najnovijeNaslovna vijestPraktična Lola

5 mitova o alergiji na hranu

Čini se da je alergija na hranu u značajnom porastu, ali postoje zablude koje često onemogućavaju adekvatno dijagnostifikovanje i liječenje bolesti.

Prevela: Anja Delić Redakcija

theconversation.com

Prema nedavnom istraživanju, oko 35% ljudi pogrešno smatra da su alergični ili intolerantni na hranu, a zatim pokušavaju sami da se izliječe bez konsultacije sa doktorom. Zato je vrijeme da se upoznamo sa najčešćim zabludama koje postoje.

  1. “Osjećam nelagodu poslije jela, sigurno sam alergičan”

Ne mora da znači. Nuspojave poslije obroka se mogu pojaviti iz više razloga, a sve se svrstavaju u termin “preosjetljivost na hranu”. Ovo uključuje poremećaje u funkcionisanju imunološkog sistema odnosno alergije, ali i niz drugih poremećaja koji se često nazivaju “intolerancija na hranu”.

Alergijska reakcija na hranu uključuje blage simptome kao što je svrbež očiju, do teških, kao što je anafilaksija – po život opasna alergijska reakcija koja može izazvati oticanje jezika, otežano disanje i nizak krvni pritisak. Ovi simptomi se obično javljaju odmah nakon konzumiranja hrane i u nekim slučajevima zahtjevaju hitnu medicinsku pomoć.

Druge reakcije kao što su crvenilo, svrbež kože, žgaravica ili problemi sa probavom su blaži simptomi koji se javljaju sporije. Ovakvi simptomi su zajednički za ljude koji su alergični na hranu, kao i za one koji pate od intolerancije.

Međutim, postoji razlika u liječenju – kod alergija je potrebno da se u potpunosti isključi hrana koja izaziva simptome, dok je kod intolerancije nekada dovoljno samo ograničiti konzumaciju date hrane.

  1. Samostalno postavljate dijagnozu

Ukoliko nakon pojave simptoma odlučite da samo pretražite simptome na internetu ili samostalno odete u apoteku po lijek, završićete vjerovatno sa pogrešnom dijagnozom i dugačkom listom namirnica koje očigledno izazivaju vaše simptome. Mnogi ponuđeni testovi koje možete pronaći na internetu nisu zasnovani na dokazima.

Na ovaj način namećete sebi ograničenja u ishrani koja ne samo da povećavaju rizik od poremećaja ishrane, već mogu izazvati anksioznost, štetno uticati na vaš društveni život i na kraju uticati na vaš kvalitet života.

Jedini pouzdan test na alergiju je IgE kojim se određuje visina alergen-specifičnog imunoglobulina kako bi se detektovala trenutna reakcija na određeni alergen. Međutim, čak i ako radite IgE testiranje, ovi rezultati zahtjevaju pažljivo tumačenje jer pozitivan test nužno ne znači alergija.

Postavljanje dijagnoze treba da započne temeljnom analizom vaše simptomatologije koja će dalje ukaziti na potrebna testiranja. Ovo treba da sprovodi medicinski radnik sa prethodnim iskustvom sa alergijama.

  1. Hrana je jedini uzrok ekcema

Postoji mnogo okolinskih faktora koji utiču na pojavu ekcema, a da nisu nužno povezani sa hranom. Ovi faktori su međusobno isprepleteni stoga je ponekad teško da se odredi tačan uzrok. Ukoliko otvorite bilo koju knjigu na ovu temu ili pretražite internet pronaćićete mnoštvo hrane za koju se pretpostavlja da uzrokuje ekcem, ali najbolji potez je da potražite medicinsku pomoć.

Međutim, neki ljudi sa atopijskim ekcemom će možda morati da izbjegavaju određenu hranu jer je ova bolest povezana sa povišenim raznima imunoglobulina E (IgE). Ovo zahtjeva pažljivu procjenu od strane medicinskih stručnjaka i prije nego što uvedete bilo kakvu promjenu u svoju ishranu najbolje je da razgovarate sa njima.

Foto: Canva

  1. “Može sadržavati” upozorenja na ambalažama postoje samo da bi se proizvođači zaštitili

Označavanje alergena na hrani se poboljšalo posljednjih godina, međutim, postoje ograničenja. Formulacija upozorenja nije standardizovana i ne ukazuje na nivo rizik. Ovakve informacije ponekad mogu biti dvosmislene ili zbunjujuće i često dovode potrošača u zabludu.

Stoga nije iznenađujuće što su neki skeptični po pitanju ovakve vrste upozorenja, dok onima sa ozbiljnom alergijom ovakva vrsta upozorenja može biti izvor anksioznosti.

Da li ćete slušati upozorenja ili ne je stvar ličnog izbora, ali bitno je da donesete informisanu odluku, a stručnjaci smatraju da je najsigurniji i neophodan pristup izbjegavanje svih proizvoda sa ovim upozorenjima, pogotovo sa ljude sa ozbiljnim alergijama.

  1. “Jedini problem sa alergijom na hranu je što ne mogu da jedem tu hranu”

Pridržavanje rigoroznih ograničavajućih dijeta nosi rizik od nutritivne ugroženosti bolesnika. Ali ne samo to, donošenje odluke o isključivanju određene hrane zahtjeva pažljivo planiranje i konstantnu svjesnost o onome šta unosimo u tijelo. Slučajno izlaganje hrani koja izaziva alergiju može izazvati ozbiljne simptome, pa takve osobe često pate od anksioznosti.

Teži simptomi alergije mogu uticati na svakodnevni život osobe što često utiče na njihov kvalitet života. Iz ovih razloga je bitno da tokom informisanja koristite vjerodostojne, pouzdane izvore i potražite stručni savjet ukoliko ste zabrinuti zbog simptoma povezanih sa hranom.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije