Podaci se odnose na učesnike koji su 72 nedelje primali lek Wegovy (semaglutid) u dozama od 2,4 i 7,2 miligrama.

Kod 55 učesnika kod kojih je direktno merena količina masti u jetri, prosečan udeo masti smanjen je za gotovo dve trećine – sa 8,8 odsto na početku istraživanja na 3,1 odsto nakon 72 nedelje terapije.

Analiza podataka iz studije “Step Up”, pokazuje da je devet od deset učesnika dostiglo normalne vrednosti sadržaja masti u jetri. Među 26 učesnika koji su na početku imali više od pet odsto masti u jetri, što se smatra povišenom vrednošću, njih 23, odnosno 88,5 odsto, dostiglo je nivo ispod pet odsto, posle 72-nedeljne terapije.

Poboljšanje je zabeleženo i kod učesnika sa manje uznapredovalim promenama na jetri, navedeno je saopštenju kompanije Novo Nordisk, koja ističe da rezultati ukazuju na potencijal semaglutida u ranijem pristupu lečenju bolesti masne jetre.

“Ova analiza pokazala je da je semaglutid smanjio količinu masti u jetri i bio povezan sa boljim opštim zdravljem jetre kod odraslih osoba sa gojaznošću“, rekao je Erik Lavic sa Instituta “Texas Liver“ i Univerziteta Teksasa u San Antoniju.

On je naveo da bi ranije lečenje bolesti jetre moglo biti značajno jer dugoročno može uticati na zdravlje srca, metabolizam, bubrege i jetru.

Reč je o analizi podataka iz podgrupe učesnika studije STEP UP, a merenje je sprovedeno neinvazivnom metodom magnetne rezonance (MRI-PDFF), koja se smatra zlatnim standardom za kvantifikaciju količine masti u jetri.

Kompanija Novo Nordisk navodi da ispituje semaglutid u dozi od 2,4 miligrama za lečenje masne jetre, a ova terapija odobrena je i za lečenje gojaznosti i bolesti masne jetre u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kini i na nekoliko drugih tržišta.

Blic

Šta je zapravo senzitivnost na progesteron?

Najpre treba napraviti važnu razliku između progesterona i progestogena. Progesteron je hormon koji ženski organizam prirodno proizvodi, dok je progestogen širi naziv za supstance koje imaju progesteronsko dejstvo. U hormonskoj terapiji koriste se i mikronizovani progesteron, koji je strukturno identičan progesteronu koji proizvodi telo, i različiti sintetički progestogeni. Žene ne reaguju nužno jednako na sve ove preparate. British Menopause Society navodi da mikronizovani progesteron selektivnije deluje na progesteronske receptore i ima manje interakcija sa nekim drugim receptorima u odnosu na pojedine sintetičke progestogene, zbog čega kod nekih žena može imati povoljniji profil neželjenih efekata. Međutim, ni on nije bez neželjenih dejstava i nije rešenje za svaku ženu. Kod senzitivnosti problem nije samo prisustvo hormona već način na koji konkretna žena reaguje na njega. Progestogeni mogu da deluju na centralni nervni sistem, dok pojedini mogu doprineti zadržavanju tečnosti. Zbog toga neželjeni efekti mogu biti i psihički i fizički.

Kada se problem najčešće primećuje?

Kod žena u menopauzi netolerancija se često otkrije tek nakon uvođenja hormonske terapije. Žena koja ima matericu i koristi sistemski estrogen uglavnom mora da dobije i odgovarajući progestogen kako bi se zaštitila sluznica materice. U perimenopauzi se on može davati ciklično, određeni broj dana u mesecu, dok se kod žena koje su već u menopauzi često koristi kontinuirani kombinovani režim. Upravo ciklični režim ponekad veoma jasno pokaže obrazac. Žena se, na primer, dobro oseća tokom dela meseca kada uzima estrogen, a nekoliko dana nakon uvođenja progestogena pojavljuju se razdražljivost, pad raspoloženja, napetost ili fizički simptomi. Kada se progestogen prekine prema propisanoj šemi, tegobe se povuku. Sledećeg meseca ponavlja se gotovo ista priča. Takav vremenski obrazac može biti važan trag. Klinička istraživanja pokazala su da neželjeni simptomi tokom cikličnog uzimanja progestogena mogu veoma da liče na simptome predmenstrualnog sindroma i da različiti progestogeni ne moraju izazivati isti profil tegoba.

Kako prepoznati da je problem možda u progestogenu?

Nije svaki loš dan nakon početka hormonske terapije dokaz progesteronske senzitivnosti. Menopauza sama po sebi može doneti promene raspoloženja, probleme sa spavanjem, glavobolje i brojne druge simptome, a neželjena dejstva mogu poticati i od drugih komponenti terapije. Zbog toga je jedan od korisnijih tragova ponovljiva povezanost simptoma sa periodom uzimanja progestogena.

Promene raspoloženja

Kod nekih žena najizraženiji problem nisu fizički simptomi već osećaj da se psihički menjaju. Mogu se pojaviti razdražljivost, nagle promene raspoloženja i simptomi nalik PMS-u. British Menopause Society upravo promene raspoloženja i PMS-slične tegobe navodi među progestogenim neželjenim efektima povezanim sa delovanjem na centralni nervni sistem.

