Vjerovatno bi se tu našla vrećica vašeg omiljenog slatkiša iz djetinjstva. Ili grickalice, ma koliko slušamo o tome da je ovakve namirnice poželjnije izbjegavati. Zatim, bila bi tu sigurno i neka stara lopta, praćka, klis, klikeri, lastiš, omiljeni strip ili karta iz bioskopa za „Malu sirenu“.

Vratiti se u djetinjstvo možemo na mnogo načina, ali je samo povratak koji evocira neke lijepe uspomene… U takvom jednom ličnom Muzeju djetinjstva koji sjeća na neke lijepe dane zasigurno bi se našao i Dvojni C.

Treba li nekome pojasniti ili ga podsjetiti o čemu je riječ? Naravno da ne treba! Legendarni je to Fructalov proizvod koji je, na neki način, postao sinonim za sok. Kad kažeš da piješ sok, zna se da je to Dvojni C!

Dvojni C je lansiran sada već davne 1960. godine i sve do danas je opstao zahvaljujući isključivo kvalitetu. U međuvremenu je mijenjao ruho, ali sve ostalo je ostalo isto – s posebnom pažnjom, u Fructalu svih ovih godina biraju samo najbolje agrume i pakuju ih u tirkiznu ambalažu sa prepoznatljivim ispisom vitamina C i vizualnom narandže.

Ovaj sok je obilježio mnoga djetinjstva. Nije bilo rođendana, okupljanja djece ispred zgrade ili na igralištu, odlaska na izlet i ekskurziju, a da i Dvojni C nije bio neizostavan pratilac na tim divnim putovanjima kroz vrijeme i odrastanje.

I danas se stariji sa sjetom sjećaju ispisa „Vtisnuti cevčico na tem voglu“, kao i momenta kad popiješ Dvojni C u nekadašnjom ambalaži, u onoj antologijskoj aluminijskoj vrećici, i nakon toga on posluži za najjači „pucanj“ petom, a zapravo eksploziju emocija, čisto da se zna da si zatvorio još jedan krug vitaminskog zadovoljstva.

„Vozimo se mi te osamdeset i neke na Mrakovicu, bili smo četvrti razred osnovne škole i to je bio obavezan izlet koji se čeka cijelu školsku godinu. Autobus pun dječurlije, ori pjesma, smijeh, cika…

Hrana se vadi čim smo krenuli, jer po nekom nepisanom pravilu, najljepši su sendviči sa školskih izleta, a još slađe podijeliti sa drugarima sve ono što ti roditelji spakuju za cijeli dan. Ma ni 10 kilometara nismo prešli, sve skoro pojedeno i popijeno! A među svim ti đakonijama neizostavan je bio i Dvojni C, sok našeg djetinjstva. Jednostavno, kad su se kupovale stvari za izlet, uvijek ide i sok, a a sok za takve prilike je uvijek bio jedan, jedini, nekako kao da se podrazumijevalo da je to Dvojni C, a tako je i bilo“, prisjeća se svog djetinjstva jedna Marija.

„Kupi hljeb, mlijeko i Dvojni C.“

Koliko vas je puta dočekala ovakva, rukom napisana poruka po povratku kući iz škole ili posla? Eto, sigurno bi se i neka takva ispisana uspomena našla u tom našem Muzeju djetinjstva…

Ovako je bilo proteklih decenija, ali tako je i danas. Možda je Dvojni C u međuvremenu promijenio ambalažu, ali se dobra navika njegove konzumacije nepromijenjena prenosi s koljena na koljeno. I danas ćete vidjeti mnoge klince, pa i one koji se zauvijek tako osjećaju, kako rado piju baš Dvojni C, iako je sada više nego ikad sličnih proizvoda na policama mnogih trgovačkih lanaca.

I baš kod sličnosti, priča ne može a da ne krene u pravcu jedne ne tako slučajne. Naime, na tržištu se pojavio proizvod koji vizuelno veoma podsjeća na Fructalov najpopularniji brend Dvojni C, čiji je proizvođač kompanija „TO“.

Pomenuti proizvođač je iskoristio sve vizuelne elemente njihovog Dvojnog C i brendirao svoj proizvod, oslanjajući se na decenijsku reputaciju tog soka. I na želju da na taj način zbuni kupce.

U tome su mnogo puta vjerovatno i uspjeli, jer svi mi usljed sve bržeg stila života i sve manje vremena za svakodnevne aktivnosti i obaveze, često nedovoljno obraćamo pažnju takve „detalje“, već biramo po inerciji nešto što nam se na prvu čini poznatim i djeluje poznato.

