Dugo je letio i onda pao u more. Na njega se sažali boginja Eurinoma, kći titana Okeana i Tetide, koja je nekada vaspitala i njegovu majku Heru. Odnese Hefesta pod vode Okeana i odgoji ga u azurnoj pećini. Ostao je ružan i hrom, ali je imao snažne ruke, mišićave grudi i vrat.

Neumoljiva Hera, odmah nakon što ga je vidjela ružnog i slabog, baci ga sa litica planine bogova.

Odrastao je na ostrvu Lemnosu, na padinama vulkana. Volio je da posmatra plamen koji se dizao iz planine. Zbog tog plamena poželio je da postane kovač i napravio je radionicu u krateru vulkana Etne.

Tu je, uz pomoć kiklopa, izrađivao oružje i ukrase za bogove i junake. Svojim vaspitačima, od zlata i srebra, iskovao je mnogo lijepih ukrasa. Ali, u srcu je dugo krio bijes prema majci pa je odlučio da joj se osveti jer ga je odbacila. Tako je iskovao neobično lijep zlatni presto i poslao ga na Olimp, majci na poklon.

Odrastao je na ostrvu Lemnosu, na padinama vulkana. Volio je da posmatra plamen koji se dizao iz planine. Zbog tog plamena poželio je da postane kovač i napravio je radionicu u krateru vulkana Etne.

Vidjevši poklon, Hera je bila ushićena. Samo kraljica bogova i ljudi mogla je da sjedi na takvom tronu.  Ali, kada je sjela, oko nje su se stegli okovi. Uzalud su joj bogovi pritekli u pomoć. Tada pomisliše da samo Hefest, koji je presto napravio, može da je oslobodi.

Bogovi mu poslaše Hermesa, vijesnika bogova, da ga zamoli da oslobodi boginju. Hermes pohita na kraj svijeta, do obala Okeana i nađe pećinu u kojoj je Hermes radio. Dugo je laskavi Hermes molio Hefesta da oslobodi majku. Uzalud. Odbačeni sin nije zaboravio zlo koje mu je kraljica bogova i ljudi nanijela.

Ali, u srcu je dugo krio bijes prema majci pa je odlučio da joj se osveti jer ga je odbacila. Tako je iskovao neobično lijep zlatni presto i poslao ga na Olimp, majci na poklon.

Ali tada u pomoć dođe veseli Dionis, bog vina. Ponudi Hefestu čašu vina, pa poslije nje drugu, treću… Dok se bog nije napio. Tada ga Dionis i Hermes stave na magarca i povedu na Olimp. Oko Hefesta su plesali i pjevali pijani Dionisovi sljedbenici, a povorku koja se sporo kretala predvodio je uvijek veseli bog vina. Napokon, povorka je stigla na Olimp. Hefest je za tren oka oslobodio majku, ne sjećajući se više zla koje mu je nanijela.

Kada je  sjela, oko nje su se stegli okovi. Uzalud su joj bogovi pritekli u pomoć. Tada pomisliše da samo Hefest, koji je presto napravio, može da je oslobodi.

Tada je ostao da živi na Olimpu. Tamo je bogovima pravio veličanstvene dvore, a sebi dvorac od zlata, srebra i bronze, u kojem je živio sa prelijepom ženom Haritom, boginjom gracije i ljepote. U tom dvoru nalazila se i njegova kovačnica. Dane je provodio praveći predivan nakit lijepim boginjama, oružje strašnim bogovima, kao i prelijepe pehare za pirove koji su danonoćno trajali na Olimpu.

Ali bog Hefest mogao je da bude i surov. Mnogi su osjetili moć njegove vatre i strašne udarce njegovog ogromnog malja. Čak je i talase velikih rijeka Ksanta i Simoisa smirio svojim ognjem pod zidinama Troje. Svojim maljem porazio je i moćne gigante. Međutim, Hefest je prije svega najvještiji bog kovač, prijatan i dobar. Darovao je ljudima ljepotu i radost.