Nadutost i zadržavanje tečnosti

Osećaj otečenosti, težine ili nadutosti takođe može pratiti određene progestogene. Jedno od objašnjenja jeste njihov uticaj na sistem uključen u regulaciju natrijuma i tečnosti u organizmu.

Osetljivost dojki i drugi simptomi

Hormonska terapija generalno može izazvati osetljivost dojki, mučninu i nepravilna krvarenja, naročito nakon uvođenja ili promene terapije. Zbog toga ove simptome nije moguće automatski pripisati progesteronu. Promena doze ili formulacije hormonske terapije ponekad može smanjiti neželjena dejstva. Najkorisnije je zato nekoliko nedelja ili ciklusa voditi jednostavan dnevnik: kog dana je uzet koji lek, kada se simptom pojavio, koliko je bio intenzivan i kada je nestao. Takav obrazac lekaru može biti korisniji od zaključka da „HRT jednostavno ne prija“.

Da li su neke žene podložnije senzitivnosti?

Postoje žene koje očigledno veoma burno reaguju na hormonalne promene, ali nauka još nema jednostavan test kojim bi se unapred utvrdilo ko će imati problem sa progestogenom. Istorija izraženog PMS-a ili PMDD-a može biti relevantna informacija koju treba pomenuti lekaru, naročito ako se tokom progestogenskog dela terapije pojavljuju vrlo slični simptomi. Istraživanja su uočila sličnost između progestogenske netolerancije i PMS-sličnih tegoba. Međutim, to nije dovoljno da žena sama sebi postavi dijagnozu. Ni rutinsko merenje hormona u krvi ili pljuvački uglavnom neće dati odgovor na pitanje „da li sam senzitivna na progesteron“. Kod žena tipičnog uzrasta za menopauzalnu tranziciju hormonski testovi uglavnom nisu potrebni ni za dijagnozu menopauze ni za praćenje hormonske terapije; važniji su simptomi, njihov obrazac i medicinska istorija.

Šta je rešenje ako progesteron ne prija?

Prva i najvažnija stvar jeste da žena ne prekida progestogen na svoju ruku ako ima matericu i koristi sistemski estrogen. Estrogen bez adekvatne zaštite progestogenom povećava rizik od hiperplazije endometrijuma, a dugoročno i karcinoma endometrijuma. To, međutim, ne znači da žena mora da bira između simptoma menopauze i neželjenih efekata progesterona. Jedna mogućnost je promena vrste progestogena. Žena koja loše podnosi jedan preparat ne mora nužno jednako reagovati na drugi. Mikronizovani progesteron i dydrogesteron predstavljaju neke od opcija koje se koriste u menopauzalnoj hormonskoj terapiji, a različiti preparati imaju različite profile tolerancije. Druga mogućnost jeste promena režima, doze ili načina primene. U određenim situacijama specijalista može razmotriti drugačiji raspored progestogena. Vaginalna primena mikronizovanog progesterona takođe se ponekad razmatra kod žena koje imaju neželjene efekte pri oralnoj primeni, ali dokazi o optimalnom režimu su ograničeni, a pojedini načini vaginalne primene koriste se van zvanično odobrene indikacije. Zbog toga ovo nije promena koju bi žena trebalo sama da napravi. Još jedna opcija za određene žene jeste intrauterini sistem koji oslobađa levonorgestrel, kojim se progestogen doprema prvenstveno u matericu i koji može obezbediti zaštitu endometrijuma uz estrogen. Drugim rečima, rešenje progesteronske senzitivnosti najčešće nije „trpeti ili odustati od hormona“, već pronaći preparat, dozu, put primene i režim koji će istovremeno kontrolisati simptome menopauze i bezbedno zaštititi endometrijum.

Kada treba ponovo razgovarati sa lekarom?

Ako ste nakon uvođenja progesterona ili progestogena primetili jasnu promenu raspoloženja ili druge tegobe koje se ponavljaju u istom delu terapijskog ciklusa, to je dovoljno dobar razlog da terapiju ponovo razmotrite sa ginekologom ili lekarom koji se bavi menopauzom. Isto važi ako su neželjeni efekti toliko izraženi da razmišljate o potpunom odustajanju od HRT-a. Terapija menopauze treba da bude individualizovana, uz procenu koristi, rizika i potreba svake žene. Posebnu pažnju zahteva neočekivano ili uporno krvarenje. Krvarenje može biti česta pojava nakon početka ili promene HRT-a, ali određeni obrasci i trajanje zahtevaju procenu lekara. Senzitivnost na progesteron zato ne znači nužno da hormonska terapija „nije za vas“. Ponekad znači nešto mnogo jednostavnije: da kombinacija koja vam je prva propisana nije kombinacija koja vam najviše odgovara. Cilj nije da žena istrpi neželjene efekte kako bi mogla da koristi estrogen, niti da se odrekne terapije koja joj pomaže. Cilj je pronaći najmanju potrebnu i bezbednu hormonsku kombinaciju koju njen organizam dobro podnosi – uz jednu stvar oko koje ne bi trebalo praviti kompromis: ako žena ima matericu i koristi sistemski estrogen, zaštita endometrijuma mora ostati deo terapijskog plana.

Fempiria

Prepoznavanje emocija

Dojenčad je iznimno osjetljiva na emocije. Alison Gopnik, autorica knjige “The Philosophical Baby”, kaže da bebe stare samo nekoliko mjeseci već razlikuju sretan izraz lica od tužnog. Oko prvog rođendana mogu osjetiti i kako se druge osobe osjećaju. Beba nije samo svjesna vaših osjećaja, već joj je do njih i stalo.

Jedno je istraživanje testiralo osjetljivost na tuđu nevolju. Bebama starim pet mjeseci prikazana su dva videozapisa. U jednom je kvadratni lik bio prijateljski prema krugu, a u drugom je krug maltretirao kvadrat. Kada su bebama na pladnju ponuđena oba kvadratna lika, većina je odabrala onaj koji je bio žrtva. Istraživači su zaključili da su bebe pokazale empatiju prema zlostavljanom liku.

Kako poticati ovu sposobnost

Ovu sposobnost možete najbolje iskoristiti otvorenim pokazivanjem osjećaja. Dijete vas promatra dok mazite psa ili pozdravljate susjeda. “Ono što govorite bebama manje je važno od načina na koji to govorite”, ističe Gopnik. Pritom bebe često prepoznaju kada glumite, pa vas mogu prozreti ako s prisilnim ushitom jedete špinat.

Komunikacija znakovnim jezikom

Bebe često komuniciraju pokretima ruku, zbog čega je učenje znakovnog jezika prirodan korak s velikim prednostima. “Znakovni jezik omogućuje bebi da vam kaže što vidi i čuje, poput aviona na nebu ili psa koji laje vani”, objašnjava Linda Acredolo, jedna od autorica knjige “Baby Signs”.

Proces učenja znakova stvara u mozgu putove koji djetetu kasnije pomažu da lakše usvoji bilo koji jezik, napominje Fosca Shackleton White, ravnateljica Montessori akademije u Chicagu. Bebe koje koriste znakovni jezik prije nego što progovore u prosjeku ranije počnu pričati, postižu bolje rezultate na testovima inteligencije, razvijaju bogatiji rječnik i imaju više samopouzdanja.

Kako početi sa znakovima

S uvođenjem znakovnog jezika možete početi odmah nakon rođenja. Krenite s osnovama, poput pet ključnih znakova: “jesti”, “piti”, “mokro”, “spavati” i “još”. Koristite znak svaki put kada izgovorite riječ i s vremenom postupno proširujte rječnik.

Osjećaj za brojeve i logiku

Istraživanja pokazuju da većina beba ima osnovno razumijevanje oduzimanja. Jedna studija to je provjerila lutkarskom predstavom. Bebe stare od 6 do 9 mjeseci gledale su pozornicu s dva lika. Istraživači su zatim uklonili jednu lutku i zatvorili zastor. Kada se ponovno otvorio, na sceni je ostala jedna lutka, što je bio očekivan ishod.

U drugom dijelu eksperimenta, nakon što je jedna lutka uklonjena, na sceni su se pojavile dvije. Bebe su znatno duže gledale u nelogičan ishod, što je istraživačima pokazalo da razumiju kako dva minus jedan nije dva. Bebe su sposobne koristiti i znanstvenu logiku.

U drugoj studiji, bebama od 8 mjeseci pokazane su dvije kutije. Jedna je sadržavala uglavnom crvene loptice, a druga uglavnom bijele. Istraživači su iz svake kutije izvukli pet loptica, od kojih je bila jedna crvena i četiri bijele, te su ih pokazali djeci.

Nakon toga su im dopustili da pogledaju u kutije. Djeca su duže promatrala kutiju s većinom crvenih loptica jer su prepoznala da je statistički malo vjerojatno da iz nje izađe pretežno bijela kombinacija. “To je vrlo sofisticirano zaključivanje za jednu bebu”, kaže Gopnik.

Kako poticati logičko razmišljanje

Vaša beba najbolje uči matematiku i znanost kroz svakodnevno istraživanje. Omogućite joj igračke koje potiču kreativnost, poput kocki za slaganje, kutija s poklopcima ili posuda različitih veličina. Korisne su i igre skrivača s predmetima jer potiču znatiželju i promatranje svijeta.

Urođena sposobnost za učenje jezika

Bebe imaju urođenu sposobnost učenja drugog jezika. To je značajna prednost jer studije pokazuju da višejezičnost potiče fleksibilno razmišljanje, poboljšava pamćenje i jača koncentraciju. Iako se nekad savjetovalo da se s drugim jezikom čeka do treće godine, studija iz 2017. otkrila je da i dojenčad može razlikovati riječi na različitim jezicima.

U izvješću stoji da do 20. mjeseca dvojezične bebe mogu točno i učinkovito procesuirati dva jezika.

Kako uvesti drugi jezik

Ako vi ili partner govorite drugi jezik, redovito ga koristite pred djetetom. Znanstvenici smatraju da dijete treba biti izloženo jeziku najmanje 10 do 25% vremena da bi se smatralo dvojezičnim. Čak i ako oboje govorite samo hrvatski, možete zamoliti dadilju, prijatelja ili rođaka da s djetetom razgovara na drugom jeziku.

Nema potrebe za skupim programima za učenje jer djeca najbolje usvajaju jezik slušajući stvarne ljude.

Prepoznavanje lica

Već u prvih nekoliko mjeseci dojenče će prepoznati vaše lice. S otprilike 5 do 8 mjeseci starosti moći će razlikovati poznate osobe od stranaca. Sposobnost djeteta da precizno razlikuje crte lica može početi slabiti oko devetog mjeseca.

Neki znanstvenici vjeruju da se to ne mora dogoditi. “Kontinuirana izloženost licima iz različitih etničkih skupina može očuvati tu sposobnost i u odrasloj dobi”, kaže Olivier Pascalis, istraživač sa Sveučilišta Pierre Mendès France.

Kako poticati prihvaćanje različitosti

Ako vaš društveni krug nije etnički raznolik, listajte s djetetom knjige s fotografijama beba ili izrezujte slike ljudi različitih kultura iz časopisa. Održavanje ove vještine može potaknuti dijete da kasnije u životu lakše prihvaća druge i drugačije.

Reakcija na glazbu i ritam

Bebe imaju prirodnu sklonost prema glazbi. U studiji objavljenoj u časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” istraživači navode da je sposobnost prepoznavanja ritma u zvučnim sekvencama funkcionalna od rođenja.

To znači da novorođenčad može predvidjeti ritmičke obrasce u zvukovima. Istraživanja također pokazuju da bebe često reagiraju na ritam pokreta ruku i tijela. Iako se to može činiti samo kao simpatična reakcija, dijete tako zapravo uči prepoznavati ritam.

Kako koristiti glazbu za učenje

Ljuljajte bebu u ritmu dok joj pjevate. Znanstvenici smatraju da je to ključan način na koji bebe uče o ritmu. Pomaže i izlaganje djeteta različitim glazbenim žanrovima. Ako slušate svoju omiljenu pjesmu, pjevajte i gledajte bebu u oči.

“Dijete najbolje reagira na glazbu kada to iskustvo dijeli s nekim”, napominje Miriam Flaherty-Willis iz zaklade Wolf Trap. Ritam možete koristiti i za učenje drugih stvari, primjerice tako da smislite pjesmicu za prepoznavanje dijelova tijela.

Index

„Ako se mučite sa prehladom, sve što treba da uradite je da stavite kolutiće luka u čarape i nosite ih tokom noći“, kaže žena dok u ruci čvrsto drži crveni luk opisujući ćerkine simptome.

TikTok snimci ove majke sadrže samo jednu od mnogobrojnih tvrdnji u vezi sa navodnim isceliteljskim moćima sirovog luka koji se iznova javljaju na društvenim mrežama.

Neki čak preporučuju ovaj lek roditeljima bolesne dece uz obećanje da „leči od visoke temperature“, „ubija bacile i bakterije“, „apsorbuje otrove“ i čak „pročišćava krv“.

Ali postoje li dokazi da stavljanje luka na vaša stopala može da uradi bilo šta od ovoga?

Ovo povrće spada u porodicu lukova i može da čini sastavni deo zdrave ishrane.

Puno je vitamina C, vlakana, antioksidansa, među kojima je i kvercetin, biljno jedinjenje koje se proučava zbog njegovih antiinflamatornih svojstava.

Istraživanja pokazuju da ova jedinjenja mogu da doprinesu zdravlju srca i creva, kao i da regulišu šećer u krvi.

Ali to je mnogo drugačije u odnosu na tvrdnju da može da izvrši detoksikaciju tela ili izleči od infekcija, kaže doktorka Kejti Suleta, američka epidemiološkinja i stručnjakinja za zarazne bolesti.

Ove tvrdnje korene vuku iz 1500-ih kada se verovalo da ostavljanje luka svuda po prostoriji može da vas zaštiti od bubonske kuge, kaže Nacionalno udruženje za luk, koje zastupa ovu industriju u SAD.

Istorijski gledano, ljudi su takođe trljali ovo povrće na natečene limfne čvorove u uverenju da može da izvuče toksine.

Ali dok neki otrovi mogu da uđu kroz kožu, ne mogu da izađu iz tela na taj način, čak ni kroz znoj, kažu stručnjaci.

Luk bi morao da „prekrši zakone fizike“ da bi provukao otrove kroz ovu prepreku, kaže Suleta.

„On nema nikakva posebna magična svojstva koja omogućuju da se isteraju otrovi kroz kožu, ni kroz tabane na vašim stopalima, ni kroz bilo koje drugo mesto na koži“, dodaje ona.

Diskoloracija luka ostavljenog u čarapama preko noći ponekad se koristi kao dokaz da su otrovi izašli, ali to je prosto proces oksidacije i interakcije sa mikrobima na koži, objašnjava Suleta.