Baš zato je pomenuti proizvođač svog dvojnika soka Dvojni C upakovao u ambalažu iste boje i sa sličnim ispisom vitamina C. Prosječan kupac vjerovatno ne posvećuje previše pažnje tim sličnostima i razlikama, a i zašto bi?!

Ne možeš kopirati Dvojni C! Ne možeš kopirati cijelo jedno djetinjstvo!

To se, uostalom, kosi sa pravilima tržišne utakmice. Ali, time neka se pozabave nadležni, ovo je ipak priča o povredi sentimenta, a emocija je neotuđivo pravo svakoga od nas. I zato je Dvojni C samo jedan, ma koliko je sam njegov naziv umalo „dvojnik“.

U potpisu,

Svi mi koji smo odrastali ili odrastamo uz jedan jedini Dvojni C

 Kompanija Vitaminka prisutna je na tržištu punih 75 godina. Sa radom je počela davne 1947. godine, kao mala radionica, a danas je jedna od najpoznatijih kompanija za preradu voća i povrća u Bosni i Hercegovini.

Nije ovo samo priča o kompaniji. Ovo je priča o generacijama. O životu. O ljudima. O istoriji jednog naroda. O jednoj zemlji koje više nema, a i dalje je tu. Konačno, ovo je priča o ljubavi i radosti. I poverenju dugom punih 75 godina.

Kvalitet proizvoda i brend Vitaminka prepoznat je i nagrađivan prestižnim svjetskim priznanjima. Ono što je svima poznato ali i jako važno napomenuti je da Vitaminka u proizvodnji ne koristi konzervanse i da su svi proizvodi potpuno domaći, baš kao oni koji su spremljeni kod kuće. Ujedno je to jedan od razloga zašto su ovi proizvodi osvojili srca potrošača, koji joj decenijama ostaju vjerni bez obzira na sve izazove kroz koje je kompanija prolazila.

Razgovarali smo sa Tanjom Šušić, glavnim tehnologom ove kompanije, koja je sa nama podjelila svoju priču, priču o Vitaminci ali i svoje emocije.

Tanja, Vi ste glavni tehnolog i glavni “krivac” za fenomelane proizvode Vitaminka, proizvode bez konzervansa i odličnog kvaliteta. Koliko je teško postići taj kvalitet?

Naravno da nije ni malo lako iz razloga što iza svakog našeg proizvoda stoji dugotrajan proces kroz koji moramo proći da bismo dobili proizvod vrhunskog kvaliteta. Sve ulazne komponente prolaze strogu kontrolu i inspekciju.

Plodovi voća i povrća su pažljivo odabrani i određenog su stepena zrelosti i bez oštećenja. Zatim u zavisnosti od recepture, voće i povrće se prerađuje u uslovima najpogodnijim za očuvanje hranjivih vrijednosti, prvenstveno vitamina, nakon čega se gotov proizvod puni u odgovarajuću ambalažu i pasterizuje.

Upravo zbog toga nema potrebe da se dodaju konzervansi, odnosno pasterizacija na određenoj temperaturi je sasvim dovoljna i osigurava ispravnost i trajnost naših proizvoda, što se dokazuje svakodnevnom kontrolom i mikrobiološkim ispitivanjem. Tako da, zaista, ni malo nije lako napraviti Vitaminkine proizvode.

Kako vidite Vitaminku kroz vrijeme – Koliko se promjenila, šta je sve prošla i šta biste posebno istakli na tom putu kroz vrijeme?

 Vitaminka traje preko 75 godina, naravno da se sa godinama mijenjala i prolazila kroz razne prepreke i teškoće. Ranije sam znala često da pitam starije kolege koji rade u Vitaminci preko 40 godina, kako je to nekada izgledalo i uvidjela sam kako je vrijeme prolazilo da su nedostaci koji su otežavali nekada rad i proces poprilično otklonjeni.

Evo navešću samo jedan od primjera, sezonsko voće koje nam je potrebno tokom cijele godine ranije smo prerađivali u kašu, pa tu kašu smrzavali, onda smo je po potrebi morali ponovo odlediti i onda se od nje pravio proizvod.

Danas imamo mogućnost da svježu kašu napunimo pomoću aseptik mašine i tako svježu čuvamo u aseptičnim uslovima do ponovne upotrebe, bilo da se radi o sokovima, džemovima ili marmeladama i na taj način očuvamo prirodne mirise i okuse voća.

Krastavci sa medom nisu nešto svakidašnje kod nas. Koje proizvodne programe imate i gdje crpite ideju za recepte? 

