KulturaLjudiMjestanajnovijePojave

Vojnikinja Nida-Errahmen Ajmi: Sramota je danas u 2021. objašnjavati neka uvjerenja

Iako je riječ o jako uređenoj i složenoj zemlji, postoje i dalje stvari koje treba unaprijediti, a u prvom redu prava žena.

Redakcija

balkans.aljazeera.net

Foto: balkans.aljazeera.net

Švicarkinja, muslimanka, vojnikinja, borac za prava žena, preduzetnica, youtuberka, karikaturistkinja… Ovo sve, i još puno toga više, je Nida-Errahmen Ajmi, 26-godišnjakinja tunižanskog porijekla koja trenutno služi u švicarskoj vojsci.

Ni ovu evropsku državu nije zaobišao talas islamofobije, no naša sagovornica ističe kako ovo nije jedini problem sa kojima se ljudi, a posebno žene, susreću u Švicarskoj. Iako je riječ o jako uređenoj i složenoj zemlji, postoje i dalje stvari koje treba unaprijediti, a u prvom redu prava žena.

Na početku razgovora za Al Jazeeru, Ajmi ističe kako je sada u uniformi jer je željela posvetiti svoje vrijeme i sebe državi u kojoj živi.

„Ja sam zaista švicarska muslimanka koja je dio jedinica švicarske armije. Jednostavno sam željela posvetiti svoju energiju državi u kojoj živim“, navodi ona.

Ponosna na uniformu

Dodaje kako se posvetila ovom angažmanu jer se željela „pronaći kroz disciplinu, posvećenost i drugarstvo“.

„Veoma sam ponosna vojnikinja i nisam imala nikakvih problema sa kolegama kada je riječ o mojoj religiji ili hidžabu. Naravno, neki od njih su jako znatiželjni, ali to ne smeta mom radu kao vojniku.

Švicarska vojska je izvrsna i realistična armija kada je riječ o društvenim pitanjima. Znamo i svjesni smo u kakvom društvu živimo i prihvatamo ga kako bi mogli nešto dobro napraviti od njega“, navodi naša sagovornica.

„Prirodno smo multikulturalno društvo, kao što je poznato, imamo tri različita jezika i poštujemo svaki od njih.“

Ipak, ne krije kako je švicarska vojska jako teška za ženu jer, kako Ajmi kaže, dame u uniformama moraju najmanje dvostruko više raditi kako bi se dokazale i kako bi pokazale da uniformu zaslužuju jednako kao i svako drugi muški vojnik.

„No, vojska zapravo ohrabruje ženu i čini nas jako stabilnima. Žene u vojsci sve više prihvataju i cijene. Nisam imala problema kao muslimanka, a poznato je kako svako loše ponašanje prema nekome na osnovu spola, seksualne orijentacije ili vjere nailazi na oštre kazne. Naša armija je jako ozbiljna kada je riječ o zaštiti vojnika.“

Postojim kako bi postojala

Švicarsko društvo ipak nije kao vojska, iako su zagarantirana – prava nisu ista za sve, bez obzira na spol, godine, vjeru, etničku pripadnost…

„U Švicarskoj se i dalje borimo da žene imaju jednaka prava kao i muškarci. Najteža stvar za koju se borimo nije o pravima žena, već o mentalitetu društva.

Kao ženama nam se često govori šta trebamo oblačiti ili kako se ponašati kako bi nas društvo prihvatalo i cijenilo, a kao muslimanska žena ja nikada ne ispunjavam ta očekivanja“, objašnjava Ajmi svoje stajalište, a potom nastavlja:

„Stalno nailazim na razne mentalitete, a smatram kako je riječ o pasivnom radu – moram postojati kako bi postojala – ali i dalje je jako važno raditi da bi dobile svoja prava. Moramo i dalje postojati kako zaista jesmo i onako kako ljudi očekuju da budemo. To će nas dovesti do dobijanja naših prava.“

Dotakli smo se jedne od tema koje smo spomenuli na početku – islamofobija u evropskim društvima. Posljednjih godina često se govorilo (pa i glasalo na referendumima) o zabrani minareta na švicarskim džamijama, o zabrani nošenja burke (vela) na licu…

Ono što jako smeta našu sugovornicu je činjenica da u uređenom društvu treba objašnjavati jednakosti i razlike ljudi bez obzira na vjeru.

„Zaista se vidi jačanje i porast islamofobije u Evropi, to je statistički dokazano činjenicama na terenu i u medijima. Zbog takve situacije često dobijam pozive da učestvujem u objašnjavanju i pokazivanju da su muslimani normalni ljudi, sa zajedničkim vjerovanjem i heterogenim načinima prakticiranja vjere“, kazala nam je ova mlada švicarska muslimanka.

 

„Mislim kako je sramota da ljude i dalje pozivaju da objasne kako su ljudi u 2021. godini. Svi imamo neka vjerovanja i lične identitete. Braniti neke vjere, uvjerenja, dok druge niko ne brani je čista diskriminacija. Mi možemo okrivljavati nasilje, zločine i druge oblike lošeg ponašanja, ali ne možemo kriviti pacifička uvjerenja.“

Karikature kao sredstvo komuniciranja

Kako sve to riješiti i ispraviti? Ajmi, kao prava vojnikinja, rješenje vidi u pravilima, u pravima i obavezama svih ljudi…

„Kao što sam ranije rekla, Švicarska je po prirodi multikulturalna država. Navikli smo se da smo svi različiti, ali smo jako ponosni i jedinstveni. To nam daje iskustvo i snagu da se izborimo sa drugim razlikama.“

„Najvažnija stvar je početi sa jednakim zakonima i pravima. Stvari moraju biti jednake u zakonima i pravima za sve kako bi ih ljudi mogli pratiti i poštivati. Pravila dalju moć onima koji su diskriminirani i koji su manjinski.

Iako praktično za poštovanje unutar društva treba vremena za uspostavu, to će dovesti do pravog usmjerenja za društvo puno poštivanja.“

Na društvenim mrežama ima dosta pratitelja kroz profile na kojima objavljuje svoje karikature. Često je to prozor u njen vlastiti svijet, u njena uvjerenja i stavove.

„Kao karikaturistkinja komuniciram sa ljudima uz pomoć likova, slika. Jednostavno volim ilustrirati neke smiješne situacije, no nekada kroz slike govorim o ozbiljnijim temama kao što su prava žena, ljudska prava, ohrabrivanje ljudi da vjeruju sebi i svojim vrlinama, da budu samopouzdaniji…“, navodi Ajmi na kraju razgovora za Al Jazeeru.

Preuzeto sa: balkans.aljazeera.net

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije