Koncert je nastao na ideju soprana Albine Smajlović Tomić, koja se, kao i pijanistkinja Maja Regodić, bori sa ne tako rijetkom bolešću multiplom sklerozom, a koncert je organizovan u saradnji s Udruženjem oboljelih od multiple skleroze Republike Srpske.

“Već neko vrijeme nam se ideja motala po glavi, ali prosto je sad došao trenutak za realizaciju. Htjele smo da uz pomoć onoga u čemu se najbolje osjećamo, a to je muzika, skrenemo veću pažnju javnosti, da se o multiploj sklerozi ne govori samo 30. maja, već i nešto duže ne bi li se na taj način povećala svijest o ovoj bolesti”, rekla je Albina Smajlović Tomić za “Nezavisne”.

Maja Regodić za naš list dodaje da kao profesionalni muzičari traže načine koji su njima mogući da pomognu najugroženijim koji boluju od multiple skleroze.

“Računamo na pomoć i saradnju naših sugrađana koji su uvijek bili velikog srca, molimo za njihovu pažnju i obzirnost prema oboljelima. Multipla skleroza nije rijetka bolest. Par hiljada oboljelih je usmjereno prema našim neurolozima i medicinskim osoblju, a samo deset odsto njih prima terapiju. Terapija omogućava oboljelima da imaju kvalitetniji, pa čak i potpuno normalan život. Ruku na srce, broj pacijenata koji primaju terapiju je povećan. Ali i sam broj pacijenata raste iz dana u dan”, navela je Maja Regodić.

Koncert, na koji je ulaz slobodan, šalje poruku da oboljeli rade, stvaraju i savladavaju prepreke koliko god je to moguće, a svi zainteresovani mogu donirati sredstva na dan koncerta, kao i unaprijed uplatom na žiro račun Udruženja na broj 567 162 19000025 83, otvoren kod Atos banke.

“Poenta svega toga je da oboljeli dobiju više razumijevanja od okoline, da postanu vidljiviji i da mnogo više ljudi dobije mogućnost i šansu za terapiju, a tu je i ovaj humanitarni dio koji kod ljudi uvijek budi veću empatiju i osjećaj za drugoga”, izjavila je Albina Smajlović Tomić.

Ona je navela da se jednim koncertom ne može mnogo postići, ali da može biti podstrek drugima da se uključe i sami osmisle načine kako da pomognu jedni drugima.

“Bez obzira na to šta je povod zbog kojeg smo se odlučile za koncert, moramo ostati dosljedne i umjetnosti i profesiji kojom se bavimo tako da nam je to bila zvijezda vodilja pri izboru repertoara. Maja i ja smo repertoar osmislile po vrlo jednostavnom ključu – da izvodimo ono što volimo, što nam je blisko, a opet dovoljno interpretativno i tehnički izazovno”, rekla je Smajlović Tomićeva.

Dodala je da je sa pijanistkinjom Regodić tražila djela koja bi publici mogla zvučati milozvučno, blisko, toplo i prijatno, a umjetnički snažno i moćno.

“Rekla bih da je to jedan prijatan, raznovrsan repertoar. Vodile smo računa da biramo najljepše arije, pjesme i kompozicije klasične muzike, a da pritom ne opteretimo publiku izrazito komplikovanim i teškim djelima. Nesebično smo unijele svu svoju žensku dušu. Želja nam je da ljudi s našeg koncerta odu radosni i optimistični”, izjavila je pijanistkinja Regodić.

Program koncerta će upotpuniti Marija Šestić, vokal, i mlada umjetnica Ksenija Regodić, koja će se publici predstaviti flautom.

“S obzirom na to da je Marija Šestić veoma dugo prisutna na muzičkom nebu, a Ksenija svoj put započinje, pomislile smo da je lijepa prilika da upotpune koncert, da uz pomoć svog kvaliteta dodatno privuku pažnju javnosti”, kazala je Albina Smajlović Tomić.

