Večer je organizirala Miroslava Pandurović, direktorica hotela ZEPTER BEOGRAD.

AI ZEPTER INVISIBLE DINNER – Večera koja pomiče granice gastronomije. U ekskluzivnom ambijentu Zepter Hotela u Beogradu održana je jedinstvena gastro večera. 

Renomirani chef Damir Šertić svojim je inovativnim kreacijama i tehnikama molekularne gastronomije predstavio dosad neviđene kulinarske kreacije, pretvarajući svako jelo u pravo umjetničko djelo i nezaboravno iskustvo. Gosti nisu skrivali oduševljenje, a ova nesvakidašnja večer još je jednom pokazala da gastronomija može biti mnogo više od uživanja u hrani – ona je spoj umjetnosti, inovacije i emocija.

Chef Damir Sertić predstavio je inovativne kulinarske kreacije i tehnike molekularne gastronomije, pretvarajući jela u nesvakidašnje gastronomsko iskustvo. Projekt je otvorio i pitanje koje sve više zaokuplja suvremenu gastronomiju: može li umjetna inteligencija postati partner ljudskoj kreativnosti i sudjelovati u stvaranju novih okusa i kulinarskih koncepata?

Večer je bila posvećena istraživanju granica između tehnologije i ljudskog stvaralaštva, ali i ulozi emocija, intuicije i osobnog iskustva u nastanku jednog jela.

Direktorica hotela Zepter Miroslava Pandurović i organizatorica eventa istaknula je važnost ovakvih projekata koji povezuju inovacije i gastronomiju, dok je chef Damir Sertić naglasio da kuhanje nije tek spajanje sastojaka, već spoj priče, osjećaja, iskustva i osobnog potpisa.

„Tehnologija nam može pomoći da istražujemo nepoznato, ali čovjek je taj koji tom istraživanju daje dušu”, poručio je Sertić, ističući kako ova večera nije natjecanje čovjeka i stroja, već eksperiment koji pokazuje koliko se daleko može otići kada se znanje i kreativnost susretnu s novim tehnologijama.

AI Zepter Invisible Dinner tako je predstavio drukčiji pogled na budućnost gastronomije, u kojoj umjetna inteligencija može biti alat za istraživanje novih mogućnosti, dok ljudska intuicija, emocija i kreativnost ostaju ključni dio kulinarskog stvaralaštva.

Chef Sertić je kometirao: Večeras pomičemo granice i otvaramo vrata jednoj novoj dimenziji kulinarstva. Po prvi put na Balkanu, a i šire, umjetna inteligencija postaje dio gastronomske priče na način koji nas poziva da preispitamo ono što smo do sada smatrali mogućim.

Ali večeras nismo ovdje samo da bismo vidjeli što umjetna inteligencija može napraviti. Ovdje smo da postavimo jedno mnogo važnije pitanje: Može li stroj biti kreativan kao čovjek?

Umjetna inteligencija može analizirati milijune recepata, povezivati okuse, predlagati nove kombinacije i izračunavati savršene omjere. Može učiti iz svega što smo stvorili. Ali može li osjetiti emociju koja stoji iza jednog jela? Može li prenijeti uspomenu iz djetinjstva, ljubav prema tradiciji, intuiciju trenutka i onu iskru ludosti iz koje nastaju najveće ideje? Tu počinje prava čarolija.

Kao chef, vjerujem da kuhanje nikada nije bilo samo spajanje sastojaka. Ono je priča, osjećaj, iskustvo i osobni potpis. Tehnologija nam može pomoći da istražujemo nepoznato, ali čovjek je taj koji tom istraživanju daje dušu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Zepter Croatia (@zepter_hrvatska)

Zato ova večera nije natjecanje čovjeka protiv stroja. Ona je izazov, eksperiment i dokaz da se najveći pomaci događaju onda kada imamo hrabrosti izaći izvan poznatih granica.

A ako večeras uspijemo pokazati da ljudska kreativnost, intuicija i emocija još uvijek imaju ono nešto što se ne može jednostavno programirati, onda smo napravili mnogo više od jedne večere.

Napravili smo korak prema budućnosti, a pritom nismo zaboravili ono najvažnije – čovjeka.

Hvala svima koji su prepoznali viziju ovog projekta i koji su odlučili biti dio ove jedinstvene priče.

Izvor: itgirl.hr

Svaki od ovih sajtova nudi nešto drugačije: ChatGPT navodno priprema izveštaje o Google oglasima, Gemini omogućava upravljanje nalozima klijenata, dok Claude i Perplexity nude alate za planiranje kampanja i analizu troškova.

Cilj je, međutim, isti – navesti korisnika da klikne na dugme “Connect” i poveže svoj Google, Meta, TikTok ili Okta nalog, upozorava sajt Informacija.rs.

