Health coach Aida Šabić: Djecu treba edukovati kako hrana utiče na njih

Roditeljima čija djeca su alergična ili netoleranta na određene sastojke ti izazovi su još veći posebno sad kada je počela škola i kada je u toku pandemija korona virusa.

Aida Šabić – health coach, otkrila nam je mnogo toga o bezglutenskoj ponudi kod  nas, o zdravim užinama, zdravim navikama i svemu onome što bi moglo pomoći roditeljima da budu sigurni kako svoje mališane hrane na pravi način.

Roditelji djece koja su alergična ili netolerantna na gluten se godinama suočavaju sa problemom siromašnog izbora bezglutenskih namirnica. Da li se stvari kod nas mijenjaju na bolje?

Svakako da ima puno više izbora nego ranije. Ali, nažalost problem je što integracija i promjena kod takvog načina ishrane vodi promjeni u potpunosti ne samo ishrane nego i načina života. Prije svega fali puno više edukacije jer takvi ljudi su prepušteni sami sebi. Bezglutenski proizvodi često mogu biti mač sa dvije oštrice jer takvi proizvodi često u sebi sadrže puno različitih vrsta škrobova koji se u našem organizmu metabolišu kao šećeri ili nekih drugih nepoželjnih sastojaka. Svakako treba integrisati što više cjelovitih namirnica u prehranu.

Stvari se uvijek komplikuju kad počne školska godina jer u tom slučaju nemamo potpunu kontrolu nad onim šta naši klinci jedu. Imate li neke savjete kako na „najbezbolniji“ način djeci usaditi zdrave prehrambene navike? I kako da djeca koja treba da budu na gluten free ishrani sama prepoznaju šta smiju, a šta ne smiju jesti?

Djeca su svakako najugroženija kategorija. Jer, djeca uče iz okruženja, a okruženje im ne daje adekvatne uzore. Na svakom koraku su bombardovani marketingom i šta bi trebali i kako bi trebali  jesti. U dječijim menzama nude im se sendviči, kifle ili gazirani i negazirani sokovi. U školi se jako malo ili nikako uči o ovim stvarima. Djeci treba objasniti kako hrana utiče na njih. Svakako, kod manje djece koja treba da budu na bezglutenskom načinu ishrane treblo bi da imaju gotove i spremljene obroke sa sobom jer na taj način neće biti sami ostavljeni da biraju šta smiju, a šta ne smiju jesti.

Tu je i taj vječni problem školske užine posebno kod djece koja su alergična ili netolernatna na gluten.  Imate li neke praktične savjete za sve roditelje kad je u pitanju užina baš za te grupe djece. Sa istim izazovima, zdrave užine, susreću se i svi ostali roditelji.  Možete li nam preporučiti neke zdravije alternative pekarskim proizvodima i svemu onome lošem što djeca inače jedu na velikom odmoru?

Dok pripremamo našu djecu za školu osiguravajući im novu školsku odjeću, potrepštine i torbe, u žurbi bismo mogli zanemariti najvažniji dio povratka u školu – prehranu. Svakako uvijek kažem da je najbolje obroke spremiti kod kuće. Ja ih kod svoje kuće zovem “zgrabi i ponesi”. Pripremljene teglice ili obroci veče prije.

Ideje za brzi obrok: grčki jogurt sa voćem, orašastim plodovima i sjemenkama. Fritaja-mafini sa povrćem ili sirom, kriškom bezglutenskog kruha.  Čoko kaša od smeđe riže, kvinoje ili prosa  sa cimetom, sjemenkama i sezonskim voćem.  Palačinci od zobi sa voćem i namazom od lješnjaka ili badema.Puding od jogurta i chia sjemenki sa jagodama i bademima. U tržnim centrima Mercatora postoji zaista bogata ponuda zdravih namirnica, namijenjenih svima, ali posebno onima koji ne smiju konzumirati gluten. Uvijek je dobra stvar, klince povesti u nabavku i dozvoliti im da oni biraju namirnice koje žele probati, naravno sa odjela zdrave hrane.

Vjerujte mi,  imam školarca u kući koja je  alergična na soju.  Ona je naučila da čita deklaracije, ali i da nosi teglice sa sobom u školu. Njeni prijatelji postanu znatiželjnji pa prije korone bi željeli da probaju šta to ona jede. Nemojmo stvarati loš odnos prema hrani samo zabranama, probudimo u njima onu dječiju radoznalost i u izboru hrane. Jer, naš mozak ne voli zabrane.

Isto tako s obzirom da su djeca u većini slučajeva izbirljiva kako da im pripremimo zdrav, nutritivno bogat doručak koji će zadovoljiti i njihove izbirljive ukuse?

I sama sam majka dvije djevojčice sa potpuno različitim potrebama i željama. Jedna je malo više izbirljiva i sa njom se igram igre da brojimo koliko duginih boja je taj dan pojela. Moj savjet je svakako da što više djecu uključite u pripremu namirnica i stvoriti im atmosferu bez zabrana.  Zbog svakodnevnih i različitih obaveza posao, vrtić  ili škola pokušajte pronaći vrijeme za jedan zajednički porodični obrok kad svi sjedite za stolom bez ometača kao što su mobiteli ili televizija. Kako bi ujutro bilo manje stresa užina i obroci se mogu pripremiti i naveče. Tako da ujutro mogu samo ponijeti spakovani obrok sa sobom koji ste skupa spremili noć prije.

Kao što smo već rekli počela je nova školska godina, a to za roditelje znači i neke nove izazove posebno sada u vrijeme korone.  Koji su najbolji prirodni načini da djeci ojačamo imunitet ishranom? Da li se možemo osloniti samo na hranu ili je potrebna i određena suplementacija?

Svakako da početak nove školske godine donosi puno novih obaveza i stresa za djecu tako i za roditelje. Preporučujem uvijek što više svježih i cjelovitih namirnica u ishrani pogotova u ovo jesenje vrijeme kada takvih stvari ima u obilju. Sa suplementima to je stvar bioindividualnog pristupa, ali neke generalne smjernice svakako mogu dati.

Pobrinite se da vaša djeca piju puno vode

Slanje vaše djece u školu s 1-2 boce vode dnevno jedna je od najjednostavnijih i najzdravijih opcija. Dodavanje svježe cijeđenog limuna i limete može dodati okus i pomoći u probavi.

Dajte djeci probiotike

80% našeg imunološkog sistema nalazi se u našim crijevima; ravnoteža dobrih i loših bakterija tako brzo se mijenja sa šećerom i prerađenom hranom. Dodavanje probiotika u svakodnevnu rutinu vašeg djeteta putem fermentirane hrane, kefira ili dodataka probiotika može imati pozitivne učinke na raspoloženje, san i imunološki sistem koji funkcionira zdravo.

Nahranite mozak vašeg djeteta ribljim uljem ili svježom ribom. Svaka ćelija našeg tijela okružena je slojem masti, pa ima smisla osigurati da svakodnevno unosimo dovoljno dobrih masti. Dodavanje istih djetetovom danu može pozitivno utjecati na raspoloženje, pažnju, fokus, metabolizam, energiju i imunološki sistem. Riba ili posebno riblje ulje bogati su omega-3 masnom kiselinom DHA, koja je neophodna za razvoj mozga i očiju.

Povećajte unos vlakana vaše djece

Jednostavno rečeno, vlakna pomažu u hranjenju naših dobrih bakterija, što nam zauzvrat pomaže da učinkovitije apsorbiramo hranu, održavamo zdrav nivo šećera u krvi, proizvodimo vitamine. Vlakna u obliku šarenog voća i povrća zajedno sa čia, lanenim ili konopljinim sjemenkama idealna su i definitivno će imati pozitivan učinak na organizam.

Shutterstock

Pobrinite se da djeca dovoljno spavaju

Od vitalnog je značaja za njihovo raspoloženje, ponašanje i pažnju. Djeci od 6 do 13 godina potrebno je oko 9-11 sati sna po noći. Da biste svojoj djeci pomogli da se dobro naspavaju, pomozite im da uspostave redovnu rutinu spavanja, pobrinite se da televizor, računar, video igre i mobilni telefon budu van spavaće sobe vašeg djeteta i da je soba što je moguće mračnija.

Neka provode što više vremena vani

Zbog vitamina D. Na ovim geografskim širinama naš organizam može sinetizirati vitamin D još do novembra i onda tek ponovno od februara. Ali, i zbog dobrih bakterija pustite ih da se i malo zaprljaju u ovoj općoj streilizaciji svega.

 Bezglutenski kolač od tikve i zobi

Ovaj kruh od tikve i zobenog brašna je ukusan, izdašan i zdrav brz kolač ispunjen okusima začina  poput muškatnog oraščića, cimeta i vanilije u svakom zalogaju. Bez rafiniranog brašna, šećera ili ulja!

Shutterstock

Sastojci:

• 3 šolje zobenog brašna
• 1 šolja pirea od tikve
• ½ šolje meda
• 2 jaja
• 1/2 kašičice muškatnog oraščića
• 1 kašika cimeta
• 1 kašičica vanilije
• ½ kašičice soli
• ¾ kašičice sode bikarbone
• ½ kašičice praška za pecivo
• Malo vode eventualno po potrebi.

Zobeno brašno  možete napraviti tako da zob stavite u blender i miksate na najjače. Po želji možete ubaciti i malo cjelovitih zobenih pahuljica. Zobenom brašnu dodajte muškatni oraščić, cimet, vaniliju, sol, sodu bikarbonu i prašak za pecivo. Mešajte da se ravnomerno sjedine. U velikoj zdjeli umutite med, jaja, pire od tikve i malo vode. Zatim mokroj smjesi dodajte mješavinu brašna i miješajte dok se potpuno ne sjedini. Testo će biti malo lepljivo, u redu je. Ostavite smjesu da odstoji pet minuta.

Poprskajte pergament papir sa malo kokos ili maslinovog ulja i obložite papirom staklenu posudu za kruh. (mogla bi se koristiti metalna posuda za pečenje, ali to može promijeniti vrijeme pečenja.) Dodajte smjesu u kalup za kruh obložen papirom za pečenje i stavite je na srednju rešetku pećnice. Prethodno zagrijte pećnicu na 200,a zatim samnjite na 180 stepeni.

Pecite 40-45 minuta dok umetnuta čačkalica ne izađe čista. Pustite da se POTPUNO ohladi da se ne raspadne, ali ako ne možete čekati toliko dugo i dalje će biti ukusno! U slast!

Možete ga servirati uz maslac od tostiranih lješnjaka, badema ili indijskih oraha.

OVDJE možete preuzeti i najnoviji Mercator katalog.