MedicinanajnovijeNaslovna vijestŽivot

Kraj korona virusa do kraja 2022.?

Pandemije ne nestaju odjednom, već postepeno, a to je ono što se pretpostavlja da će se desiti sa korona virusom do 2022.

Prevela: Anja Delić Redakcija

economist.com

Istina, na lokalnom nivou pretpostavlja se da će biti povremenih slučaja zaraze, pogotovo u zemljama sa nedovoljno vakcinisanim stanovništvom.

Epidemiolozi će takođe morati obratiti pažnju na moguće nove varijante virusa za koje imunitet dobijen vakcinom nije dovoljan.  Bez obzira na to, tokom narednih godina, kako se epidemija bude smirivala, a korona virus postane samo još jedan virus kao što je gripa ili obična prehlada, život u većem dijelu svijeta će se vjerovatno vratiti u normalu – barem u ono što se smatra normalnim nakon pandemije.

Ova epidemija iza sebe ostavlja zapanjujući uspjeh i depresivan neuspjeh.

Uspjeh je u tome što je veći broj ljudi vakcinisan i što je u većoj mjeri smanjen rizik od smrti. Veoma je lako uzeti ovo zdravo za gotovo, ali stvaranje i licenciranje tolikog broja vakcina i tretmana za ovu bolest je veliki uspjeh za nauku.

Za vakcinu protiv poliomijelitisa (dječije paralize) je bilo potrebno 20 godina da prođe između ranih ispitivanja do dobijanja prve američke licence. Već do kraja 2021. godine, samo dvije godine nakon što je korona virus prvi put identifikovan, na svijetu se proizvodilo otprilike 1,5 milijardi doza vakcina svakog mjeseca.

Predviđa se da će se do kraja juna 2022. proizvesti ukupno 25 milijardi doza.

Za stečeni imunitet plaćamo strašnu cijenu

Međutim, vakcine ne pružaju potpunu zaštitu, posebno kod starijih osoba. Ipak, i ovdje je medicina odgovorila na izazov. Na primjer, rani simptomi se sada liječe molnupiravirom, antivirusnom pilulom koja se uzima dva puta dnevno, koja je u ranim ispitivanjima uspjela da za 50% smanji smrtnost i prijem u bolnicu.

Teže oboljeli mogu da prime deksametazon, jeftin i dostupan kortikosteroid, koji smanjuje rizik od smrti za 20-30%. Tu su i lijekovi kao što je remdesivir i koktel antitijela koji je razvila farmaceutska firma Regeneron.

Pokušajte zamisliti kombinaciju vakcinacije i tretmana liječenja kao niz zidova od kojih svaki spriječava određeni postotak virusnih napada da postanu fatalni. Podizanje svakog novog zida dodatno smanjuje smrtnost kovida.

Međutim, pored ovog uspjeha je i neuspjeh. Jedan od razloga zašto će kovid učiniti manje štete u budućnosti je zato što je već učinio toliko toga u prošlosti.

Velik broj ljudi je stekao imunitet samo zato što je već bio zaražen.

I mnogi drugi, posebno u zemljama u razvoju, ostaće nevakcinisani ili neće imati pristup lijekovima još dugo.

Ovaj imunitet je stečen uz strašnu cijenu. Britanski list Economist je objavio procjenu da je do 22.oktobra bilo ukupno 16,5 miliona smrtnih slučajeva, što je 3,3 puta više od zvaničnog broja. Pretpostavlja se da su ovi smrtni slučajevi rezultat 1,5 do 3,6 milijardi infekcija – šest do 15 puta više od zabilježenog broja.

Kombinacija zaraženih i vakcinisanih objašnjava zašto u Velikoj Britaniji oko 93% odraslih ima antitijela na kovid. Ali ljudi su podložni ponovnoj infekciji, kao što možemo vidjeti u Britaniji, ali sa svakim izlaganjem virusu imuni sistem postaje sve bolji u odbrani.

Stopa smrtnosti u Britaniji je sada samo desetina od onoga što je bila na početku 2021., a očekuje se da će se isto dešavati i u drugim državama.

Sve ovo bi se moglo ugroziti pojavom nove opasnije varijante virusa. Virus stalno mutira i što ga više ima u cirkulaciji, veća je šansa da se pojavi novi zarazni soj. Međutim,  čak i ako se to desi, postojeći tretmani će vjerovatno i dalje ostati efikasni, a vakcine se mogu brzo prilagoditi kako bi uzele u obzir mutacije virusa.

Samo još jedna endemska bolest

Pojedini će ostati ranjivi jer ne žele vakcinaciju čak i kada imaju mogućnost – što predstavlja neuspjeh zdravstvenog obrazovanja. Bogatije zemlje su opskrbljene vakcinama, dok će biti teže za siromašne i udaljenije dijelove svijeta.

Kovidu još nije kraj, ali do 2023. godine više neće biti bolest opasna po život za većinu ljudi u razvijenom svijetu. Međutim, i dalje će predstavljati smrtonosnu opasnost za milijarde iz siromašnih dijelova svijeta. Ali, isto je nažalost tačno i za mnoge druge bolesti.

Korona virus je na dobrom putu da postane samo još jedna bolest.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije