Lole iz komšilukanajnovijeNaslovna vijestO životu

Pandemija uticala na položaj gluvih, maske pojačale tišinu

Slaba zaposlenost gluvih i nagluvih građana, kao i njihova nemogućnost da se sporazumiju s osobama koje čuju, a ne poznaju znakovni jezik, najveći su problemi s kojima se ove osobe svakodnevno suočavaju, a period pandemije virusa korona samo je pogoršao njihov položaj.

Redakcija

nezavisne.com

Rekli su ovo za “Nezavisne novine” u udruženjima gluvih i nagluvih osoba iz BiH povodom Međunarodne sedmice gluvih i nagluvih osoba, koja se svake godine obilježava u zadnjoj nedjelji septembra.

Kako su u Udruženju gluvih i nagluvih regije Banjaluka kazali za “Nezavisne novine”, najveći problem sa kojim se gluve osobe suočavaju jeste nemogućnost sporazumijevanja s osobama koje čuju, a ne znaju znakovni jezik.

“Zbog komunikacione barijere gluvim osobama je teško da dođu do zaposlenja”, kazao je za “Nezavisne novine” Nenad Šobota, predsjednik Udruženja gluvih i nagluvih regije Banjaluka. Dodao je da je u toku pandemije taj problem postao još veći zbog nošenja maski i nemogućnosti gluvih osoba da čitaju s usana sagovornika.

“Zbog toga je tokom pandemije kovida-19 veliki problem predstavljao odlazak ovih osoba kod doktora”, poručio je Šobota. Naveo je da su Međunarodnu sedmicu gluvih lica obilježili 24. septembra u prostorijama Udruženja gluvih i nagluvih regije Banjaluka, uz, kako je istakao, zakusku i ugodno druženje.

Članovi Međuopštinskog udruženja gluvih i nagluvih sa sjedištem u Prijedoru su tokom obilježavanja ove međunarodne sedmice ukazali na probleme s kojima se suočava ova populacija građana, kojih u Prijedoru ima oko 70, a ovom prilikom su proslavili i 65 godina postojanja.

Marinko Martić, predsjednik ovog udruženja, rekao je za “Nezavisne novine” da gluve i nagluve osobe muče brojni problemi, među kojima su i nezaposlenost, ali i mala primanja iz oblasti socijalne zaštite budući da su to uglavnom penzioneri, te da zavise od tuđe njege i pomoći, a teško plaćaju režije.

On je ukazao da je najveći problem nabavka slušnih aparata jer je cijena novog aparata oko 800 KM, a baterija 50 KM, ali da ovo udruženje pokušava da pomogne najugroženijima, u čemu imaju pomoć i sponzora kada su u pitanju životne namirnice.

Sulejman Čaković, sekretar Saveza udruženja gluhih i nagluhih FBiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” je rekao da je gluvoća nevidljiv invaliditet te da komunikacija s onima koji čuju predstavlja njihov najveći problem, zbog čega ove osobe često ostaju izopštene iz društva te ostvaruju kontakt samo s osobama koje su gluve.

“Njima je i ranije bio veliki problem kod ljekara objasniti zašto su došli, a zamislite kako je to tek kada ljekari nose maske – to je dodatno otežalo njihovu situaciju”, rekao je Čaković. Dodao je da iako gluve i nagluve osobe imaju problem s pronalaskom posla, poslodavci koji ih zaposle rijetko kad se žale na njih.

“Kad im se da zadatak, oni će to dobro uraditi.

Jedini problem može biti nesporazum jer ove osobe ponekad ne mogu da razumiju poslodavce, ali kad dobiju zadatak i jasno im je šta treba da urade – oni će to dobro uraditi”, zaključio je Čaković.

Preuzeto sa: nezavisne.com

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije