Mnogi ljudi znaju svoju razinu kolesterola, a neki su upućeni i koliki im je LDL kolesterol, koji se često naziva “loš kolesterol”. Ali ono što gotovo nitko ne zna jest ApoB (apolipoprotein B), a upravo o njemu se sve češće govori kada se želi naglasiti važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Vrijednost LDL kolesterola pokazuje koliko se kolesterola prenosi u LDL česticama. ApoB vrijednost govori nešto drugo: koliko uopće ima aterogenih čestica u krvi. Te čestice mogu prodrijeti u stijenku žile, izazvati upalu i potaknuti stvaranje plakova.

– Ukratko, LDL kolesterol mjeri težinu. ApoB broji vozila. Za rizik od srčanog udara, broj vozila je odlučujući, a ne teret po vozilu. To je zato što što se više ApoB čestica kreće, veća je vjerojatnost da će čestice ući u stijenku krvne žile, uzrokovati oštećenja i izazvati srčane udare – kaže dr. Katharina Lechner, kardiologinja i stručnjakinja za prevenciju i zdravo starenje za Focus.de.

Općenito, niže vrijednosti ApoB znače manji rizik, a više vrijednosti veći rizik od nakupljanja plaka u arterijama. Referentne i ciljne vrijednosti mogu se razlikovati među laboratorijima, ali se često smatra:

• manje od 80 mg/dL – poželjno za osobe s visokim kardiovaskularnim rizikom,
• manje od 65 mg/dL – cilj za osobe s vrlo visokim rizikom,
• iznad 130 mg/dL – povišene razine.

Zašto sam LDL kolesterol može biti varljiv

Kod ateroskleroze mnogi uzimaju omegu-3 i vitamine, no magistra farmacije kaže da je jedna stvar presudna

LDL kolesterol ostaje važan pokazatelj rizika i već je desetljećima središnja vrijednost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, a snižavanje povišenog LDL kolesterola smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara.

No, LDL kolesterol ima ključnu slabost: ne pokazuje pouzdano koliko aterogenih čestica cirkulira u krvi. Sve važnije postaje, objasnila je kardiologinja Lechner, ako se količina kolesterola i broj čestica ne podudaraju.

– Upravo se ta diskrepancija često javlja kod osoba s inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom, predijabetesom, dijabetesom tipa 2, povišenim trigliceridima, masnom jetrom i abdominalnom pretilošću. U toj situaciji razina LDL kolesterola možda ne izgleda dramatično, dok je broj aterogenih čestica i dalje visok jer ukupno ima mnogo malih LDL čestica. To nije nevažan detalj, već srž problema – upozorila je liječnica. Istaknula je da stoga ima smisla uputiti na vađenje i ApoB osobito one osobe s dijabetesom, pretilošću, uključujući abdominalnu pretilost, povišenim trigliceridima i metaboličkim sindromom.

ApoB broji čestice koje pokreću plakove

ApoB označava apolipoprotein B i izravni je pokazatelj ukupnog broja čestica koje uzrokuju plak u krvi. Te čestice mogu ući u unutarnji sloj stijenke arterije, tamo se zadržati, promijeniti i postati početna točka upalne reakcije.

– Ova mješavina lipoproteina, upale, oksidativnog stresa i imunološkog odgovora tijekom desetljeća stvara aterosklerotske plakove koji predstavljaju vrlo visok faktor rizika za srčani i moždani udar. U tom slučaju najčešće nastanu iznenada i obično bez upozorenja – kaže kardiologinja i savjetuje provjeriti u krvi sljedeće pokazatelje:

• ukupni kolesterol
• LDL kolesterol
• HDL kolesterol
• Ne-HDL kolesterol (ukupni kolesterol – HDL kolesterol, uključuje LDL, VLDL, IDL, Lp(a) i druge aterogene čestice)
• trigliceride
• ApoB
• Lp(a) – dovoljno ga je izmjeriti jednom u životu.

– Unatoč ukupno boljoj procjeni rizika mjerenjem ApoB-a, sve ove vrijednosti lipida nude važnu dodanu vrijednost za pojedinca. Na primjer, Lp(a) je osobito aterogena ApoB čestica koja se ne može svrstati zajedno s ostalim ApoB česticama. Isto vrijedi i za rjeđe poremećaje metabolizma lipida, u kojima tzv. preostale čestice (rezidualne čestice bogate trigliceridima) igraju odlučujuću ulogu. Odlučujući čimbenik rizika uvijek je cjelokupni kontekst, koji proizlazi iz pažljivog medicinskog razmatranja uzimajući u obzir sve faktore rizika – zaključila je dr. Lechner.

Živim.hr