Pitali smo psihologa: Mogu li nam pomoći psihološki savjeti s interneta?

Više o tome koliko su oni stvarno efikasni i gdje možemo pronaći one koji nam stvarno mogu biti od pomoći kada smo u krizi ispričao nam je psiholog Danilo Bodroža.

Koliko nam mogu biti od pomoći različiti psihološki savjeti koje možemo pronaći na internetu?

Mogu dosta pomoći, pod uslovom da znaš gdje da tražiš savjet i provjeriš reference koje stoje iza istog. Nekad je dovoljno samo osvijestiti kod sebe problem i početi raditi na njemu, u čemu nam mogu pomoći i savjeti na netu. No mogu i odmoći ukoliko pročitaš neki glup članak sa još glupljim savjetima koji nemaju ili nikakvu ili gotovo pa nikakvu naučnu pozadinu potvrđenu istraživanjima.

Sve je više ljudi koji smatraju da nam mogu pomoći kod različitih psiholoških problema s kojima se nosimo. Predstavljaju se kao lajf koučevi, motivacijski govornici, gurui ili nekako drugačije. Kome vjerovati i ko nam stvarno može pomoći?

Može nam pomoći psiholog koji je sertifikovan i ima završen jedan (ili više) od mnogih psihoterapijskih pravaca. Lajf-koučevi, motivacioni govornici gurui i ostale face koje se bave pseudonaučnim glupostima često više mogu da odmognu nego da pomognu. Naravno, što bi naš narod rekao, „i ćorava koka ubode zrno“, tako da nije da takvi likovi nikada ne pomognu niti da nikada nikome nisu pomogli, no to ne znači da se treba okretati njima kada već u svom mjestu (ili u blizini) imate opciju da odete kod psihologa.

Ima ovdje mnogo faktora koji mogu da se spomenu, no eto jedan je i što, nažalost, kod nas još uvijek postoji stigma da ako neka osoba ide psihologu da je ona „luda“. Psiholog ≠ psihijatar.

Kako komentarišete sljedeću izjavu jednog motivacijskog govornika: ,,Znate da mi možete vjerovati ako vam vaše srce i zdrav razum govore tako. Ako mi ne vjerujete potražite nekog od hiljada ljudi kojima sam pomagao da prevaziđu njihove patnje i probleme. Zar to nije najveći dokaz mog dara da razumijem ljude i da ih motivišem da ostvaruju svoje ciljeve?“

Ovo nije ni toliko efikasan način uvjeravanja ljudi i uticaja na iste. Postoji mnogo drugih načina na koji je ovaj „motivacijski govornik“ mogao istu ovu poruku da prenese mnogo efikasnije. No dobro, ne čudi me da neka osoba koja nema nikakvo, ili ima skroz oskudno znanje iz psihologije, to ne zna.

Ova izjava me takođe podsjeća na one reklame u kojima kompanije navedu da je neki njihov proizvod „dermatološki testiran“, „da 9 od 10 ljudi“ preporučuju taj proizvod naspram nekod drugog itd. Zašto te iste tvrdnje ne pokrijepe i dokazima, recimo da stave i link studija koje su potvrdile te njihove izjave, linkove eksperimentalnih studija koje su potvrdile dermatološki kvalitet proizvoda itd.

Isto bi mogao i ovaj govornik da uradi, možda bi izjava onda imala barem neku težinu. Je l’ vama ljudi u interesu da riješite svoje probleme? Jer ako jeste, onda nemojte da slušate ovakve likove i vjerujete istim bez da provjerite informacije.

Više vam se isplati u većini slučajeva da kupite i pročitate neku dobru knjigu, pogledate neki psihološki članak na netu ili možda čak i da direktno pišete nekom od psihologa i upitate za savjet ili zovnete neki od brojeva centara za psihološku pomoć i savjetovanje. Čak vas možda prođe i jeftinije. Znam da je privlačno kada vam neki lajf-kouč, govornik itd. nudi ,,brzo” rješenje za vaše probleme, no to često nije moguće, a pogotovo ne i kada se uzme u obzir kvalitet informacija koje će vam ti isti ljudi ponuditi. 