Zamislite da jedne iste gaćice nosite nekoliko dana. Da vas voda i sredstva za higijenu ne dodirnu od ponedjeljka do petka. Kupanje je vikend -ritual. U tih sedam dana po koji put malo se “onjušite”. Čisto da provjerite kakav “utisak” ostavljate na okolinu.

“Nije strašno, mogu još koji dan.”

Okolina je u nesvijesti.

Nije vam ugodno da čitate? Rekli ste: “Fuj, ko još ovo radi?”

Zamislite da jedne iste gaćice nosite nekoliko dana. Da vas voda i sredstva za higijenu ne dodirnu od ponedjeljka do petka. Kupanje je vikend -ritual. U tih sedam dana po koji put malo se “onjušite”. Čisto da provjerite kakav “utisak” ostavljate na okolinu. “Nije strašno, mogu još koji dan.”

Sjećate li se pjesmice iz kade: “Ala je to lepo kad se neko kupa. Što se ne bi kupali, voda nije skupa…”

Nije skupa voda, ali su skupe pamet i odgovornost.

Priča dolazi iz Srbije, mada sam sigurna da ni BiH ne zaostaje po ovom pitanju. Ljekari i vaspitači u vrtićima tvrde da roditelji sve češće dovode djecu koju nisu istuširali i presvukli danima. Naslage prljavštine pod noktima i neuredna i zapuštena kosa svakodnevna su slika. Ne, nije riječ o djeci iz siromašnih porodica, već o onim čiji roditelji prilično dobro materijalno stoje. Vaspitači pribjegavaju raznim metodama pa još dodatno uprljaju djecu ne bi li roditelji odreagovali, ali te tempere, hrana ili slatkiš najčešće ostanu zalijepljeni na ručicama i sljedećeg dana.

“Deca nose prljav veš, uši i noge im danima nisu oprani, a ispod noktiju je mnogo prljavštine. Jednom dečaku stalno smrde noge, a hulahopkice nosi i po nekoliko dana. Kada primetim da dete nije presvučeno danima, namerno ga uprljam bojom kako bih dala znak roditeljima da je krajnje vrijeme da ga operu i presvuku”, kazala je jedna vaspitačica.

Ljekari i vaspitači u vrtićima tvrde da roditelji sve češće dovode djecu koju nisu istuširali i presvukli danima. Naslage prljavštine pod noktima i neuredna i zapuštena kosa svakodnevna su slika. Ne, nije riječ o djeci iz siromašnih porodica, već o onim čiji roditelji prilično dobro materijalno stoje.

Ovo je tako porazno. I ove redove ispisujem sa toliko stida, jer ne mogu da vjerujem na šta sve roditelje moraš da upozoriš. Svakodnevna higijena oduzima dvadesetak minuta. Podrazumijeva tako malo – pranje ruku, zuba, umivanje, tuširanje… I nema potrebe da sada govorimo u korist sopstvene nemarnosti pa da kažemo kako kupanje nije poželjno više od dva puta ili, još gore, jednom sedmično. Posljednja istraživanja pobila su i te sve teorije ljendoguza.

Koža je kao spužva, na nju se nakuplja sve i svašta. Taloženje tog svega i svačega začepiće pore, a onda ćete imati potpuno onečišćenu kožu. O neprijatnim mirisima da ne govorim. Nećete vjerovati, isto je i kod djece. Loše higijenske navike mogu da dovedu do pojave glista, raznih bakterija, kandide, gljivica, ali i brojnih opasnih virusnih oboljenja.

Pedijatar Saša Milićević kazao je da prljavština nije rijetkost ni u njegovoj ambulanti. Apeluje i moli da roditelji djecu presvlače svaki dan. Njegove kolege stomatolozi sve češće su u borbi protiv karijesa u najmlađem uzrastu. Jer, valjda, mliječni zubi ničemu ne služe pa nema potrebe ni da se peru…

“Deca nose prljav veš, uši i noge im danima nisu oprani, a ispod noktiju je mnogo prljavštine. Jednom dečaku stalno smrde noge, a hulahopkice nosi i po nekoliko dana…”

Ako neko u 21. vijeku mora da me opominje da okupam dijete, onda ja, saglasićete se, i nisam neka majka. Jer, sve ovo stane u jednu jedinu riječ – ZANEMARIVANJE! A zanemarivanje djeteta je slučaj za socijalne radnike. Zvuči grubo? Ne baš. Jer, ako niste u stanju da o elementarnim stvarima vodite računa, onda se ispostavi da nije problem samo higijena.

A ima li išta ljepše od čistog djeteta koje se, istina, i uprlja, ali su tu tata i mama da sve ponovo bude u savršenom redu? Nema!

Ali, da ne dužim. Važno je da ste se vi jutros napirlitali i krenuli u kancelariju. Jer, kako bi vaspitači i pedijatri drugačije zaključili da dijete nije iz siromašne porodice?!

Dijete. Ah, pa ono se ionako isprlja. Ništa mu neće biti. I mi smo hodali musavi i prlj…

Neka vas je sramota!

Da preskočimo romantiku i pređemo na stvar. Odakle dolaze sperma i jajna ćelija i kako se pronađu da stvore novi život? Sve su ovo pitanja koja vam nisu ni na kraj pameti. A nije loše znati.

Kada su u pitanju žene, objašnjavaju ginekolozi, mogućnost trudnoće počinje u jajnicima, “lopticama” sa svake strane materice. Vjerovatno ćete osloboditi oko 400 jajnih ćelija, počevši sa prvom menstruacijom i zaključno sa menopauzom koja nastupa između 45. i 55. godine.

U školi su nas naučili (ne baš tačno) da negdje od sredine menstrualnog ciklusa jajna ćelija postaje zrela u jednom od dva jajnika. Jajnik je oslobađa i zatim je brzo “usisa” u otvor najbližeg jajovoda. Jajovodi su dva kanala koja vode od jajnika prema materici. Ovo oslobađanje jajne ćelije, poznatije kao ovulacija, znak je da je vrijeme za začeće.

Vjerovatno ćete osloboditi oko 400 jajnih ćelija, počevši sa prvom menstruacijom i zaključno sa menopauzom kojaVastupa između 45. i 55. godine.

Ali, drage moje, kad brojite dane ciklusa, ne uzdajte se previše u to da vam je ovulacija baš 14. dan ciklusa. Na taj dan ovulira samo 12 odsto žena. Štaviše, manje od polovine žena ima ovulaciju između 10. i 16. dana ciklusa. Sve ostale žene ovuliraju neki drugi dan. Zato, da ne bude iznenađenja, oprez kad brojite „plodne dane“. Ne možete ih pouzdano znati, jer ne znate tačno kad vam je ovulacija.

Ne uzdajte se previše u to da vam je ovulacija baš 14. dan ciklusa. Na taj dan ovulira samo 12 odsto žena. Štaviše, manje od polovine žena ima ovulaciju između 10. i 16. dana ciklusa. Sve ostale žene ovuliraju neki drugi dan.

Jajna ćelija u prosjeku živi 24 časa i u tom periodu mora da bude oplođena kako bi beba bila začeta. Ukoliko se ona i sperma sretnu na putu prema materici, spajaju se i započinje proces stvaranja novog života. Ako se to ne desi, jajna ćelija završava put u materici. Jajnik prestaje da stvara estrogen i progesteron, hormone koji pomažu održavanju trudnoće, i sluznica materice se ljušti. Dakle, dobili ste menstruaciju.

