumije nakon prvog čitanja ili slušanja neke uznemirujuće vijesti.

Neki savjeti kako da se zaštitmo od negativnih efekata koje medijski sadržaji o pandemiji mogu ostaviti na nas?

Birajte sadržaj koji konzumirate, nemojte da mediji i sadržaj konzumiraju vas!

Ovo nisam ja smislila, pročitala sam – ne znam autora, ali je sjajno rečeno, tako da je ovo savjet koji sebi dajem, ponovila bih ga i ovdje, možda još nekome bude koristan.

Koronavirus u BiH: 295 novooboljelih, 48 osoba preminulo , jedan je od tipičnih naslova koje možemo pročitati u našim medijima kada je u pitanju izvještavanje o novonastaloj situaciji.Da li mislite da su ovakvi naslovi u redu ili mislite da bi mogli izgledati nekako drugačije?

Ovo je tipičan naslov koji, vjerovatno, ima za cilj da infomiše građane o opasnosti i važnosti virusa, a koji, kako kažu istraživanja iz socijalne psihologije, dovode do jednog efekta koji je „otupljivanje“ i nečitanje ovakvih sadržaja kako bismo štedili svoje resurse i sačuvali sebe od neprestanog uznemiravanja.

 Dakle, ukoliko nam je važno da upozorimo jasvnost, pozovemo ljude na oprez ili ukažemo na važnost situacije, ovo nisu naslovi s kojima (dugoročno) dobijamo te rezultate. Ovo su naslovi koji nas dovode do osjećaja straha. A znamo da većina ljudi u situacijama straha želi da „izbjegne“ tu situaciju. U konkretnom primjeru osoba će preskrolovati tu vijest, izaći sa portala, i početi izbjegavati sve vijesti sličnih naslova. Na ovaj način ne uspijevamo ostvariti cilj – edukovati ljude, prenijeti važnu poruku i pozvati ih na neko ponašanje/akciju.

 

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije