Disney ovaj film opisuje kao sasvim novu muzičku animiranu avanturu koja će gledaoce uvesti u čarobno kraljevstvo Rosas u kojem vječna idealistica Asha poželi tako snažnu želju da joj kosmička sila odgovori u obliku mase pune energije jednostavnog imena Zvijezda.

Asha i Zvijezda zajedno će se sukobiti s najvećim neprijateljem Kraljevstva, a to je kralj Magnifico koji skriva većinu neispunjenih želja. Asha i Zvijezda zajedno djeluju kako bi spasile svijet i dokazale da su čuda itekako moguća ako se volja hrabrog čovjeka poveže s čarolijom zvijezda.

Nadahnut Walt Disneyevom čarobnom muzičkom baštinom, film donosi originalnu priču i likove, sa sedam potpuno novih pjesama koje je napisala za Grammy® nominovana pjevačica i kantautorka Julia Michaels i dobitnik Grammyja producent/tekstopisac/muzičar Benjamin Rice. No možda je najveći poklon Disneyevoj baštini upravo naslov filma: “ŽELJA“.

Bilo da je to Geppetto koji gleda u zvijezde, želeći da njegov drveni Pinocchio postane pravi dječak; Tiana koja gleda u zvijezde dok sanja o posjedovanju vlastitog posla; ili Moana koja se okreće zvijezdama kako bi spasila svoje ostrvo—mnogi od Disneyevih najdražih likova definisani su svojim snovima.  “Želja” slavi tu vrstu strasti.

“U suštini našeg filma je ovo: ‘Nema veće moći u svemiru od nekoga s pravom željom u svom srcu,'” kaže scenaristkinja i izvršna producentkinja filma Jennifer Lee (“Frozen,” “Frozen 2”). “Zapravo, to je film o razumijevanju kako uz velike želje često dolazi još veća borba. Nadamo se da će sve inspirisati na ustrajnost da se njihove želje zaista i ostvare.”

Iako film odaje počast Disneyevoj baštini, on je takođe odraz sadašnjosti i budućnosti poznatog studija s inovativnom vizuelnom prezentacijom, širokim spektrom kulturnih inspiracija i savremenom, privlačnom muzikom.

Režiju potpisuju dobitnik Oskara Chris Buck, zaslužan za velike kino hitove Snježno kraljevstvo i Snježno kraljevstvo 2 i Fawn Veerasunthorn (Raya i posljednji zmaj), scenarij potpisuju Jennifer Lee i Allison Moore.

Pogledaj trailer i plakat filma koji će te uvesti u novu Disneyjevu čaroliju.

Urednica programa u KC Novi Pazar Elma Šabanović kaže za Danas da jeste bilo prigovora roditelja i „burnih reakcija“ a da se odustalo od prikazivanja filma zato što nije postojalo interesovanje publike.

Film je prvi put prikazan u novembru a druga projekcija, iako zakazana, nije održana. Takođe film nije uvršten u repertoar za decembar.

– Mi smo bioskop i imamo određenu zaradu od prodaje ulaznica. Nama nije bilo isplativo da dalje prikazujemo ovaj film jer nije prodata nijedna karta za narednu projekciju – kaže Šabanović.

Odgovarajući na pitanje da li ovakva odluka KC Novi Pazar podstiče diskriminaciju gej zajednice, sagovornica Danasa ističe da ne postoje i nikada ranije nisu postojala bilo kakva ograničenja u pogledu prikazivanja filmova koja bi bila motivisana temom filma.

– Mi nikada nismo diskriminisali nikoga – navodi Šabanović.

Prema podacima koje je Danas dobio, film Čudesni svet bio je najgledaniji prošlog vikenda u Srbiji. Ovo ostvarenje pogledalo je 11.600 gledalaca. Strani mediji su preneli da jedan od junaka Diznijevog filma tinejdžer koji je zaljubljen u drugog dečaka. Kada svome ocu kaže kako se oseća, otac ga podržava i daje mu ljubavne savete ne osvrćući se na to u koga je dečak zaljubljen.

Dnevni list Večernje novosti objavio je juče reakciju jednog od roditelja koji je kazao da nije prihvatljivo da se ovakvi sadržaji nude deci koja nemaju još razvijenu svest o tome o čemu film govori i koju poruku šalje.
Profesorka psihologije na Filozofskom fakultetu i predsednica Društva psihologa Srbije, dr Tamara Džamonja Ignjatović kaže međutim da u ovoj situaciji postoji duboko nerazumevanje problema.

– Ovakvi filmovi nisu nikakva propaganda protiv porodice i porodičnih vrednosti. Njihova svrha je borba protiv stigme i da olakšaju deci i ljudima integraciju u društvo kada se suoče sa svojom seksualnom orjentacijom. Kada bi propaganda mogla da utiče na bilo čiju identifikaciju, socijalni pritisci koji postoje u patrijahalnom društvu bi bili uspešni u preoblikovanju gej populacije – navodi Džamonja Ignjatović.

Ona kaže da porodica danas jeste ugrožena i da odatle i dolaze burne reakcije.

– Porodica jeste zaista ugrožena danas ali ne ovim. Ovde vidimo pomeranje problema na najslabiju kariku i osuđivanje žrtve. Porodica je ugrožena ali zbog netoleranicije, iskrivljenih osnovnih moralnih standarda, ekonomskog položaja, nebezbednosti – zaključuje sagovornica Danasa.

Povodom odluke KC Novi Pazar da ukloni film „Čudesni svet“ sa repertoara Danas je uputio pitanja i poverenici za zaštitu ravnopravnosti Brankici Janković, ali do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovore.

Na drugoj strani, Goran Miletić, direktor organizacije Civil rajt difenders, i pravnik, kaže za Danas da „uređivanje programa jeste pravo svake ustanove, ali da kriterijum ne sme biti diskriminativan niti razlozi smeju biti upućeni na isključivanje neke grupe građana koji imaju zajednički identitet.“

On ističe da je „cenzura filmskog programa sa željom da se negira postojanje LGBT zajednice protivzakonita“.

Osvrćući se na komentare roditelja, koji su zatražili skidanje filma sa repertoara, kao i sagovornika Novosti koji podržavaju potez roditelja nazivajući ovaj film propagandom, Miletić navodi da takva obrazloženja „predstavljaju govor mržnje prema Zakonu o zabrani diskriminacije“.

– Ne smeju se širiti mišljenja, ideje i stavovi kojima se podstiče mržnja ili diskriminacija prema grupama građana koji dele neki identitet, a to je ovde slučaj. Posebno je skandalozna teza da je prikazivanje LGBT lika loše za decu ili da to na bilo koji način može da utiče na formiranje seksualnog identiteta – zaključuje Miletić.

Preuzeto sa: danas.rs

Film je nastao prema slavnoj priči Branka Ćopića u tehnici stop-animacije, a produkcijski je ostvaren u saradnji kanadskog Nacionalnog filmskog odbora (NFB) i hrvatskog Bonobostudija. To je prva saradnja NFB-a i jednog hrvatskog studija u posljednjih 40 godina. Produkciju potpisuju Jelena Popović (NFB) i Vanja Andrijević (Bonobostudio), a film u Hrvatskoj potpomažu Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Desetminutni animirani film “Ježeva kućica” vjerno slijedi slavni predložak Branka Ćopića i to na tri jezika: narator hrvatske verzije je Rade Šerbedžija, engleske glumac Kenet Velš (Kenneth Welsh, “Twin Peaks”), a francuske glumica Frans Kastel (France Castel). Muziku u filmu potpisuje Darko Rundek. Za animaciju su zaslužni Ivana Bošnjak i Tomas Džonson (Thomas Johnson, Simulacra Studio), a modeliranje lutaka djelo je spomenutih autora, Ivane i Tomasa, uz reditelja i scenaristu Evu Cvijanović.