Na društvenim mrežama se izraz „otrov“ (toksin) često koristi za reklamiranje dijeta i detoksikacije kako bi se opisale nedefinisane supstance koje se smatraju lošim po telo, a koje se talože u telu i moraju da se uklone.

Sa medicinskog stanovišta, toksini su otrovne supstance koje proizvode živi organizmi kao što su bakterije.

U njih mogu da spadaju i štetne hemikalije ili lekovi uzimani u velikim dozama, prema američkoj Nacionalnoj biblioteci medicine.

Ali telo već ima vlastite sisteme filtriranja za izbacivanja otpada.

Jetra filtrira otpad iz krvi i pomaže da vaše telo ostane čisto i lišeno štetnih supstanci, dok bubrezi izbacuju višak vode i otpada kroz urin.

Održavanje jetre i bubrega zdravim ne zahteva specijalne lekove.

Uravnotežena ishrana, održavanje zdrave težine i hidriranje mogu da pomognu da ovi organi funkcionišu pravilno.

Umesto da pokušava detoksikaciju kod kuće, ako neko sumnja da je progutao ili udahnuo štetnu supstancu, ili uzeo preveliku dozu nekog leka, trebalo bi momentalno da potraži pomoć lekara, savetuje britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS).

Prehlade izazivaju virusi i obično prolaze same od sebe, prema NHS-u.

Savet kako ozdraviti brzo od prehlade obuhvata mnogo odmaranja, redovno hidriranje i zdravu ishranu.

Tečnosti, kao što je supa od luka, mogu da pomognu kod hidriranja i hranljivosti, i čak umanje bol u grlu, ali stručnjaci kažu da postoji velika razlika između leka i olakšanja simptoma.

„Prehlade su samoograničene i obično prolaze same od sebe posle otprilike nedelju dana u zavisnosti od lečenja.

„Supa od luka ne skraćuje taj vremenski rok“, objašnjava Suleta.

Iako se deo vitamina C izgubi u kuvanju, deo ipak iscuri u vodu, pa i dalje može da se unese u supi, što pomaže da telo izgradi imunitet.

Međutim, istraživanja pokazuju da sirovi luk zadržava više vitamina C, jer dugo krčkanje smanjuje sačuvanu količinu.

Medicinski savet mogao bi biti neophodan u slučajevima kad simptomi prehlade kao što su visoka temperature potraju više od nekoliko dana, a još i ranije kod dece.

A što se tiče inflamacije (upala), stručnjaci kažu da ne morate uvek da se „borite“ protiv nje.

Štaviše, na taj način imuni sistem tela reaguje na infekciju ili povredu.

Reakcija pomaže da se telo zaštiti i počne da oporavlja oštećeno tkivo.

Gde se inflamacija u telu pojavljuje i šta je izaziva trebalo bi da odredi šta vam je činiti.

Česti znakovi obuhvataju oticanje, bol i temperaturu, međutim, ako ostanu uporni, u pratnji drugih neobjašnjivih simptoma, najbolja opcija je potražiti medicinsku pomoć, a ne posezati za lukom, kažu stručnjaci.

„Još jedan veoma neželjeni proizvod ovih tvrdnji je što odlaže pravu negu za ljude“, kaže Suleta.

Zdravstveni saveti na internetu često pozajmljuju rečnik medicine i nauke bez naučne potke, upozorava Suleta.

Ako neko kaže da luk, suplement ili neki drugi proizvod mogu da uklone otrove ili izvrše detoksikaciju tela, Suleta predlaže da se od njih zatraži da budu konkretni.

„Zakopajte malo dublje. Koji toksini? Kako to radi?

„Ako ne mogu da vam objasne kako to radi, onda bi to trebalo da vam bude dovoljan znak upozorenja“, kaže ona.

BBC

Svjetski ekonomski forum objavio je novo izdanje svog Indeksa razvoja putovanja i turizma (TTDI) za 2026. godinu, a na samom vrhu ljestvice kao najbolja zemlja za turizam našao se Japan. Evropa je potvrdila svoju snagu kao turistička sila, s čak šest zemalja među deset najbolje rangiranih.

Indeks ne mjeri samo popularnost destinacije, već analizira čitav niz faktora ključnih za održiv i otporan razvoj turističkog sektora.

U obzir se uzimaju saobraćajna i turistička infrastruktura, sigurnost, cjenovna konkurentnost, prirodni i kulturni resursi, otvorenost prema putovanjima te održivost. Unutar tih kategorija procjenjuju se i cijene hotela, vizni zahtjevi, učinkovitost javnog prevoza i broj lokacija pod zaštitom UNESCO-a.

Top 10 zemalja za putovanja i turizam:

1. Japan
2. Sjedinjene Američke Države
3. Španija
4. Australija
5. Francuska
6. Njemačka
7. Ujedinjeno Kraljevstvo
8. Kina
9. Švicarska
10. Italija

Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu.