Maja Regodić je navela da je Marija Šestić  poznata ne samo banjalučkoj publici, nego i u svijetu po sjajnim interpretacijama i izrazitom umjetničkom naboju, dok je Ksenija djevojčurak veselog duha i karaktera od svojih 13 godina.

“Ksenija već pokazuje talenat i veliko interesovanje za muziku i zahvaljujući svom pedagogu osvaja prve nagrade na međunarodnim i republičkim takmičenjima. Marija je moja vjenčana kuma, Ksenija je moja kćerka. Emitovaćemo ljubav sa bine. To očekujem od njih. A vi da čujete kako naša srca ujednačeno kucaju”, rekla je Regodićeva.

Smajlović Tomićeva je dodala da se do sada mnogo puta pokazalo kolika je moć muzike kada se radi o koncertima humanitarnog karaktera.

“Tek nakon koncerta ćemo vidjeti da li su naš trud i naša dobra volja uspjeli da podstaknu okolinu na razmišljanje i djelanje. Jedan od zadataka umjetnosti i umjetnika je odvajkada i bilo da istakne neke pojave u društvu. Nadamo se da će cijela ova priča poprimiti pozitivan odgovor”, kazala je Regodićeva.

Smajlović Tomićeva dodaje da je muzika, prije nego što joj je postavljena dijagnoza multiple skleroze, zauzimala jedno od najvažnijih mjesta u njenom životu, te da ne sumnja u melemna svojstva ove umjetnosti.

“Međutim, treba biti pažljiv, i zbog drugih, te reći i to da kad neko ko je obolio od bilo koje bolesti ima lošije dane, progresiju bolesti, kad trpi velike bolove, možda najmanje može da misli o umjetnosti. To su trenuci kada vam je zapravo najpotrebnija kako vaša mentalna snaga, tako i pomoć i podrška najbližih”, pojasnila je Smajlović Tomićeva.

Regodićeva pojašnjava da su je uvijek vodile vjera, nada i ljubav, te da je po njenom mišljenju ovo najljepši posao na svijetu.

“Muzika trenutno popravlja raspoloženje. A ja sam imala tu sreću da sam neprekidno povezana na najljepše melodije, teme i motive. Ponirem u vječnost, nosim ideje i emocije genijalnih kompozitora. Vidim u svijetu da muzikom i liječe. Što da ne? Vjerujem da je moguće”, zaključila je za “Nezavisne” Regodićeva.

Ni sam ne zna koliko njih je bilo ispred njegovog objektiva. Kada ga pitate šta mu je najteže u njegovom poslu odmah će odgovoriti da su to tereni iz crne hronike, posebno oni u kojima su žrtve djeca.

Od kada je počeo da radi, pa do danas, svijet fotografije i njihovo plasiranje se i te kako mijenjao. Sjeća se kako je u početku, kada je počeo da radi 1998. godine u „Glasu Srpske“ razvijao filmove u tamnim komorama i pravio pozitive koji su na kraju „prelamači“ prelamali sa uglomjerom i OHO ljepilom

Evolucija je uradila svoje, pa danas Siniša čim nešto fotgrafiše, to odmah ugleda svjetlo dana na portalu Srpskainfo.

– Ovo će svima zvučati kao anegdota, ali ja sam tada bio u pravoj frci. Pokojni Rastko Ostojić te 1998. godine, tadašnji urednik fotografije u ’Glasu’ dao mi je ’prvi pravi ispit’ da fotografišem američkog zvaničnika koji je bio u Banjaluci. Odem, fotografišem, vratim se da razvijem film i ubrzo nakon toga čini mi se da nešto nije uredu i da sam pao na pravom ispitu – priča Pašalić.

Dok je razvijao film, portret tog zvaničnika bio je svjetao, a trebalo je da bude taman na negativu.

– Pomirio sam se sa tim da sam kiksao, da mi slijedi otkaz i pokušao da izvučem bilo šta sa negativa. Stavio sam negativ u aparat za povećavanje da pokušam da izvučem pozitiv i onda sam shvatio da sam fotografisao crnca – kroz smijeh priča Siniša Pašalić.