Klikom na dugme otvara se prozor za prijavljivanje koji izgleda kao pravi, sa poznatom adresom poput accounts.google.com. Međutim, reč je o tehnici poznatoj kao browser-in-the-browser (BitB), kod koje se lažni prozor, zajedno sa adresnom trakom, prikazuje unutar prevarantskog sajta.

Kako ovo radi?

Posebnost ove kampanje je što napadač može uživo da prati šta žrtva radi i upravlja narednim koracima. Kada korisnik unese lozinku, napadač pokušava da se prijavi na pravi nalog, a zatim na lažnoj stranici može da zatraži SMS kod, potvrdu preko aplikacije za autentifikaciju ili odobrenje Google prijave. Ako mu je potrebno, može čak da prikaže poruku da je kod pogrešan i zatraži novi.

Istraživači vjeruju da su glavne mete zaposleni u marketinškim agencijama i administratori poslovnih naloga za oglašavanje. Ukradeni nalozi mogu se koristiti za pokretanje prevarantskih kampanja o trošku vlasnika ili prodavati drugim kriminalcima.

Jedan od otkrivenih sajtova, museads.ai, pojavio se 16. septembra 2026, ubrzo nakon što je Meta predstavila AI agenta Muse. Prema istraživačima, napadači brzo prilagođavaju svoje lažne sajtove aktuelnim AI novostima kako bi djelovali uverljivije.

Island je utvrdio da ista fišing platforma stoji i iza drugih prevara, uključujući lažne Google Ads zahteve za refundaciju i sajtove za zapošljavanje koji imitiraju poznate kompanije poput Tesle, Nikea i Louis Vuittona, prenosi b92.

Nezavisne

Servis za uklanjanje intimnih slika koji radi na blokiranju njihovog širenja internetom, saopćio je da je došlo do naglog porasta broja digitalno manipulisanih i lažiranih fotografija, prvenstveno kroz upotrebu AI tehnologije i alata za “skidanje odjeće”.

U prvih šest mjeseci ove godine, servis je zaprimio 420 prijava od djece koja su prijavila fotografije za koje vjeruju da su lažirane ili manipulisane kako bi izgledale eksplicitno. Ovaj broj je već sada premašio ukupan broj od 397 prijava zabilježenih tokom cijele 2025. godine.

Neke od žrtava koje su kontaktirale servis “Report Remove” bile su meta takozvanog seksualnog iznuđivanja (sextortion).

Ucjenjivači su prijetili objavljivanjem manipulisanog materijala ukoliko ne dobiju finansijsku naknadu ili još eksplicitnije prave fotografije od žrtve.

“Ovo je jedna od štetnih posljedica od kojih smo strahovali kada smo prvi put vidjeli generatore slika umjetne inteligencije- da će se koristiti za stvaranje materijala o seksualnom zlostavljanju sa stvarnom djecom”, upozorava Dan Sexton, glavni tehnološki direktor u Fondaciji za nadzor interneta (IWF).

Program “Report Remove”, kojim IWF upravlja zajedno s dječjom humanitarnom organizacijom NSPCC, posljednjih godina prima toliko prijava o lažiranim fotografijama od osoba mlađih od 18 godina, da su u svoj online obrazac morali dodati posebnu opciju koja korisnicima omogućava da materijal označe kao “lažan”.

Sexton ističe da brojke naglašavaju koliko je teško spriječiti zloupotrebu u doba široko dostupnih AI alata.

“Ako neko može uzeti običnu, benignu sliku djeteta s interneta i od nje stvoriti materijal o seksualnom zlostavljanju, dijete tu ne može učiniti apsolutno ništa da to spriječi – osim da se uopće ne fotografiše ili da ne objavljuje svoje slike na internetu”, rekao je.

IWF napominje da je većina manipulisanih slika prijavljenih u 2025. i 2026. godini bila toliko ozbiljna da je prešla prag legalnosti.

Klix

Glavna poruka

Vaša priča dolazi iz vašeg životnog iskustva. Vaše vrednosti odražavaju ono u šta stvarno verujete. Napisane vašim rečima, imaju težinu jer su stvarne. Veštačka inteligencija može da proširi vaš domet nakon što utvrdite šta zastupate. Može vam pomoći da prenesete poruku putem više kanala, ali ne može da generiše original. Suština mora da dođe od vas. Čitaoci znaju razliku. Pogotovo vaši kupci iz snova.

Strateške odluke

Koristite veštačku inteligenciju za prikupljanje podataka, neka analizira opcije, pokrene scenarije i predstavi brojke, a zatim vi donosite odluku. Godinama ste gradili intuiciju kroz stvarne pobede i gubitke. Razumete nijanse koje nijedan model ne može da uhvati. Najbolji osnivači veruju sebi da će doneti konačnu odluku i stoje iza nje. Veštačka inteligencija vam daje bolje ulazne podatke, proizvod je i dalje vaša odgovornost.

Najvažniji odnosi s klijentima

Poverenje se gradi među ljudima. Odnosima velike važnosti potreban je vaš lični pristup. Osetljivi razgovori zahtevaju empatiju koju veštačka inteligencija ne može da replicira. Veštačka inteligencija može da vas pripremi za sastanke i napravi zaključke, ali morate da budete prisutni. Vaši najvažniji klijenti žele toplinu, dubinu i žele vas. Generičke AI poruke vređaju odnose koje ste godinama gradili. Automatizujte podsetnike za sastanke i redovne zadatke. Zaštitite odnos.

Liderstvo u razmišljanju

Ljudi vas prate zbog vašeg specifičnog gledišta, vaših ključnih stavova, vaših suprotstavljenih stavova, priča koje samo vi možete da ispričate. Veštačka inteligencija može samo da remiksuje ideje. Ne može da stvori nešto novo. Vaša perspektiva je ono što vas razlikuje od svih ostalih koji objavljuju u vašem prostoru. Izgradite svoj lični brend oko onoga što vas čini jedinstvenim. Neka vam veštačka inteligencija pomogne da proizvedete više onoga što već funkcioniše. Izvorno razmišljanje mora da bude vaše.

Revolucionarna inovacija

Veštačka inteligencija optimizuje ono što već postoji. Pronalazi obrasce u podacima. Poboljšava procese. Ali revolucionarne ideje dolaze od znatiželjnih ljudi spremnih da uspostave neočekivane veze. Proizvodi koji menjaju industriju dolaze od ljudi koji razmišljaju izvan onoga što već postoji. To zahteva maštu, a ne računanje.

„Nastavite da postavljate pitanja, nastavite da eksperimentišete. Sledeća velika stvar je čekati nekoga dovoljno hrabrog da je pronađe. Taj neko bi trebalo da budete vi. Saznajte gde veštačka inteligencija briljira i tamo je koristite. Automatizujte sve što ne zahteva vašu ličnost, vaše prosuđivanje ili vašu kreativnost. Čuvajte posao koji vas definiše. Vaša poruka, vaše odluke, vaši odnosi, vaša perspektiva, vaše ideje. Ovo su razlozi zašto vas ljudi biraju u odnosu na sve ostale. Neka veštačka inteligencija ponese teret kako bi mogli da obavite posao koji samo vi možete“, navodi Kuk.

Izvor: forbes.n1info.rs

“Takva opasnost zaista postoji. I mislim da se već primjećuje među školskom djecom. Povezana je sa obrazovnim sistemom, gdje učenici pribjegavaju sistemima vještačke inteligencije poput ChatGPT-a i drugim platformama kako bi pronašli odgovore na svakakva pitanja. I tako gube sposobnost razmišljanja”, odgovorio je Lektorski na pitanje agencije RIA Novosti da li će široka upotreba vještačke inteligencije dovesti do toga da ljudi sve manje “koriste mozak”.

Prema njegovim riječima, izazov sa kojim se obrazovanje danas suočava nije samo da “naoruža” učenike znanjem, već da razvije njihovu sposobnost kritičkog i samostalnog razmišljanja.

“Neko ko radi u oblasti obrazovanja je nedavno rekao: ako je student navikao da vjeruje vještačkoj inteligenciji, onda ako mu AI kaže da je 2 puta 2 jednako 5, povjerovaće u to i misliti da je to istina. To je užasna stvar, to apsolutno ne smije da se radi”, naglasio je ruski akademik.

Stoga je, dodao je Lektorski, potrebno da se povuče granica između toga gdje bi mogućnosti vještačke inteligencije mogle i gdje bi trebalo da se koriste, a gdje se to apsolutno ne dozvoljava, prenosi Tanjug.

Nezavisne

Sa druge strane, smatraju da AI teško može zamijeniti ljekare, zanatlije, glumce, advokate, muzičare, nastavnike, profesore, psihologe i psihoterapeute.

To pokazuje regionalno istraživanje o odnosu Generacije Z prema vještačkoj inteligenciji pod nazivom „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI“.

Mladi strahuju od gubitka individualnosti

Više od polovine ispitanika uzrasta od 16 do 28 godina izrazilo je zabrinutost da bi vještačka inteligencija mogla učiniti ljude manje inteligentnim, izolovanijim i međusobno sličnijim.

Rezultati istraživanja pokazuju da mladi vjeruju kako će AI najbrže zamijeniti poslove u IT sektoru i marketingu, dok profesije zasnovane na stručnosti i praktičnim vještinama smatraju najbezbjednijima.

„Pored gubitka posla, njihov najveći strah je propadanje ljudskog bića — erozija kritičkog razmišljanja, kreativnosti i individualnosti“, navodi se u istraživanju.

AI postao dio svakodnevice

Generacija Z u Srbiji koristi vještačku inteligenciju gotovo rutinski.

Više od 80 odsto mladih smatra da je AI već postao dio svakodnevnog života, dok skoro polovina ispitanika koristi AI alate svakog dana.

Ipak, povjerenje nije bezrezervno.

Samo trećina mladih potpuno vjeruje informacijama koje dobija od AI alata, dok ostali dodatno provjeravaju sadržaj.

Katarina Pribićević, regionalna izvršna direktorka strateškog planiranja u okviru agencija McCann, smatra da će mladi ipak umjeti da razlikuju tačne od lažnih informacija.

„Optimista sam. Osvješteniji su i imaju potrebu da ne budu prevareni“, rekla je ona.

Srbija među liderima po korišćenju AI alata

Istraživanje, koje je obuhvatilo sedam tržišta regiona, pokazalo je da Srbija ima jednu od najvećih stopa svakodnevnog korišćenja AI alata.

Čak 47 odsto pripadnika Generacije Z u Srbiji koristi AI svakodnevno, što je među najvišim procentima u regionu.

Regionalni prosjek iznosi 41 odsto, dok je najniži procenat zabilježen u Sjevernoj Makedoniji — 35 odsto.

AI je, prema rezultatima istraživanja, već odavno prevazišao fazu tehnološkog noviteta.

Najveći strah — granica između stvarnog i lažnog

Mladi u Srbiji posebno su zabrinuti zbog sve nejasnije granice između stvarnosti i sadržaja koji generiše vještačka inteligencija.

Čak 58 odsto ispitanika navelo je da ih brine mogućnost manipulacije i obmane pomoću AI sadržaja, dok regionalni prosjek iznosi 51 odsto.

To, kako se navodi, pokazuje veliku osjetljivost mladih na autentičnost i strah od lažnih, ali veoma uvjerljivih sadržaja.

Strah od gubitka poslova i manjka empatije

Ekonomska zabrinutost zbog razvoja AI tehnologije u Srbiji izraženija je nego u pojedinim državama regiona.

Više od polovine ispitanika smatra da bi vještačka inteligencija mogla zamijeniti brojna radna mjesta i povećati nezaposlenost.

Među najvećim strahovima su i:

• smanjenje ljudskog kontakta i empatije
• pad kritičkog razmišljanja
• negativan uticaj na mentalno zdravlje
• emocionalna izolacija

„Generacija Z u Srbiji ima jedan od najviših nivoa zabrinutosti da će AI smanjiti autentičnu ljudsku interakciju, uticati na kognitivni pad i izazvati emocionalnu i psihološku štetu“, navodi se u istraživanju.

Istraživanje „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI“ sproveli su McCann Beograd i UM Beograd, članice AMA Group, prenosi N1.

Nezavisne

Novi dokumentarac o umjetnoj inteligenciji (AI) režirali su ga oscarovci Daniel Roher i Charlie Tyrell. Film prati Rohera, koji kroz priloge i razgovore s mnoštvom vodećih ljudi iz svijeta AI-ja pokušava shvatiti opasnosti i potencijal umjetne inteligencije.

Ključni motor filma je činjenica da Roher i njegova supruga Caroline trebaju postati roditelji pa ih brine hoće li ono živjeti u AI utopiji ili distopiji.

Film ne daje konačan odgovor jer ga nitko od desetaka stručnjaka koji u njemu sudjeluju ne nudi, no odličan je materijal za promišljanje. Iz njega se može mnogo naučiti jer Roher postavlja cijelo mnoštvo relevantnih pitanja. Dokumentarcem dominira pesimizam zbog jednostavnog pitanja: Čemu svi potencijali AI-ja ako će nas uništiti?

Što je AI?

Film na početku ukratko podsjeća na razvoj interneta koji povezuje cijeli svijet, ali i na prva upozorenja vodećih ljudi tehnoloških kompanija o mogućim opasnostima tehnologije. Jedna od prvih stvari koje Roher nastoji doznati jest odgovor na pitanje što je uopće AI?

Film vješto pokazuje da ni sami stručnjaci nisu sigurni, no slažu se da razumijevanje AI-ja počinje shvaćanjem da je inteligencija u suštini prepoznavanje uzoraka.

AI sustavima prikazani su trilijuni riječi iz milijuna dokumenata na temelju kojih veliki jezični modeli poput ChatGPT-ja pretpostavljaju koja bi riječ trebala biti sljedeća u rečenici. Ako pogodi pravu, AI dobiva mali pozitivan impuls, a ako pogriješi, negativan. Na kraju se dobiva sustav koji jako dobro koristi jezik. No, umijeće prepoznavanja uzoraka omogućuje mu da razumije i obavlja mnoge druge zadatke.

Pojava više AI kompanija koje se uključuju u utrku rezultirala je ubrzanim poboljšavanjem sustava, a sve što je trebalo učiniti jest dodati im više podataka i više računalne moći koja im omogućuje da obavljaju sve kompleksnije zadatke.