Za razliku od žena kod kojih je sazrijevanje jajne ćelije duži proces, muškarci gotovo uvijek proizvode milione spermatozoida, koji imaju samo jedan cilj – prodor u jajašce. Oni je stvaraju redovnim tempom – od početka do kraja to traje oko 64 do 72 dana. U prosjeku, u muškom tijelu sperma živi samo nekoliko nedjelja. Od 30 do 300 miliona spermatozoida oslobodi se sa svakom ejakulacijom.

Sperma se proizvodi u testisima, dvjema žlijezdama smještenim u kesicama skrotuma ispod penisa. Testisi su veoma osjetljivi na temperaturu, a za proizvodnju zdrave sperme trebalo bi da ostanu na temperaturi do 32 stepena Celzijusa. Nakon što testisi završe posao, sperma se skladišti u epididimisu, odnosno sjemenom kanaliću.

Za razliku od žena kod kojih je sazrijevanje jajne ćelije duži proces, muškarci gotovo uvijek proizvode milione spermatozoida, koji imaju samo jedan cilj – prodor u jajašce.

Seks. Iako vjerujete da ste potpuno opušteni, tijela su napeta sve dok ne dođe do orgazma. Taj ugodni osjećaj relaksacije zapravo ima biološku funkciju. Kod muškarca izbacuje sjemenu tečnost prema grliću materice brzinom od 15 kilometara na čas. Ejakulacija je zapravo početak trke spermatozoida. Ženi orgazam takođe pomaže pri začeću. Kontrakcije povezane sa ženskim orgazmom “povlače” spermu dublje u cerviks.

Ne može se tvrditi da je tačno, ali pojedini stručnjaci vjeruju da su misionarski položaj kada je muškarac gore ili položaj kada je muškarac iza žene najbolji za začeće jer omogućavaju duboku penetraciju. Ipak, ne razmišljajte mnogo, važno je da oboje uživate.

Seks. Iako vjerujete da ste potpuno opušteni, tijela su napeta sve dok ne dođe do orgazma. Taj ugodni osjećaj relaksacije zapravo ima biološku funkciju. Kod muškarca izbacuje sjemenu tečnost prema grliću materice brzinom od 15 kilometara na čas.

Nakon ejakulacije žensko tijelo puno je aktivnosti. Milioni spermatozoida su počeli da traže jajašce. Ali put nije lak. Prva prepreka je nivo pH kiselosti u vagini koja može da ubije spermu, druga je sluz koja može biti neprobojna. Spermatozoidi koji prežive putuju oko sedam centimetara od grlića materice do jajovoda. Pređu dva i po centimetra na 15 minuta.

Za pronalazak jajne ćelije najbržima je potrebno 45 minuta, najsporijima do 12 sati. Prije se smatralo da sperma u ženskom tijelu može da bude u fazi mirovanja do 72 sata, a danas se zna da čak 120 sati može „čekati“ ovulaciju, odnosno „svoju“ jajnu ćeliju. Zašto mislimo da je važno da zapamtite ovu informaciju? Zato što petodnevno preživljavanje sperme u kombinaciji s ovulacijom koju ne možemo tačno predvidjeti dovodi do zaključka da nema „sigurnih“ dana.

Nakon ejakulacije žensko tijelo puno je aktivnosti. Milioni spermatozoida su počeli da traže jajašce. Spermatozoidi koji prežive putuju oko sedam centimetara od grlića materice do jajovoda. Pređu dva i po centimetra na 15 minuta.

Ako sperma prodre do jajne ćelije, ona počinje da se mijenja pa od tog momenta drugi spermatozoidi ne mogu više ući. Genetski materijali se spajaju kako bi se stvarale nove ćelije koje ubrzo počinju sa dijeljenjem. Žena nije trudna sve dok snop novih ćelija (embrion) ne prođe ostatak puta kroz donji dio jajovoda i sam se ne prikači na zid materice.

Da razbijemo i poneki mit. Sperma sa Y hromozomom daće dječaka, a sperma sa X hromozomom djevojčicu.