 Krastavci sa medom i paprikom su zaista fenomenalan proizvod, ali i jedan od najkomplikovanijih iz razloga što se u njemu nalazi više komponenti. Paprika isjeckana na kockice, paprika isjeckana na rezance, feferon na kolutiće, krastavac vrhunskog kvaliteta i naljev sa medom koji se priprema na poseban način.

Iako ovaj proizvod zahtijeva dosta vremena i truda, pozitivne reakcije koje imamo sa tržišta  opravdavaju sav napor koji ulažemo da bismo ga proizveli.

Naš proizvodni program se sastoji od proizvoda od povrća, to su Ajvar, Domaći ajvar, Krastavci, Cvekla, Miješana salata, Feferon, Fileti paprika… i proizvoda od voća džemova, marmelada, pekmeza, kao i voćnih sokova i nektara, gdje izdvajam 100% sok od Jabuke i Narandže bez dodatog šećera.

Što se tiče ideja za nove proizvode, pored toga što smo uvijek tu da ugodimo željama naših kupaca, tim stručnjaka koji trenutno radi na razvoju novih proizvoda i sami su obožavaoci proizvoda od voća i povrća, da ideje prosto dolaze iz ljubavi prema domaćim proizvodima i želji da to podijelimo sa našim potrošačima. Tako smo došli i na ideju za Domaći ajvar od pečenih paprika, koji zaslužuje mjesto u svakom domaćinstvu.

Kako vi gledate na novu ambalažu i vizuelni identitet – Koliko ona prati priču tradicije i domaćih proizvoda?

 Kao tehnolog ponosna sam na našu ambalažu iz razloga što je staklena ambalaža najzdraviji vid pakovanja proizvoda. A kada gledam novu ambalažu, koja se estetski zaista izdvaja na policama, osjećam još veću obavezu i odgovornost da se u novim teglama nalazi još bolji, još kvalitetniji proizvodi, a uskoro možete očekivati i nove proizvode inspirisane upravo novim izgledom ambalaže.

Kvalitet proizvoda i brend Vitaminka prepoznat je i nagrađivan prestižnim svjetskim priznanjima – koja je vama najdraža I šta vam ona znači?

Ponosna sam na sve naše nagrade, kojih je zaista mnogo, ali meni lično je najdraže najveće priznanje Novosadskog sajma „ Apsolutni lider kvaliteta“, jer smo ga dobili u periodu kada sam i sama bila dio tima koji je zaslužan za tu nagradu.

Šta biste rekli da je tajna uspjeha tako dobrih proizvoda?

 Upornost, ljubav prema poslu koji radimo, garancija kvaliteta, jer Vitaminka posjeduje ISO i HACCP standarde koji garantuju da je u svakoj fazi proizvodnje zastupljena dobra proizvođačka i higijenska  praksa. Išli smo u korak sa savremenom tehnologijom, zadržali jedinstvene stare recepture i upravo taj spoj tradicije i savremene tehnologije je ključ uspjeha Vitaminke.

Udruženje potrošača Efektiva na svom Twitter profilu dalo je primer tunjevine na kojoj je jasno navedeno da sadrži ribu iz ribolovnih područja koja su oblježena kao rizična, u smislu povišenog stepena radijacije.

„U prodavnicama se mogu naći proizvodi od ribe koja je ulovljena u ribolovnim područjima koja su obilježena kao rizična, u smislu povišenog stepena radijacije.

Jedan od takvih je i ovaj sa slike, na kom je jasno navedeno da sadrži ribu iz ribolovnih područja Tihog okeana koja su obilježena crvenim slovima, kao posljedica havarije u nuklearnoj elektrani Fukušima. Istina, to se desilo prije 12 godina, ali aktivnosti oko ispuštanja radiokativne vode u more, traju i danas“, stoji u objavi pored fotografije konzerve.

Rafovi marketa puni su ribljih proizvoda iz različitih krajeva svijeta, a kada je riječ o „divljoj“ ribi, potrebno je na ambalaži navesti ribolovno područje gdje je ulovljena (za uzgojene ribe zemlja u kojoj se uzgaja).

Ribolovno područje je označeno prema međunarodnoj klasifikaciji (FAO + odgovarajući broj). Ovo je veoma važno, jer vam daje informaciju da li je riba uhvaćena u zoni zračenja. Oznake FAO 61, 67, 71, 77, 81 i 87 ukazuju na radioaktivna područja Tihog okeana.

U ovom slučaju problematične su upravo oznake FAO 61, 71, 77 i 81 – ali ima i drugih koje ukazuju na rizična ribolovna područja, prenosi Danas.