Orgazam nije samo fizička reakcija tela, već i složen proces u kojem učestvuju mozak, nervni sistem, hormoni i emocije.

Kako objašnjava seks terapeutkinja i neuronaučnica Nan Wise, tokom seksualne stimulacije i orgazma mozak proizvodi i oslobađa različite neurotransmitere i neuropeptide koji mogu imati važnu ulogu u fizičkom i emocionalnom blagostanju.

Drugim rečima – orgazam može biti jedan od prirodnih načina na koji telo vraća ravnotežu.

Dok se veliki deo istraživanja o uticaju seksualne aktivnosti na dugovečnost tradicionalno odnosio na muškarce, nema razloga da se veruje da žene nemaju slične koristi.

Kako navodi doktorka Jolene Brighten, redovni orgazmi povezani su sa zdravljem hormona, imunog sistema i mišića karličnog dna, ali i sa većim osećajem zadovoljstva i boljim kvalitetom života.

Orgazam može doprineti lepšoj koži i prirodnom sjaju lica

Jedan od efekata orgazma koji se često primećuje jeste promena izgleda kože.

Tokom orgazma dolazi do oslobađanja oksitocina – hormona povezanog sa zadovoljstvom, povezanošću i opuštanjem – dok se smanjuje nivo kortizola, hormona stresa.

Osim toga, tokom seksualnog uzbuđenja povećava se protok krvi i kiseonika kroz telo, uključujući i lice, zbog čega koža može dobiti prirodan, zdrav sjaj.

Pomaže ženama da se osećaju sigurnije u svom telu

Odnos prema sopstvenom telu često ima veliki uticaj na seksualno zadovoljstvo.

Prema istraživanjima Nan Wise, žene koje su učestvovale u njenim studijama isticale su da im je veća povezanost sa sopstvenim telom pomogla da više uživaju u intimnosti.

Kada telo počnemo da doživljavamo kao izvor zadovoljstva, a ne samo kroz izgled, može se promeniti i način na koji vidimo sebe.

Zanimljivo je da su žene koje su imale više pozitivnih seksualnih iskustava često prijavljivale i veće samopouzdanje.

Orgazam može pomoći da bolje spavate

Mnogi ljudi nakon orgazma osećaju duboko opuštanje i pospanost – i to nije slučajno.

Nakon vrhunca telo oslobađa prolaktin, hormon koji je povezan sa osećajem zadovoljstva i relaksacije.

Pored njega, oksitocin i vazopresin mogu doprineti osećaju smirenosti i kvalitetnijem snu.

Zbog toga seksualna aktivnost kod mnogih ljudi postaje prirodan način da se oslobode napetosti nakon stresnog dana.

Tokom orgazma mozak dobija svojevrsni „trening“

Iako se orgazam najčešće posmatra kao reakcija tela, u pitanju je veoma intenzivan proces za mozak.

Istraživanja pokazuju da tokom orgazma dolazi do povećane aktivnosti u brojnim regijama mozga.

„Mozak se tokom orgazma aktivira poput božićne jelke“, opisuje Nan Wise rezultate svojih istraživanja, objašnjavajući da povećan protok krvi donosi svojevrsnu stimulaciju nervnog sistema.

Može doprineti zdravijoj i sjajnijoj kosi

Bolja cirkulacija koja prati seksualno uzbuđenje ne utiče samo na lice.

Povećan dotok krvi može doprineti boljoj ishrani kože glave, što je jedan od faktora koji utiču na zdrav izgled kose.

Zato se nakon perioda manjeg stresa i boljeg sna često primećuje i promena u izgledu kose.

Može doprineti mladolikijem izgledu

Hormoni koji se oslobađaju tokom orgazma povezani su sa brojnim procesima u telu.

Estrogen, koji ima važnu ulogu kod žena, utiče na proizvodnju kolagena – proteina odgovornog za elastičnost i čvrstinu kože.

Kada se tome doda bolji san i smanjenje stresa, rezultat može biti odmorniji i svežiji izgled.

Podržava imunitet

Orgazam utiče na oslobađanje različitih supstanci koje učestvuju u regulaciji imunog sistema.

Neka istraživanja povezuju redovnu seksualnu aktivnost sa boljim imunološkim odgovorom organizma.

Čini nas srećnijima

Postoji razlog zbog kojeg se oksitocin naziva „hormon ljubavi“.

Ovaj hormon, zajedno sa endorfinima i drugim hemijskim supstancama u mozgu, doprinosi osećaju zadovoljstva, sreće i povezanosti.

Zato nakon orgazma mnogi ljudi osećaju ne samo fizičko opuštanje, već i emocionalno olakšanje.

Može ojačati vezu sa partnerom

Intimnost nije samo fizička – ona je važan deo emocionalne povezanosti.

Redovan i kvalitetan seksualni život može doprineti većem poverenju, bliskosti i zadovoljstvu u vezi.

Kako objašnjavaju stručnjaci, pozitivna seksualna iskustva mogu biti jedan od načina da partneri dodatno učvrste odnos.

Može ublažiti bolove

Tokom orgazma telo oslobađa prirodne supstance koje deluju kao svojevrsni analgetici.

Endorfini i oksitocin mogu pomoći kod različitih vrsta neprijatnosti – od glavobolje i napetosti u telu do menstrualnih grčeva.

Kod nekih žena orgazam tokom menstruacije može doprineti opuštanju mišića karlice i ublažavanju bolova.

Tokom uzbuđenja grudi mogu izgledati punije

Zbog pojačanog protoka krvi tokom seksualne stimulacije, grudi mogu privremeno postati osetljivije i punije.

To je još jedna od fizičkih promena koje se dešavaju kao deo prirodne reakcije tela.

Usne mogu izgledati punije

Povećana cirkulacija tokom orgazma utiče i na lice.

Zbog toga usne kod nekih osoba mogu izgledati blago punije i izraženije nakon seksualnog uzbuđenja.

Jača mišiće karličnog dna

Isti mišići koji se aktiviraju tokom Kegelovih vežbi učestvuju i tokom orgazma.

Njihovo redovno aktiviranje može doprineti jačem i zdravijem karličnom dnu, što je važno za žene tokom različitih životnih perioda.

Zašto neke žene teško doživljavaju orgazam?

Iako postoje brojni benefiti, veliki broj žena ima poteškoće da dostigne orgazam.

Stručnjaci ovaj fenomen nazivaju „jaz u orgazmu“.

Istraživanja pokazuju da žene u heteroseksualnim odnosima ređe doživljavaju orgazam tokom partnerskog seksa nego muškarci.

Jedan od razloga je nedovoljno razumevanje ženske anatomije, posebno klitorisa, koji kod većine žena ima ključnu ulogu u postizanju orgazma.

Drugi faktor može biti i činjenica da žene često više obraćaju pažnju na zadovoljstvo partnera nego na sopstveno.

Rešenje je, prema stručnjacima, otvorena komunikacija.

Kako lakše do orgazma?

Seksualni terapeuti savetuju:

• posvetiti više vremena predigri
• jasno reći partneru šta prija
• istraživati sopstveno telo i želje
• ne fokusirati se isključivo na penetraciju
• koristiti lubrikant kada je potrebno
• pronaći ritam i način stimulacije koji odgovara upravo vama

Orgazam nije samo trenutak uživanja – on je deo celokupnog seksualnog zdravlja.

Briga o intimnom životu može biti i briga o sopstvenom telu, emocijama i kvalitetu života.

Ona.rs

Na TikToku i Instagramu milioni korisnika dijele svoje večernje rutine, pokazuju kako uređuju spavaće sobe, koriste uređaje za praćenje sna, posebne lampe, suplemente i razne tehnike koje bi trebalo da im omoguće “savršen san”. Video-snimci sa oznakom #sleepmaxxing broje stotine miliona pregleda, a oko ovog trenda izrasla je i višemilijarderska industrija proizvoda namijenjenih kvalitetnijem spavanju.

Ipak, iza brojnih viralnih savjeta krije se važno pitanje: “koliko je Sleepmaxxing zaista zasnovan na nauci, a koliko predstavlja još jedan internet fenomen koji često odlazi u krajnost?”