Japan na vrhu, Evropa dominira

Japan je ove godine preuzeo vodeću poziciju, napredujući za dva mjesta i time prestigavši Sjedinjene Američke Države. Svjetski ekonomski forum ističe japanske napore da turističke tokove proširi i izvan najpoznatijih odredišta te privuče posjetioce iz šireg kruga zemalja.

Prošle, 2025. godine, Japan je zabilježio rekordnih 42,7 miliona međunarodnih posjetilaca.

Na drugom mjestu nalaze se SAD, a slijedi Španija kao najbolje rangirana europska zemlja. Među deset najboljih našle su se još Australija, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Švicarska i Italija.

Iako je sastav vodećih deset zemalja ostao isti kao i 2024., njihov poredak se promijenio. Kina je jedina zemlja izvan skupine razvijenih privreda u top 10.

Sektor raste, izazovi ostaju

Izvještaj pokazuje i značajan oporavak turističkog sektora u posljednje dvije godine. Čak 92 posto od 110 analiziranih privreda, odnosno njih 101, poboljšalo je svoj rezultat između 2024. i 2026. godine. Prosječan rezultat indeksa porastao je za 2,1 posto, što je najbrži zabilježeni rast od 2019.

– Najnoviji Indeks razvoja putovanja i turizma pokazuje da su uslovi koji omogućuju razvoj putovanja i turizma na najvišem nivou od pandemije, pri čemu je 92 posto privreda ostvarilo napredak od 2024. godine, istakla je Ramya Krishnaswamy iz Svjetskog ekonomskog foruma.

– Sljedeće poglavlje nije samo privlačenje većeg broja posjetilaca, već će se raditi o stvaranju veće vrijednosti ulaganjem u ljude, infrastrukturu i jaču saradnju javnog i privatnog sektora kako bi turizam donio trajne koristi zajednicama, firmama i odredištima, dodala je, prenosi Index.hr.

Ipak, rast broja putnika donosi nove izazove, među kojima su sve veći troškovi putovanja, nedovoljna ulaganja u infrastrukturu, manjak radne snage te pritisak velikog broja posjetilaca na lokalne zajednice, javne usluge i okoliš.

Albanija ostvarila najveći napredak

Dok vodeće pozicije uglavnom pripadaju razvijenim turističkim privredama, najveći skok na ljestvici ostvarila je Albanija. Njen rezultat porastao je za sedam posto između 2024. i 2026., što je najveće poboljšanje među svim analiziranim zemljama.

Napredak se povezuje s poboljšanjem turističkih usluga, zračnog saobraćaja te kopnene i lučke infrastrukture. U izvještaju se također navodi da je zemlja “imala koristi od toga što posjetiocima nudi pristupačniju alternativu susjednim odredištima, a istovremeno pruža uvjerljivo turističko iskustvo”.

Istovremeno se velik dio najbržeg napretka događa u azijsko-pacifičkoj regiji. Zemlje koje su uz Albaniju najviše napredovale su Vijetnam, Laos, Katar, Malezija, Tajland, Filipini, Maroko, Nepal i Šri Lanka.

Rezultati tako pokazuju da turistički uspjeh više nije samo pitanje privlačenja što većeg broja gostiju. Sve važnije postaje koliko destinacije uspijevaju ulagati u infrastrukturu i ljude, upravljati rastom turizma te njegove koristi dugoročno prenijeti na lokalne zajednice.

Oslobođenje

Ljekarka Clair Grainger za Metro objašnjava kako neke žene mogu doživjeti grčenje, tupu ili oštriju bol u donjem dijelu stomaka ili karlici.

“Tokom orgazma, mišići karličnog dna ritmično se kontrahuju, a može se kontrahovati i materica pa neke osobe nakon toga mogu osjetiti blage, kratkotrajne grčeve”, rekla je Grainger.

Na Redditu su neke korisnice opisale da se grčevi javljaju nakon orgazma i traju oko 10 do 15 minuta. Jedna korisnica navela je da ih je počela osjećati ubrzo nakon postavljanja spirale, dok je druga opisala bol u donjem dijelu stomaka nakon seksa kao osjećaj da je zrak zarobljen u tijelu i ne može izaći.

Grainger navodi da ponavljajući bol može biti povezan s medicinskim stanjima kao što su disfunkcija karličnog dna, endometrioza, ciste na jajnicima ili upalna bolest karlice. Prema istraživanju iz 2017. objavljenom u International Journal of Obstetrics and Gynaecology, gotovo jedna od 10 Britanki osjeća bol tokom seksa, dok su podaci koje je NHS naveo 2025. sugerisali udio od 15 posto.

Ljekari savjetuju da se pažnja obrati na bol tokom seksa, neuobičajen vaginalni iscjedak ili krvarenje, bol pri mokrenju te promjene menstruacije.

Grainger upozorava da i neke spolno prenosive infekcije mogu izazvati bol u karlici, čak i bez očiglednih simptoma. Ako grčevi brzo nestanu, ne moraju nužno biti razlog za zabrinutost, ali ako osjećate hroničnu bol, potražite pomoć ljekara.

“Iznenadan ili jak bol u karlici, naročito uz temperaturu, obilno krvarenje, vrtoglavicu ili osjećaj teške malaksalosti, treba hitno procijeniti”, dodala je Grainger.