Nagrade

Poslije odsluženja vojnog roka 2000. godine počinje da radi u magazinu „Reporter“ i ostaje do 2002. Od tada je u kompaniji “EuroBlic“. Ni jednom mu nije palo na pamet da odustane od svoje profesije. Kategorično govori da svoj posao ne bi mijenjao ni za jedan drugi u Republici Srpskoj. Mada je bilo veoma stresnih situacija.

Iz jedne od tih „teških“ situacija nastala je fotografija koja je 2019. godine osvojila nagradu publike na Betinom konkursu za jugoistočnu Evropu. Riječ je o fotografiji Davora Dragičevića, oca pokojnog Davida.

Četiri godine kasnije, stiže još jedna nagrada u njegove ruke za najbolju fotografiju u izboru žirija 2023. Takođe, riječ je o konkursu agenije BETA za jugoistočnu Evropu. Fotografija je nastala na „Kočićevom zboru“.

Izložba u Banskom dvoru

Za sve koji cijene dobru fotografiju, Siniša Pašalić priprema izložbu. Mjesto dešavanja Mali salon Banskog dvora, 20. maja od 19 časova. Biće izloženo 50 novinskih fotografija nastalih kroz karijeru dugu četvrt vijeka. Na ideju da se publici predstavi prvom samostalnom izložbom došao je, prije svega, jer se ove godine navršava 25 godina profesionalnog rada. A i ljudi oko njega sugerisali su mu da ima mnogo toga da pokaže. Ideja je brzo realizovana uz podršku kompanije u kojoj radi, Grada Banjaluka i Banskog dvora.

Veliku pomoć u izboru fotografija koje će predstaviti Banjalučanima imao je od Milana Radulovića, fotografa Adobe stock, Drage Vejinovića, profesora na Akademiji umjetnosti Univerziteta Banjaluka i Ranka Ćukovića, nekadašnjeg fotografa Reutersa iz Banjaluke.

– Ponosan sam što kao Banjalučanin, koji je ovdje rođen prije 44 godine, mogu svom gradu i sugrađanima da pokažem samo mali dio onoga što sam do sada uradio. Biće tu svega i svačega i vjerujem da će mnoge fotografije barem izvući osmijeh – kaže Siniša.

Njegova izložba biće otvorena do 30. maja

Uprkos svim organizacionim izazovima koje sa sobom nosi realizacija velikih kulturnih događaja sa internacionalnim predznakom, „Banski dvor – Kulturni centar“ uspješno je iznašao način kako da održi kontinuitet organizovanja reprezentativnih programskih sadržaja u vlastitoj produkciji.

Sa željom da na ovom planu napravi dodatni iskorak u produkcijsko-organizacionom i kvalitativnom smislu, ustanova je prema uzoru na sve značajnije kulturne centre u regionu, tokom 2018. godine pokrenula organizaciju nekoliko vlastitih višednevnih festivalskih manifestacija.

S tim u vezi, Banski dvor, s ponosom želi najaviti skorašnje održavanje 6. Internacionalnog muzičkog festivala „JESENJA SONATA“, manifestacije koja je u prethodnom periodu snažno odjeknula u čitavom regionu, dobivši izuzetno pozitivne recenzije od strane muzičke kritike, te veliku podršku publike koja nam je kroz maksimalnu posjećenost svih festivalskih programa, pokazala da se nalazimo na pravom putu i da umjetnička muzika itekako ima svoje posjetioce, ukoliko im se ponudi kvalitet i adekvatna promocija pripremljenog programa.

Zamišljen kao elitni, višednevni muzički događaj, susret vrhunskih muzičkih umjetnika iz zemlje i inostranstva, te svojevrsni nacionalni i internacionalni forum najviših umjetničkih standarda, pred nama je 6.

Internacionalni muzički festival „JESENJA SONATA“ koji će od 4. do 8. oktobra u Banskom dvoru i Banjaluci, ugostiti značajna imena umjetničke muzike današnjice.