Savjetnik pri izradi lutaka i animacije bio je slavni autor Tim Alen (Allen), saradnik Tima Bartona (Tim Burton) i Vesa Andersona (Wes Anderson).

Direktor fotografije je Ivan Slipčević, a montažerke Eva Cvijanović i Iva Kraljević. Priča o hrabrom Ježurki koji šumom povazdan luta, do sada je već naučila brojne domaće generacije čitalaca da je vlastiti dom najljepši i najvažniji u životu, a očekuje se da će i ovaj animirani film – koji uspješno oživljava živopisne likove iz te klasične basne – učiniti slično za gledaoce iz cijelog svijeta. To je treći animirani film Eve Cvijanović, koja je diplomu iz animacije stekla na montrealskom univerzitetu Concordia.

Tekst prenosimo sa buro247.hr.

Iako novembar djeluje miljama daleko, a topli ljetni dani bez kraja, sa prvim jesenjim kišama ćemo se pitati zašto smo ono prigovarali suncu što prejako grije, zaboraviti umor tropskih balkanskih dana i krivicu za nemir prebaciti na vjetrove i žuto lišće koje nas sapliće. U tim danima, tužni, možda, zbog nijanse neba, ugledaćemo poziv da se naše misli uviju u topao julski vazduh, a osmijeh primi dječiji oblik: “Okean te zove.”

Dizni je uvijek znao kako da nas odvede negdje drugdje, da nam dozvoli da budemo neko drugi ili da nam pomogne da otkrijemo ko smo to mi sami. Tako će ove jeseni da nas odvede pod blago, plavo, iscrtano nebo Havaja, na putovanje dvije hiljade godina u prošlost, kako bismo sreli Moanu.

Ko je Moana?

Moana je princeza. Ali prije toga, Moana je tinejdžerka. A tinejdžerstvo i buntovništvo pobjeđuju svaku drugu titulu i odrednicu, baš kao što osjećaj pravde i časti uvijek pobjeđuju svaki strah i svaku sumnju. Bar u animiranim filmovima i knjigama, a i to je važno, jer u njima toliko mnogo nas živi.

A šta to Moana traži i s čim se suočava, krećući se na svom putovanju na dalekom Pacifiku?

Moana traži kraj jedne davno započete priče, koja će ujedno biti i početak njene.

Prije tri hiljade godina najslavniji moreplovci njihali su se, naravno slavno, na svojim brodovima koji su se njihali na morskim talasima, otkrivajući nova mjesta skrivena i zabačena u najtišim dijelovim Tihog okeana. Odjednom, hiljadu godina stara, njihova putovanja su neobjašnjivo stala. A onda je počelo putovanje hrabre djevojke, spremne na izazove i na suočavanje sa svakom nevoljom, kako bi se dokazala kao prava nasljednica pronalazača novih svjetova i završila misiju koju su njeni preci započeli.

A na tom putu otkrića prošlosti i svoje budućnosti upoznaće polu-boga Mauđija, novog nerazdvojnog prijatelja s kojim će uploviti u svijet avantura, isprepleten najzanimljivijim događajima i susretima sa najstrašnijim stvorenjima. Iako su im šanse da dođu do odgovora i izađu kao pobjednici, naizgled male, s vjerom i prijateljem kraj sebe, nemoguće je da je bilo šta nemoguće.

A koje odgovore Moana i Mauđi traže?

Pa na svoja pitanja. A koja su to pitanja i da li će doći do odgovora koje žele, za to ćete morati sačekati dvadeset i treći novembar. A dok čekate ostvarenje Džona Muskera i Rona Klemensa, poznatih po sjajnom radu u stvaranju “Male Sirene”, “Aladina” i “Princeze i žapca”, krenite polako da tražite svoje odgovore. Ili bar postavite prava pitanja.