Klix

Knjiga donosi izbor tekstova poznate književnice, a priredio ih je njen sin Slaven, uz autorkinu saglasnost.

Naslov zbirke dobija posebnu simboliku nakon smrti Vedrane Rudan, koja je preminula 18. avgusta ove godine.

Njeni tekstovi tako će ponovo stići do čitalaca kroz izdanje koje okuplja dio njenog književnog stvaralaštva.

O knjizi su govorili i oni koji su poznavali njen rad, a među njima su književna kritičarka Jadranka Pintarić i rediteljka Tatjana Mandić Rigonat, prenosi B92.

“Naravno da je ima, i biće je. Uprkos tvrdnji da su svi zamjenjivi, rijetki nisu – ona je takva, jedinstvena, dovoljno je reći: Vedrana. Njena brutalna pipala secirala su sve naše patologije, intimne i javne”, zapisala je Jadranka Pintarić.

Nezavisne

Poseban uspjeh za NLB Banku Banja Luka predstavlja osvojeno prvo mjesto za najbolju HR praksu za razvojni program „Sirius“, u okviru predstavljanja Najboljih HR praksi 2026, koje je organizovao MojPosao.ba.

Razvojni program „Sirius“ pokrenut je s ciljem prepoznavanja i razvoja potencijala talenata, njihovog daljeg profesionalnog usavršavanja, kao i dugoročnog zadržavanja ključnih zaposlenih u Banci. Osvojeno prvo mjesto predstavlja značajno priznanje za pristup NLB Banke Banja Luka razvoju ljudi i kontinuiranom unapređenju iskustva zaposlenih.

„Ovo priznanje za nas je potvrda da smo na dobrom putu, ali i dodatni podsticaj da nastavimo razvijati savremene HR prakse i stvarati okruženje u kojem naši ljudi mogu da rastu, razvijaju svoje potencijale i daju svoj najbolji doprinos. Posebno nam je važno što je prepoznat upravo program posvećen razvoju naših talenata, jer vjerujemo da se dugoročni uspjeh organizacije gradi ulaganjem u ljude. Jer brojevi jesu važni. Ali ljudi vrijede više“, istakla je Maja Mišić, direktorica Ljudskih resursa i organizacije NLB Banke Banja Luka.

Glas svih generacija važan je za razvoj organizacije

Pored predstavljanja nagrađene HR prakse, Maja Mišić učestvovala je i na panelu „Gen Z and Gender-Responsive Family Policies: The Future of Your Workplace and What the Data Shows Us“, organizovanom uz podršku UNFPA. Panel je otvorio pitanja očekivanja novih generacija zaposlenih, promjena koje donose na tržište rada, kao i značaja stvaranja radnog okruženja koje prepoznaje različite potrebe zaposlenih. Maja Mišić istakla je tokom panela da je Generacija Z mnogo spremnija da otvoreno komunicira svoja očekivanja, ali i da aktivno istražuje mogućnosti za lični i profesionalni razvoj.

„Za nas u NLB Banci Banja Luka jednako je važan glas svih generacija. Zato smo kroz inicijativu ‘Psihološki kompas’, koju smo realizovali u saradnji sa Psihološkim savjetovalištem Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, otvorili prostor da kolege različitih generacija, od generacije Z i milenijalaca do generacije X i baby boomera, otvoreno govore o svojim potrebama, iskustvima i izazovima sa kojima se susreću u radnom okruženju“, izjavila je Maja Mišić.

Kako je pojasnila, cilj NLB Banke je bolje razumijevanje potreba zaposlenih, ali i kontinuirano unapređenje međusobnog razumijevanja među generacijama. Upravo kroz razmjenu različitih perspektiva kolege mogu učiti jedni od drugih, međusobno se osnaživati i zajedno uspješnije odgovarati na zahtjeve savremenog poslovnog okruženja.

U fokusu DRIVE 2026 konferencije bile su i teme angažovanosti zaposlenih u eri vještačke inteligencije, razvoja savremenog liderstva i očuvanja ljudskog pristupa u svijetu koji je sve više obilježen automatizacijom. Kroz razgovore, praktične uvide i razmjenu iskustava, učesnici su imali priliku da sagledaju nove pristupe razvoju lidera, angažovanijih timova i kvalitetnijeg radnog okruženja.

Od vibratora i masturbacije pa sve do ženske ejakulacije – ovo su teme o kojima ljudi, prema riječima seksualnih pedagoga, žele znati mnogo više, ali ih se često stide pitati.

Stručnjaci odgovraju na nezgodna pitanja o seksu

Danas o seksu govorimo mnogo otvorenije nego ikada u prošlosti. Ipak, postoje stvari o kojima se i dalje šuti zbog srama ili straha od osude.

1. Ženska ejakulacija – normalno ili ne?

Pitanje koje intrigira mnoge žene jeste: da li je normalno ejakulirati i šta je zapravo ta tečnost koja se tada pojavljuje?