Iako će festival obuhvatiti koncerete renomiranih muzičkih sastava i izvođača, zahvaljujući menadžerskim aktivnostima ustanove, te podršci pokrovitelja i sponzora, organizator je obezbijedio pristupačnu cijenu festivalske ulaznice za svako koncertno veče koja iznosi 7KM.

– „Kroz svoje ŠESTO festivalsko izdanje „JESENJA SONATA“ je već postala tradicionalna i prepoznatljiva kulturna manifestacija koja će, uvjereni smo u budućnosti još snažnije stimulisati muzički i kulturni razvoj grada i Republike Srpske, te na radost publike, svake godine tokom oktobra u Banskom dvoru okupljati najznačajnija imena domaće, regionalne i svjetske muzičke scene“- istakao je direktor Banskog dvora Mladen Matović.

Festival će se održati u periodu od 4. do 8. oktobra i obuhvatiće pet cjelovečernjih koncerata etabliranih muzičkih umjetnika u velikoj Koncertnoj dvorani Banskog dvora. Svi koncerti će počinjati u 20.00 časova,

Ulaznice za sve festivalske večeri će biti u prodaji od četvrtka 21. septembra na biletarnici Banskog dvora, a moći će se kupiti svakim danom, osim vikendom od 12.00 do 18.00 časova.

POKROVITELJI FESTIVALA

Pokrovitelji festivala su Predsjednik Republike Srpske i Grad Banja Luka.

PROGRAM FESTIVALA

4. oktobar 2023. godine u 20.00 časova

Koncertna dvorana Banskog dvora

GUDAČI SVETOG ĐORĐA

(SRBIJA)

5. oktobar 2023. godine u 20.00 časova

Koncertna dvorana Banskog dvora

KUGONI TRIO/ KUGONI TRIO

(BELGIJA)

6. oktobar 2023. godine u 20.00 časova

Koncertna dvorana Banskog dvora

BILJANA JAŠIĆ – RADOVANOVIĆ (klavir)

OGNJEN POPOVIĆ (klarinet)

(REPUBLIKA SRPSKA/ SRBIJA)

7. oktobar 2023. godine u 20.00 časova

Koncertna dvorana Banskog dvora

JUKIKO UNO/ YUKIKO UNO (violina)

ŠIORI KUVAHARA/ SHIORI KUWAHARA (klavir)

(JAPAN)

8. oktobar 2023. godine u 20.00 časova

Koncertna dvorana Banskog dvora

DMITRIJ KOUZOV/ DMITRY KOUZOV (violončelo)

(RUSIJA)

Gudački orkestar KAMERATA NOVI SAD

(SRBIJA)

Sa ponosom želimo istaknuti da će ovogodišnju „JESENJU SONATU“ u srijedu 4. oktobra otvoriti renomirani beogradski kamerni ansambl GUDAČI SVETOG ĐORĐA. Sa tradicijom dugom pune tri decenije ovaj reprezentativni muzički ansambl iza sebe ima preko 1600 koncertnih nastupa u zemlji i inostranstvu a njihov repertoar obuhvata djela iz različitih stilskih epoha, od baroka do savremene muzike. Na njihovom repertoaru se obavezno nalaze i kompozicije srpskih autora, među kojima je nemali broj njih koje su namjenski komponovane i posvećene upravo ovom ansamblu. Umjetnički direktor i Šef dirigent GUDAČA SVETOG ĐORĐA od 2022. godine je svjetski priznati umjetnik i najuspešniji srpski dirigent današnjice Srboljub Dinić.

Drugog dana festivala, u četvrtak 5. oktobra, predstaviće nam se KUGONI TRIO/ KUGONI TRIO iz Belgije. KUGONI TRIO čine tri ostvarena i višestruko nagrađivana belgijska muzička umjetnika – pijanista Bert Koh /Bert Koch, violinista Nikolas Dupon/Nicolas Dupont i saksofonista Kurt Bertels/Kurt Bertels.