Šta zapravo znači Sleepmaxxing

Suština Sleepmaxxinga nije u tome da čovjek spava duže, već da optimizuje svaki segment koji može uticati na kvalitet sna. Zagovornici ovog pristupa smatraju da nije dovoljno samo leći u krevet, već da treba voditi računa o temperaturi prostorije, količini svjetlosti, buci, večernjim navikama, ishrani, stresu, hormonima i cirkadijalnom ritmu organizma.

Drugim riječima, cilj nije samo osam sati sna, već što više dubokog i REM sna, odnosno faza koje imaju ključnu ulogu u oporavku organizma.

Upravo zbog toga sve više ljudi ulaže u blackout zavjese koje potpuno zamračuju prostoriju, rashladne madrace, pametne satove i prstenove koji tokom noći prate puls, disanje, temperaturu tijela i faze spavanja, kao i razne uređaje koji proizvode umirujuće zvukove kiše, talasa ili ventilatora.

Posebno su popularni uređaji poput Oura Ringa, Whoopa i Apple Watcha, koji korisnicima svakog jutra daju detaljan izvještaj o tome koliko su dugo spavali, koliko su imali dubokog sna i kakav im je bio oporavak organizma.

Kada tehnologija postaje izvor stresa

Međutim, stručnjaci naglašavaju da tehnologija može biti korisna samo ako služi kao pomoć, a ne kao razlog za dodatni stres.

Naime, posljednjih godina sve češće se govori o fenomenu poznatom kao ortosomnija, odnosno opsesiji postizanjem “idealnog” sna. Osobe koje svako jutro detaljno analiziraju rezultate svojih uređaja često postaju zabrinute ukoliko ocjena sna nije dovoljno visoka, iako se subjektivno osjećaju odmorno. Paradoksalno, upravo takva opsesija može povećati anksioznost i otežati uspavljivanje.

Jedan od razloga zbog kojeg je Sleepmaxxing postao toliko popularan jeste činjenica da dio njegovih preporuka zaista ima snažno naučno uporište.

Navike koje nauka podržava

Specijalisti medicine spavanja godinama ističu da organizam najbolje funkcioniše kada odlazak na spavanje i buđenje slijede ustaljen raspored. Redovan ritam omogućava pravilno funkcionisanje unutrašnjeg biološkog sata, zbog čega se organizam lakše priprema za san i kvalitetnije odmara.

Veliku pažnju posljednjih godina dobilo je i izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu odmah nakon buđenja. Naučna istraživanja pokazuju da jutarnje sunce pomaže regulaciji cirkadijalnog ritma i lučenju hormona koji određuju kada ćemo biti budni, a kada pospani. Zbog toga brojni stručnjaci preporučuju da se prvih desetak do trideset minuta nakon buđenja provede na dnevnom svjetlu, umjesto uz ekran mobilnog telefona.

Jednako važnim smatra se i okruženje u kojem se spava. Hladnija prostorija, temperatura između 16 i 19 stepeni Celzijusa, potpuni mrak i što manje buke predstavljaju preporuke koje medicina spavanja već dugo podržava. Organizam se prirodno priprema za san spuštanjem unutrašnje tjelesne temperature, pa hladnija prostorija može olakšati uspavljivanje i poboljšati kvalitet odmora.

Viralni savjeti koji izazivaju kontroverze

S druge strane, mnogo kontroverzi izazivaju pojedini “hackovi” koji su posljednjih mjeseci postali viralni na društvenim mrežama.

Jedan od najpoznatijih jeste lijepljenje trake preko usta tokom spavanja, poznato kao mouth taping. Zagovornici tvrde da disanje isključivo na nos smanjuje hrkanje, poboljšava kvalitet sna i povećava unos kiseonika. Međutim, stručnjaci upozoravaju da za ovakve tvrdnje nema dovoljno kvalitetnih naučnih dokaza, te da ova praksa može biti rizična za osobe koje imaju problema sa disajnim putevima ili boluju od opstruktivne apneje u snu.

