Dom “Rada Vranješević” 2019. godine dobio je plaketu grada Banjaluka za „izuzetna ostvarenja u oblasti vaspitanja i obrazovanja i za izuzetno humana djela“.
Foto: Shutterstock
Trenutno je čuveniji po ponovljenom zlostavljanju. Kako pojedinačne maloljetne žrtve o kojoj bruje mediji i društvene mreže, tako i u okviru same ustanove nagrađene prije samo tri godine.
Kako je moguće da je djevojčica sa 13 godina drugi put postala žrtva seksualnog nasilja? Koliko je takvih i sličnih primjera među djecom i omladinom bez roditeljskog staranja, a koliko karika u lancu odgovornih? Šta znamo do danas?
Izvor/Facebook
„Šta rade socijalni radnici, policija, tužioci, ombudsman za djecu, novinari? Ako jedno dijete nije dobilo pomoć, zaštitu, sigurnost, a vidimo da nije, svi smo zakazali. – kaže novinarka Milkica Milojević, dobitnica UNICEF-ove nagrade za medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH, uz naglašenu ocjenu da samo rijetki shvataju ozbiljno svoj posao, jer do radnog mjesta većina ne dolazi redovnim putem.
„Ključ problema je što se kod nas miješaju babe i žabe. Pa tako ekolog može biti psiholog, i onda nije čudno kada djeca u hraniteljskim porodicama te ljude oslovljavaju sa „gazda“ ili „gazdarice“… Tužilac u predmetu obljube djeteta kaže – znate, teško je to dokazati, treba vremena – pa, dokaži, druže, zato si ti tužilac, a moj majstor Đuro lijepi pločice i odličan je. – komentariše Milojević.
Kad problem stigne do javnosti loptica odgovornosti počinje se prebacivati od jednih do drugih, putem medija. Ali, odgovornih i sankcionisanih među institucijama nema. Direktor Doma “Rada Vranješević” Vladimir Kajkut je podnio ostavku, „jer mu je žao“. Prema mišljenju novinarke Milojević to je dobra moralna poruka, ali i povlačenje pred problemom koji ostaje.
No, problem se ne rješava preko noći, jer tako i ne nastaje. Naučna javnost upozorava na potrebu redovnih sistematskih pregleda zaposlenih koji rade sa osjetljivim društvenim kategorijama.
„U svakom kolektivu može postojati rizična osoba. Zato treba raditi te preglede. Trebamo imati radnu anamnezu koju bi napravio psiholog. Bez toga, slabe su šanse da za kratko vrijeme znamo ćitavu istoriju nekog radnika. A brzina u ovakvim slučajevima, kada postoji sumnja na obljubu djeteta, je vrlo važna.“ – kaže psiholog Aleksandar Milić.
Prije gotovo pola godine u Domu „Rada Vranješević“ počelo se govoriti o mogućem zlostavljanju 13-godišnjeg djetata. Alarmirane su nadležne institucije. No, rezultati njihovog rada stidljivo su se počeli javljati tek kad su alarmirani i novinari, odnosno, javnost.
Šta u ovakvom Domu Rada Vranješević tek čeka djecu sa poteškoćama u razvoju?
Istovremeno, u spornoj ustanovi uskoro bi, kako je najavljeno, trebalo da postane dostupna nova usluga za djecu sa poteškoćama u razvoju.
„Da li postoji ijedan roditelj djeteta sa poteškoćama u razvoju koji bi svoje dijete koje ne govori, ne razumije, ne može da objasni šta mu se desilo ili šta mu je neko uradio, ostavio u Domu “Rada Vranješević” na višednevnom ili jednodnevnom boravku, poslije svega što se desilo i dešava u ovom Domu? Koliko god nam je ova usluga neophodna, sigurno ne želimo da pored svih problema koje imamo, razmišljamo da li je neko vršio bilo kakvo nasilje nad našom djecom.“ kaže Željka Perišić Ninković, direktorica Centra „Dajte nam šansu – Zvjezdice“.
Izvor/Shutterstock
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić istakao je da je kroz izvještaj komisije koja je boravila u Domu evidentno da su, u okviru postupanja po prijavi, direktor i stručni radnici reagovali adekvatno.
Ipak ministar je ukazao na određene propuste koje je registrovala komisija, a “koji su se mogli identifikovati u postupanju disciplinske komisije iz decembra 2021”.
Podsjetimo na osnovu navoda dojučerašnjeg direktora Doma Vladimira Kajkuta, osumnjičeni A.K. nije udaljen sa radnog mjesta, jer nisu utvrđene okolnosti za koje se sumnjičio, već mu je izrečena suspenzija kojom mu je umanjena plata za 20 posto na tri mjeseca.
Mora se, tvrdi ministar, ispitati i postavljanje određenih ljudi bez adekvatne stručne spreme na određene pozicije bez adekvatne stručne spreme.
Prema navodima Kajkuta, jedan od zaposlenih portira obavljao je poslove pomoćnog vaspitača, sa diplomom ekologa.
Drinina majka. Diplomirani novinar. Nikada ne pišem pod lažnim imenom.