Zahvaljujući jedinstvenom spoju klavira, violine i saksofona, energičnim i nadahnutim nastupima, te neprekidnom strastvenom traganju za novim repertoarom, KUGONI TRIO je danas jedan od najcjenjenijih kamernih sastava na belgijskoj i internacionalnoj muzičkoj sceni.

Trećeg dana 6. Internacionalnog muzičkog festivala „JESENJA SONATA“ , u petak 6. oktobra, publici će se predstaviti istaknuti muzički umjetnici iz Republike Srpske i Srbije – BILJANA JAŠIĆ – RADOVANOVIĆ (klavir) i OGNJEN POPOVIĆ (klarinet), Biljana Jašić-Radovanović je redovni profesor Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i nastupiće zajedno sa kolegom, priznatim klarinetistom Ognjenom Popovićem, profesorom Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.

Četvrtog dana festivala, u subotu 7. oktobra publici će se predstaviti dvije mlade ali već svjetski priznate i afirmisane muzičke umjetnice iz Japana – violinistkinja JUKIKO UNO ( YUKIKO UNO) i pijanistkinja ŠIORI KUVAHARA.

Jukiko Uno je počela da svira violinu već sa četiri godine, dobitnica je najznačajnijih međunarodnih nagrada i priznanja a pažnju svjetske muzičke javnosti na sebe je skrenula nakon osvajanja laureata na prestižnom takmičenju „Kraljice Elizabete“ u Briselu 2019. godine. Šiori Kuvahara je takođe višestruki laureat najznačajnjih međunarodnih takmičenja a pored velikog broja održanih recitala u Japanu i inostranstvu, ostvarila je veliki broj zapaženih internacionalnih nastupa sa različitim orkestrima i značajnim dirigentima današnjice.

Završnica 6. Internacionalnog muzičkog festivala „JESENJA SONATA“ ostavljena je za još jedno veliko svjetsko ime umjetničke muzike. Čuveni ruski violončelista DMITRIJ KOUZOV održaće 8. oktobra cjelovečernji koncert u Banskom dvoru zajedno sa renomiranim gudačkim orkestrom KAMERATA NOVI SAD. Od trenutka kad je pod dirigentskom palicom Rejmonda Leparda debitovao u prestižnom Alis Tuli Holu u NJujorku 2005. godine, Dmitrij Kouzin ne prestaje da izaziva pažnju muzučke javnosti kroz svoje izuzetne koncertne nastupe u najpoznatijim koncertnim prostorima širom svijeta. Zajedničkim koncertom ovog vanserijskog ruskog umjetnika i jednog od najboljih srpskih kamernih orkestara svečano će biti zatvoreno šesto izdanje Internacionalnog muzičkog festivala „JESENJA SONATA“.

Upravo je Vijećnica bila mjesto gdje su Banjalučani uživali u nastupu Gorana Tadića, pjesnika iz Novog Sada. Njegovo gostovanje bio je zajednički poklon Banjalučanima od strane Udruženja građana eTrafika.net, magazina Lola i Banskog dvora. Na puna dva sata, Vijećnica je uzavrela od emocija, pomiješane sjete, tuge i radosti. Kao poklon, svi su na svojim sjedištima zatekli po dvije pjesme i pakovanje maramica. Da se nađe. A zatrebalo je, vjerujte.

Poznat po dirljivim pjesmama, Goran Tadić je neposredno komunicirao sa publikom, govorio svoje stihove, svirao gitaru, pjevao i navodio publiku da pjeva zajedno sa njim. I pjevali su. Želeći da pozornicu podijeli i sa publikom, pjesnik je nagovorio prisutne da ostalima govore svoje stihove, te pročitaju neko od svojih djela. Oni su hrabro, sa prigušenom stidljivošću i tremom, uzimali mikrofon i učestvovali u poetskoj večeri.

Iako se Goran sve vrijeme šalio da se radi o njegovoj oproštajnoj turneji, aludirajući na naziv njegove pjesme i samog događaja “Pišem ti poslednji put”, iskreno se nadamo da ćemo imati priliku da ga ponovo ugostimo u Banjaluci. Do tog narednog puta ćemo se sladiti njegovim pjesmama.