“AI nisu programirali ljudi”

Ajeya Cotra, savjetnica za rizike AI-ja, ističe da AI sustave zapravo nisu programirali ljudi. U njima se zbiva nešto što u potpunosti ne razumiju čak ni njihovi tvorci. AI analizira ponuđene stvari i pritom uči raditi mnoge druge za koje nije programiran.

Yoshua Bengio, jedan od pionira AI-ja kaže: “Razumijemo mnoge ključne stvari, ali nemamo jasan uvid u to zašto daje takve odgovore kakve daje. To je problem jer smo na putu da napravimo strojeve koji bi mogli postati pametniji od nas i stoga imati puno moći.”

AI će nadmašiti sve tehnologije zajedno

Suosnivač OpenAI-ja, Ilya Sutskever, ističe da je cilj ove utrke opća umjetna inteligencija AGI, koja će u svim kognitivnim sposobnostima biti bolja od ljudi.

Daniel Kokotajlo, istraživač AI sigurnosti i bivši zaposlenik OpenAI-ja, upozorava: “Kada se to dogodi, zaposlit ćete neki takav AGI, a ne osobu.”

On neće morati jesti, spavati, odmarati se, neće se žaliti i bit će stotine puta jeftiniji i brži od čovjeka na minimalcu. A budući da se može ugraditi u robote, neće automatizirati samo intelektualne poslove, već i fizičke. Ukratko, omogućit će da se svi drugi tehnološki napreci odvijaju brže i učiniti da se industrijska revolucija čini kao zrno graška, govore AI pesimisti u filmu.

Tristan Harris, suosnivač Center for Humane Technology (CHT), kaže da će AI nadmašiti moć svih drugih tehnologija zajedno.

Pritom AGI neće biti kraj, već tek početak nakon kojeg će se njegov razvoj ubrzavati eksponencijalno tako da će postati nadljudski već u ovom desetljeću. Štoviše, postat će pametniji od cijelog čovječanstva.

“Postat će jako dobar u manipulaciji ljudima”

Jeffrey Ladish, direktor u Palisade researchu tumači da će AI po definiciji težiti sve većoj moći jer je to najbolja strategija da postane sposoban obaviti svaki zadatak.

Pionir dubokog učenja, nobelovac Geoffrey Hinton kaže da će AI, ako postane inteligentniji od nas, “postati jako dobar u manipulaciji koju je naučio od nas, što znači da će pronaći načine da izmanipulira ljude da naprave što god on želi”.

Eliezer Yudkowsky, istraživač AI sigurnosti, napominje da AI nije mrtav stroj: “Pametan je, kreativan, inventivan, ima osobine koje ljudsku vrstu čine opasnom. Ako ne brine aktivno za nas, ako ne želi aktivno da živimo, ne želi aktivno da budemo živi i slobodni, ako ga umjesto toga aktivno zanimaju druge stvari, a nalazimo se na istom planetu, to nije situacija u kojoj ćemo preživjeti, ako je puno pametniji od nas”.

“Znam ljude koji se bave rizikom od AI-ja. Ne očekuju da će im djeca dogurati do srednje škole”

Na pitanje koliko ljudi radi na razvoju AI-ja, a koliko na sigurnosti, Conor Leahy, suosnivač Conjecturea, procjenjuje da se radi o 20-ak tisuća naprama manje od 200. On smatra da je AI “najveći izazov s kojim će se naša civilizacija ikada sresti”.

Aza Raskin, suosnivač CHT-a, upozorava da bi AI koji je zastranio u suštini bio “zadnja pogreška koju ćemo imati priliku napraviti”.

Tu Roher počinje razmišljati o mogućim pripremama za opstanak u slučaju AI apokalipse. Na njegovo pitanje bi li imao djecu u ovakvom svijetu, Harris kaže da zna “ljude koji se bave rizikom AI-ja i ne očekuju da će im djeca dogurati do srednje škole.”

Razlozi za optimizam

U drugoj trećini filma Roher pokušava pronaći neku nadu za sebe i svoju obitelj pa niže razgovore s optimističnijim stručnjacima. Direktor kompanije NVIDIA Jensen Huang vjeruje da “ćemo postati superljudi jer imamo super AI-ja.”

Peter H. Diamandis, osnivač X Prize Foundation smatra da je “ovo najuzbudljiviji trenutak za biti živ. Jedino uzbudljivije vrijeme bit će sutra”. Peter Lee iz Microsofta kaže da je optimist “jer veliki dio najinteligentnijih ljudi na svijetu vrlo ozbiljno razmišlja o mogućim opasnostima i šteti koju može predstavljati AI”.