U zavisnosti od teme, postoje i mnoge knjige koje vam mogu pomoći i koje su prevedene i na domaće jezike, knjige poput ,,Uticaj: Nauka i praksa” od Roberta Ćaldinija, ,,Misliti, brzo i sporo” od Danijela Kanemana, a možete čak i pogledati neke od knjiga vezanih za primjenu različitih psihoterapija koje su često razumljive i opštoj populaciji npr. ,,Savremena transakciona analiza” –  Stjuart i Ven Džoins; ,,REBT” – Suzan Volen, Rejmond DiĐuzepe, Vindi Drajden; ,,Geštalt terapija” – Serž Žinžer itd.

Imam za primjer i prijatelja koji je s neta skinuo jednu od knjiga Alberta Elisa, pročitao je i lako shvatio značaj iracionalnih uvjerenja u našim životima i njihov uticaj na naše misli, ponašanje i ishode naših akcija u životu, te onda i počeo da primjenjuju sadržaj knjige u svom životu. Sasvim dobar način da se uvede konstruktivna promjena u život.

Na Jutjubu, društvenim mrežama, različitim portalima često možemo naići na neprofesionalne savjete i neprovjerene informacije iz domena psihološke pomoći. Koliko se psiholozi kao profesionalci oglašavaju povodom toga i da li smatrate da bi se više trebali usmjeriti na borbu protiv ovakvih pojava?

Mislim da bi trebalo, svakako. Uzmite samo primjer one Ane Bučević koliko je popularna i uprkos mnogim kritikama iznesenim prema sadržaju koji objavljuje. 

Mislim da se psiholozi ne oglašavaju koliko bi trebalo, mada nije lako ni pronaći pravi kanal borbe protiv istog. Moderni mediji nažalost daju previše slobode svakakvim likovima koji znaju dobro to da iskoriste. S druge strane, na medijima poput televizije, nemate toliko mnogo medijskog prostora za edukativne sadržaje.

Ne znam da li postoji neko istraživanje na ovu temu, no možete i odokativno da primjetite da se edukativnom sadržaju ne daje mnogo pažnje. Primjera radi, kod nas se veoma malo prostora daje javnim debatama. Svakako da mislim da bi se trebalo više vremena posvetiti borbi protiv takvih pojava, ali ne mislim da je to problem samo psihologa već i društva u cjelini.

Koliko mediji konsultuju profesionalce iz oblasti psihologije pilikom kreiranja svojih sadržaja?

Ne koliko bi moglo i trebalo. Primjera radi, čitao sam nedavno studiju koja kaže da se ista količina medijskog prostora daje stručnom mišljenju o efektima vakcina (poput MMR vakcina) i nenaučnom mišljenju o istoj temi (poput recimo mišljenja javnih ličnosti tj. selebritija). Mislim da je slična situacija i kod nas.

S druge strane, svakako da ima situacija gdje se u medije dovode stručnjaci iz oblast psihologije, no to su većinom situacije u kojima su teme jako specifične. Primjera radi, prošlih mjeseci Srbiju su potresale one afere oko silovanja i svakako da sam viđao da u emisijama gostuju psiholozi. No mislim da se ne konsultuju koliko bi trebalo, jer postoje mnoge različite teme o kojima psiholozi mogu dati svoje stručno mišljenje jer postoje i mnoge različite oblasti pshiologije.

Psihologija nije samo klinička psihologija i rad sa ljudima koji imaju lične probleme. Psihologe može i treba da se pita i oko tema vezanih za politiku (politička psihologija), tema vezanih za biznis i privredu (organizacijska psihologija) itd.

Možete li nam navesti neku medijsku platformu (ili više njih) gdje možemo pronaći kvalitetne informacije koje nam mogu pomoći prilikom suočavanja s određenim psihološkim problemima?

Mogu. No ne znam da postoji nekakva takva platforma kod nas. Mislim da sam na ovim prostorima naletio na par dobrih članaka na portalu koji se zove „Psihološki Prostor“. Ukoliko znate engleski, stvari su mnogo lakše pa možete dosta dobrih članaka da pronađete na portalu „Psychology Today“, „Research Digest“ itd. Mada mislim da bi ljudi trebali već da nauče da koriste platforme poput Google Scholar i da nauče da pretražuju i čitaju naučne članke, jer mislim da mogu dosta nauče, nekad čak i nakon čitanja jednog članka. Bilo kako bilo, kada god čitati neki članak, provjerite valjanost referenci ukoliko su iste ponuđene.