Iako znamo vrlo malo o ženskoj ejakulaciji, istraživanja potvrđuju da tokom seksualnog uzbuđenja ili orgazma kroz mokraćnu cijev (isti kanal kojim izlazi i urin) može izaći tečnost. Ovaj fenomen se često u narodu naziva „squirting“ ili „špricanje“, ali to nije uvijek isto.

Prema riječima Susan Milstein, seksualne pedagoginje s Texas A&M Univerziteta:

• oboje, i ženska ejakulacija i squirting, potiču iz mokraćne cijevi,
• squirting obično uključuje veću količinu tečnosti koja hemijski podsjeća na razblažen urin,
• ženski ejakulat je gušći i vjerovatno dolazi iz Skeneovih žlijezda (poznatih i kao „ženska prostata“), a sadrži protein PSA, isti onaj koji se nalazi i u spermi.

2. Može li previše masturbacije biti problem?

• Seksualni pedagog Francisco Ramirez često dobija pitanje da li se može „pretjerati“ s masturbacijom. Njegov odgovor glasi: ne postoji ispravna ili pogrešna učestalost – bilo da je to često, povremeno ili skoro nikada.
• Masturbacija nije štetna sama po sebi. Problem nastaje jedino ako ometa svakodnevni život, odnose ili posao – tada je potrebna stručna pomoć.
• Prednosti masturbacije su brojne:
• pomaže pri opuštanju i boljem snu,
• smanjuje stres i menstrualne grčeve,
• pomaže da bolje upoznamo svoje tijelo i seksualne reakcije.

3. Vibratori i osjetljivost – mogu li „otupjeti“ užitak?

• Jedno od najčešćih pitanja glasi: da li upotreba vibratora može smanjiti osjetljivost i otežati orgazme bez njega? Seksualna edukatorica Eva Bloom odgovara: ne. Moguće je da ako stalno koristite isti pokret ili vibrator, orgazam bude teže postići na drugačiji način. Rješenje je jednostavno – isprobajte različite tehnike masturbacije.
• Ako se ipak javi dugotrajno smanjenje osjetljivosti, problem nije u seksualnoj igrački, već može biti zdravstveni – tada treba posjetiti ginekologa.

4. Znače li čudne seksualne fantazije da nešto nije u redu?

• Mnogi se stide svojih seksualnih fantazija, posebno onih koje nisu „prosječne“. Međutim, većina fantazija je samo erotsko maštanje, objašnjava klinički seksolog Lawrence Siegel.
• To što zamišljate određene scenarije ne znači da ih želite i u stvarnosti. Fantazije su siguran izlaz za želje i misli, a pripadaju samo vama. Ako vam sadržaj fantazija ipak stvara nelagodu, najbolje je razgovarati sa seksualnim terapeutom.

5. Da li uživanje u analnoj stimulaciji znači da sam gej?

• Ovo je vrlo često pitanje koje heteroseksualni muškarci postavljaju nakon što im partnerica pruži analno zadovoljstvo i shvate da im se to dopada.
• Prema riječima Susan Milstein, to je sasvim prirodno. Razlog je jednostavan: muški G-tačka se nalazi pored prostate, a prostata se najlakše stimuliše upravo preko anusa. Zato nije neobično da neki muškarci osjete čak i erekciju tokom rektalnog pregleda prostate.
• Važno je naglasiti: uživanje u određenoj praksi ne određuje seksualnu orijentaciju. Homoseksualnost je privlačnost prema istom spolu, a ne prema određenom ponašanju.

Analizirano je 26 važnih evropskih ruta, a veza između aerodroma Amsterdam Schiphol i Barcelona El Prat dobila je 75,1 od mogućih 100 bodova.

Istraživanje se ne odnosi na sigurnost letenja niti rizik od turbulencija, već na okolnosti koje kod putnika mogu povećati stres i osjećaj neizvjesnosti.

Na toj ruti je u periodu od septembra 2025. do augusta 2026. godine 7,02 posto letova kasnilo duže od jednog sata, 0,83 posto duže od tri sata, dok je 2,93 posto letova otkazano. Prosječno trajanje leta je oko 130 minuta, a dodatnim faktorom smatraju se promjenjive vremenske prilike u Amsterdamu.

Drugo mjesto zauzela je ruta London Heathrow-Amsterdam sa 63,8 bodova. Na toj liniji zabilježena je i najveća stopa otkazivanja među analiziranim rutama, od 3,69 posto.

Treća je ruta Manchester-Dublin sa 63,4 boda, koja je imala najveći udio letova s kašnjenjem dužim od jednog sata, 7,51 posto, piše Euronews.

Među deset najstresnijih našle su se još linije Lisabon-Madeira, Pariz Charles de Gaulle-Nica, Oslo-Stavanger, Barcelona-Rim Fiumicino, London Heathrow-Frankfurt, Oslo-Trondheim i Madrid-London Heathrow.

AirAdvisor navodi da strah od letenja najčešće nije povezan samo s jednim faktorom. Dugo čekanje na aerodromu, neočekivana otkazivanja, kašnjenja i nepovoljne vremenske prilike mogu dodatno povećati anksioznost kod putnika.

Oslobođenje