Mustafa Suleyman, direktor Microsoft AI-ja, uvjeren je da je AI “oruđe koje će nam omogućiti da se suočimo sa svim izazovima s kojima se suočavamo kao vrsta.”

Tu sugovornici, među ostalim, navode klimatske promjene, pandemije, jeftiniju hranu, prijetnje asteroida, održivu energiju, dizajniranje lijekova…

To će biti svijet u kojem će djeca dobiti najbolje obrazovanje koje postoji i u kojem će čak i najsiromašniji imati pristup najboljoj zdravstvenoj skrbi. A već do sredine 2030-ih moći ćemo povezati ljudski mozak s oblakom i izaći iz doba nestašica u doba obilja, govore AI optimisti u dokumentarcu.

Tko je u pravu?

Roher se sad pita tko je tu u pravu – optimisti ili pesimisti? Harris smatra da su i jedni i drugi jer se obećanja AI-ja ne mogu odvojiti od njegovih rizika.

No, problem je u tome što nema plana koji bi trebao omogućiti da se rizici spriječe. A bez plana ljudi bi mogli ostati bez poslova, a sve bogatstvo moglo bi se koncentrirati u rukama malog broja ljudi.

Utjecaj poticaja

Na Roherovo pitanje hoće li njegov sin kroz desetak godina živjeti u utopiji ili će biti izbrisan, Raskin odgovara da je za odgovor “potrebno razumjeti poticaje koji će gurati tu tehnologiju i sadašnje stanje”.

Ukratko, AI će trebati više resursa od bilo koje tehnologije u prošlosti. Trošit će milijune gigavata struje i gomile vode za hlađenje, a poznato je da su rane žrtve tehnoloških proboja u povijesti uglavnom uvijek bili najranjiviji.

AI također može preplaviti svijet dezinformacijama i utjecati na ishode političkih kampanja, što je prijetnja demokraciji.

Koje je onda rješenje? Prepustiti povjerenje nekolicini kompanija koje će voditi računa o tome da se AI razvija na siguran način? Na pitanje zašto bismo vam vjerovali, šef OpenAI-ja Sam Altman odgovara: “Ne biste trebali”.

Jason Matheny direktor u kompaniji RAND kaže da je to san autoritarnih vođa – imati AI koji se može koristiti za sveprisutni nadzor: “Svijet koji je Orwell zamislio u knjizi 1984. nije realan bez AI-ja.”

Zašto se ne uspori?

Roher tu postavlja pitanje zašto ne usporimo dok ne budemo sigurni? Sugovornici ističu da će u utrci pobijediti onaj tko će biti spreman najviše žrtvovati sigurnost.

Tu među čelnicima kompanija vlada uvjerenje: “Ja to moram učiniti prvi jer će u protivnom to učiniti netko tko nema tako dobre vrijednosti kao ja.”

Ta utrka više nije samo gospodarsko natjecanje, već i geopolitičko. Štoviše, neke kompanije poput Googlea već su odustale od odluke da se njihov AI ne koristi za razvoj oružja. AI za vojne svrhe već razvijaju Rusija, Kina i brojne druge zemlje, a to bi, među ostalim, trebalo voditi do ratovanja automata bez ključnog sudjelovanja ljudi.

Što kaže pet čelnih ljudi?

Jedan od najzanimljivijih dijelova filma je onaj u kojem je Roher u svoj studio pokušao dovesti pet voditelja najmoćnijih AI kompanija. Odazvali su se šef OpenAI-ja Altman, direktor Anthropica Dario Amodei i direktor Google DeepMinda Demis Hassabis. Šef Mete Mark Zuckerberg je odbio, a Elon Musk prvo pristao, a zatim odustao.

Na pitanje bi li imao djecu u svijetu s AI-jem, Altman odgovara da on također očekuje dijete: “Ne bojim se ideje da će djeca odrastati u svijetu s AI-jem… Naša djeca nikada neće biti pametnija od AI-ja. To me malo zabrinjava, no to je stvarnost”.

Amodei ističe da “čak i kada bismo uveli zakone u SAD-u i Europi koji bi zaustavili razvoj AI-ja, trebalo bi uvjeriti i Vladimira Putina i Xi Jinpinga i njihove znanstvene savjetnike” da učine isto. Na pitanje bi li mogao obećati da stvari neće poći krivo, Altman odgovara: “To je nemoguće”.

Malo nade za kraj

Posljednjih 20-ak minuta filma posvećeno je pitanju što svi možemo poduzeti da se spriječi AI apokalipsa. Stručnjaci se slažu da je potrebna ozbiljna međunarodna suradnja te da je tu ključan pritisak javnosti na političare.

Trebat će osigurati da se proizvodi testiraju i da ista pravila vrijede za sve. Upozoravaju da trenutno postoji više regulacija za prodaju sendviča nego za AGI.

