Izvanredne žene kojima je ukradena slava

Mnogi istoričari vjeruju da je supruga Alberta Ajnštajna u mnogome doprinjela razvoju teorije relativiteta, jer je i ona bila matematičarka. Iz nekog razloga, njezin doprinos nije dokumentovan te ne postoje dokazi ovoj tvrdnji.

Ali postoje slučajevi nefer ponašanja prema ženama koji dakle jesu dokumentovani. Pregledali smo biografije nekih poznatih naučnika, odnosno naučnica, kao i kreativaca, čiji su radovi potcijenjeni, ignorisani ili čak pokradeni.

Kolet (Colette)

Foto: brainpickings.org

20-ogodišnja Sidon-Gabrijel Kodet (Sidonie-Gabrielle Colette) se udala za pisca pozatijeg kao Vili (Willy).

U periodu od osam godina napisala je četiri romana, koji su objavljeni pod njegovim imenom, te ga učinili izuzetno popularnim.

Kako to nije mogla podnijeti, razvela se i započela solo karijeru.

Kejn (Keane)

Foto: Randi Lynn Beach / The Washington Post

Kada je Margaret Kejn (Margaret Keane) saznala da je njen muž Valter (Walter) prodao njezine radove pod svojim imenom, bila je bijesna. Ipak, on ju je ubijedio da je tako bilo lakše zbog samog profita. Proveli su čitavu godinu svađajući se oko toga, da bi ona pristala da i u narednih 13 godina on prodaje njene radove pod svojim imenom.

Tako je on postao jedan od najpopularnijih i komercijalno najuspješnijih umjetnika 1960-ih. Na samom vrhuncu njegove popularnosti ona je morala da radi i po 16 sati dnevno. Prijetio joj je i smrću ukoliko nekome kaže istinu.

Tek nakon što se razvela od njega odlučila je da ga tuži. Da bi se zaista saznalo ko stoji iza slika, sudija je predložio da oboje uzmu kist u ruke. On je to odbio uz izgovor da ga boli rame (?). Ona je pak naslikala poznate motive u poznatom maniru i dobila slučaj.

Meitner

Foto: ideas.ted.com

Liz (Lise) Meitner je bila članica tima koji je otkrio i objasnio nuklearnu fuziju, te predvidio njen eksplozivni potencijal. Ipak, ona nije dobila glavno priznanje. Nobelova je nagrada otišala u ruke Otu Hanu (Otto Hahn) sa kojim je ona radila 30 godina.

Odbila je da radi na razvoju nuklearnog oružja. Na njezinom nadgrobnom spomeniku su napisali da tu leži fizičarka koja nikada nije izgubila humanost.

Frenklin (Franklin)

Foto: Jenifer Glyn/Wikimedia Commons/theconversation.com

Rosalind Frenklin i Moris Vilkins (Maurice Wilkins) su bili menadžeri različitih istraživačkih grupa. Obje su grupe izučavale DNK.

Fotografije koje je napravila Frenklonova su dokazale tvrdnje druge istraživačke grupe, te su obje u isto vrijeme objavile radove.

Otkriće DNK strukture je donijelo Vilkinsonovom timu Nobelovu nagradu, ali ne i Frenklininom. Njezin rad dakle nikada nije priznat.

Lederberg

Foto: time.com

Ester (Esther) Lederberg je bila pionir u genetici bakterija. Ipak, njezin je muž Džošua (Joshua) Lederberg zvanično dio te istorije. Bio je priznati naučnik te je pokupio zasluge za sve na čemu su njih dvoje radili.

godine on je dobio i Nobelovu nagradu, ali nju nije ni spomenuo u govoru.

Na kraju su se i razveli.

Marić – Ajnštajn

Foto: Wikimedia/fromthegrapevine.com

Istoričari se i dan danas spore oko doprinosa Mileve Marić – Ajnštajn u radu njenog supruga Alberta, posebno kada je „njegova“ teorija relativiteta u pitanju. Neki njoj pripisuju sve zasluge, neki dio, a neki pak vjeruju da je ipak on bio taj genije koji se “eto tek dobro oženio”.

Bilo kako bilo, ona je bila jedna od prvih poznatih fizičarki, a istorija ju ipak zaboravila.

Treba napomenuti da je u njegovim pismima njoj, često stajalo „naš rad“, „naša teorija“,… te je jednom zabilježeno i da je rekao: „Treba mi moja žena jer je ona zadužena za sve matematičke probleme.“