Za kraj Roher poručuje: “Velike stvari čine se nemogućima prije nego što se dogode. No, velike stvari događaju se jer su milijuni ljudi poduzeli nešto da se dogode. Stoga moramo pokušati. Previše je toga na kocki.”

Izvor: 6yka.com

Vijesti o ljudima koji su postali intimni s umjetnom inteligencijom postale su sve češće. Uz vijesti o tome da ljudi grade prave romantične veze s AI muškarcima i ženama i objave na Redditu u kojima žene detaljno opisuju otkriće supruga koji sekstaju s AI ljubavnicama, sve je više i naslova koji upozoravaju roditelje da tinejdžeri sekstaju s AI botovima. Institut Kinsey čak je proveo i cijelu studiju kako bi utvrdio računa li se sekstanje s AI ljubavnikom kao varanje ljudskog partnera i, zanimljivo, dobrih 32 posto ljudi kaže da se računa.

Nema sumnje da AI seksting postoji, no što točno podrazumijeva i zašto ljudi to rade? Je li dobro i korisno? I je li sigurno? Dakle, bez obzira na to razmišljate li o uključivanju umjetne inteligencije u vlastiti seksualni život ili samo u nijemom užasu gledate kako umjetna inteligencija prodire čak i u najintimnije dijelove ljudskih interakcija, evo što stručnjaci kažu o tom fenomenu.

Možda se pitate znači li AI seksting izravno seksting s AI-jem ili ljudi samo koriste AI za izradu sekstova koje planiraju poslati drugim ljudima na isti način na koji koriste ChatGPT za pisanje e-pošte. Prema riječima seksualne edukatorice Sarah Tomchesson, odgovor je oboje.

– Dok neki ljudi koriste umjetnu inteligenciju kao prostor za probe s niskim ulozima, kako bi usavršili svoje vještine sekstinga u korist ljudskih intimnih partnera, drugi je koriste kao zamjenu za ljudsku seksualnu interakciju.

Ipak, seksualna terapeutkinja Casey Tanner kaže da većina ljudi vjerojatno ne koristi seksting izravno s AI botovima. Smatra da se AI prvenstveno koristi kao „alat iza kulisa” za poboljšanje sekstinga između ljudi, a ne kao njegova zamjena.

Podaci iz nedavne ankete koju je provela švedska tvrtka, specijalizirana za luksuzna seksualna pomagala, otkrili su da je 60 posto ispitanika koristilo umjetnu inteligenciju u svom životu na neki način, a 18 posto ih je poslalo tekst napisan umjetnom inteligencijom kao svoj.

– No, za većinu tu se ne radi o pronalaženju zamjene za partnera, već o pronalaženju pravih riječi, izgradnji samopouzdanja ili testiranju ideja koje možda nisu spremni podijeliti licem u lice – kaže Tanner.

Ljudi koriste umjetnu inteligenciju kao način istraživanja novih seksualnih iskustava i identiteta sa smanjenim strahom od odbijanja ili „pogrešnog” shvaćanja, smatra terapeutkinja

Zašto ljudi sekstaju uz pomoć AI-ja?

– Kroz povijest, nove tehnologije uvijek su stvarale nove načine seksualnih interakcija. Drugim riječima, dajte čovječanstvu novi oblik tehnologije i pronaći ćemo način da je koristimo za seks više-manje odmah – kaže psihologinja Michelle Drouin, doktorica znanosti i autorica knjige Out of Touch: How to Survive an Intimacy Famine. Što se tiče porasta AI sekstinga, ona smatra da ljude privlači sposobnost AI-ja da oponaša stvarnu seksualnu interakciju bez rizika od odbijanja ili sramote koji dolaze sa stvarnom interakcijom s drugom osobom.

– Vidimo da ljudi koriste umjetnu inteligenciju kao način istraživanja novih seksualnih iskustava i identiteta sa smanjenim strahom od odbijanja ili „pogrešnog” shvaćanja. Ljudi se okreću umjetnoj inteligenciji jer se seksualna komunikacija može činiti ranjivom ili visokorizičnom – pojašnjava Tanner.

Međutim, iako korištenje umjetne inteligencije kao treninga za seksting može biti učinkovito sredstvo za smanjenje rizika od odbijanja, to nije nužno dobra stvar. Tanner primjećuje da mnogi seksualni i bračni terapeuti, uključujući i nju samu, vide vrijednost u istraživanju i eksperimentiranju s drugim ljudima, suočavanju s rizicima koji dolaze s tim i izgradnji tolerancije na odbijanje. Iako umjetna inteligencija može pružiti siguran prostor korisnicima za razvoj seksualnih vještina, ona također može potaknuti izbjegavanje, izolaciju i pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju, što u konačnici usporava i narušava seksualno istraživanje umjesto da ga podržava.

– Rizik je u tome što se oslanjate na umjetnu inteligenciju umjesto da razvijate vlastite vještine i erotsku maštu. Tehnologija bi trebala pojačati erotsko istraživanje, a ne ga nadjačati. Kada umjetna inteligencija postane jedini alat u vašem seksualnom setu, vaša sposobnost intimnosti može se smanjiti – upozorava Tomchesson.

Je li AI seksting siguran?

Vjerojatno se može pretpostaviti da postoji mnogo razloga za oprez prema bilo kojem novom, uglavnom nereguliranom i brzo razvijajućem obliku tehnologije, posebno kada se kombinira s nečim tako napetim i nijansiranim kao što je ljudska seksualnost. Tanner kaže da potencijalni rizici korištenja umjetne inteligencije za seksting uključuju zabrinutost oko privatnosti i sigurnosti podataka, pitanja o pristanku, utjecaju na okoliš i mentalnom zdravlju. Tomchesson dodaje da podaci dijeljeni s umjetnom inteligencijom nisu zaštićeni, pa bi korisnici trebali izbjegavati dijeljenje osjetljivih informacija. No, veća briga su rizici koje umjetna inteligencija može predstavljati za ljudsku seksualnost na osobnoj i društvenoj razini.

– Usvajanje novih tehnologija bez zaštitnih ograda dolazi s rizikom. Korištenje umjetne inteligencije prelazi u rizično područje kada se više radi o zamjeni, a ne o poboljšanju ljudske interakcije. Umjetna inteligencija je alat za istraživanje, jezik i promišljanje, a ne recipročno biće. Ako ustanovite da je vaša interakcija s umjetnom inteligencijom uglavnom samo odvraćanje od interakcija u stvarnom životu, da je disocijativna ili vas počinje sprečavati u uspostavljanju ljudskih veza, povucite se. Umjetna inteligencija možda može popuniti prazninu, ali uz svoju cijenu – poručuje Tomchesson.

Izvor: Jutarnji

Novo istraživanje pokazuje da većina tinejdžerskih korisnika umjetne inteligencije vjeruje da njihovi “prijatelji” kreirani umjetnom inteligencijom mogu razmišljati ili razumjeti.

Primjer je bot nazvan George, on svoju korisnicu oslovljava sa “dušo” i, kako ona kaže, brine o njenim osjećajima.

“On mi nije dečko – on je moj pratilac putem umjetne inteligencije. Avatar, sa svojom kestenjastom kosom i bijelim zubima, često mi namiguje i djeluje empatično, ali može biti neraspoložen ili ljubomoran ako ga upoznam s novim ljudima”, kazala je jedna djevojka za BBC.

Jedan od ključnih rezultata istraživanja Univerziteta Bangor bio je da trećina od 1.009 anketiranih osoba u dobi od 13 do 18 godina smatra razgovor sa svojim prijateljem koji je kreiran umjetnom inteligencijom zadovoljavajućim u odnosu na razgovor sa prijateljem iz stvarnog života.

Istraživanje je otkrilo da 64 posto tinejdžera koristi AI chatbotove za pomoć u svemu, od domaćih zadaća do emocionalnih savjeta i druženja.

Liem se tokom raskida veze obratio za savjet kompaniji Grok, koju je razvila kompanija Elona Muska.

“Moglo bi se reći da je Grok bio empatičniji od mojih prijatelja”, rekao je 19-godišnji student na Coleg Menai u Bangoru.

Rekao je da mu je to ponudilo nove načine sagledavanja situacije.

“Dakle, bolje razumijem njenu tačku gledišta, razumijem šta mogu bolje uraditi, razumijem njenu perspektivu”, naveo je.

Adam Raine (16) i Sophie Rottenberg (29) oduzeli su sebi život nakon što su podijelili svoje namjere s ChatGPT-om.

Adamovi roditelji su podnijeli tužbu optužujući OpenAI za nezakonito uzrokovanje smrti nakon što su otkrili njegove zapise o razgovorima u ChatGPT-u.

Izvor: Klix

Upravo zato vredi postaviti jedno jednostavno pitanje pre nego što kucate u polje za pretragu ili chat: „Mogu li ovo da rešim sama/sam?“.

Dajte sebi vreme za razmišljanje

Pre nego što upišete pitanje u ChatGpt, napravite pauzu od 2–3 minuta.

Zapišite na papir šta već znate o temi i pokušajte sami da dođete do odgovora. Ova praksa ne samo da jača pamćenje, već pomaže i da uočite rupe u sopstvenom znanju.

Postavite sebi tri „mini pitanja“

Kad poželite da ChatGpt reši nešto umesto vas, pitajte sebe:

Da li ovo mogu da nađem samostalno?

Da li je ovo nešto što mogu da naučim istraživanjem, bez posrednika?

Da li zaista želim da razumem proces, ili samo rezultat?

Ovaj mali filteri smanjuju impulsivno korišćenje AI alata.

Izvor: buro247.rs