Slična situacija je i sa crvenim svjetlom prije odlaska na spavanje. Iako se smatra da ono manje utiče na lučenje melatonina nego plavo svjetlo koje emituju telefoni i računari, internet je često otišao korak dalje pa se pojavljuju tvrdnje da crveno svjetlo značajno povećava proizvodnju melatonina i gotovo garantuje kvalitetniji san. Naučna istraživanja za sada ne potvrđuju takve tvrdnje.

Suplementi nisu zamjena za zdrave navike

Posebnu popularnost stekli su i brojni suplementi koji se predstavljaju kao rješenje za nesanicu. Magnezijum, glicin, L-teanin, ekstrakt trešnje, apigenin i melatonin samo su dio preparata koji se svakodnevno promovišu na društvenim mrežama.

Ljekari, međutim, upozoravaju da nijedan suplement ne može zamijeniti zdrave životne navike. Melatonin može biti koristan kod poremećaja cirkadijalnog ritma ili prilikom putovanja kroz više vremenskih zona, ali nije namijenjen svakodnevnoj i nekontrolisanoj upotrebi. Slično važi i za magnezijum, koji može pomoći osobama sa njegovim nedostatkom, dok kod zdravih ljudi efekti često nisu tako izraženi kako se predstavlja na internetu.

Još jedna karakteristika Sleepmaxxinga jeste sve veća spremnost ljudi da ulažu velike iznose novca u proizvode koji obećavaju bolji san. Pametni madraci, specijalni jastuci, rashladni sistemi za krevete, difuzeri, uređaji za bijeli šum i razni uređaji za praćenje sna danas predstavljaju tržište vrijedno više milijardi dolara.

Gdje je granica između korisne rutine i opsesije

Ipak, stručnjaci podsjećaju da kvalitet sna ne zavisi prvenstveno od skupih gadgeta. Redovna fizička aktivnost, ograničavanje unosa kofeina u popodnevnim satima, izbjegavanje alkohola pred spavanje, smanjenje korištenja mobilnih telefona u večernjim satima i dosljedan raspored odlaska na spavanje i dalje predstavljaju najefikasnije i najbolje istražene načine za poboljšanje sna.

Upravo zato mnogi stručnjaci smatraju da Sleepmaxxing nije loša ideja sve dok ostaje u granicama razuma. Problem nastaje onda kada želja za savršenim snom preraste u svakodnevnu opsesiju, a večernja rutina postane niz komplikovanih pravila bez kojih osoba više ne vjeruje da može zaspati.

Drugim riječima, nauka podržava osnovnu poruku ovog trenda, san zaista jeste jedan od najvažnijih temelja zdravlja. Međutim, kvalitetan odmor ne postiže se kupovinom sve većeg broja uređaja niti praćenjem svakog otkucaja srca tokom noći, već prvenstveno dosljednim usvajanjem zdravih navika koje su stručnjaci preporučivali mnogo prije nego što je Sleepmaxxing postao globalni hit na društvenim mrežama.

Nezavisne

– Općenito, seks je izuzetno blagotvoran za kardiovaskularno zdravlje, mentalno zdravlje i kvalitetu veze, ali to nije sve. Dokazano je da snižava krvni tlak, smanjuje stres i anksioznost te pomaže ojačati imunološki sustav – navodi dr. Khan.

Smatra se da imate povišen krvni tlak ili hipertenziju ako su vam izmjerene vrijednosti 140/90 mmHg ili više. Povišen krvni tlak poznat je kao tihi ubojica broj jedan jer je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. Hipertenzija povećava rizik za srčane bolesti, srčani udar i moždani udar, kao i za aneurizme, bubrežne bolesti i demenciju.

– Jutarnji seks nije samo dobar za vaš krvni tlak, već može imati i brojne druge dobrobiti za srce. Seksualno uzbuđenje ubrzava puls, koji je najbrži u trenutku orgazma, a to je odlično za vaš kardiovaskularni sustav – kaže dr. Khan dodajući da muškarci imaju naročito velike dobrobiti od seksa, a studije su pokazale da smanjuje rizik za srčane bolesti, pa čak i za rak prostate.

Smanjuje stres

Zdrava navika jutarnjeg seksa može ojačati vaše mentalno zdravlje tako što će smanjiti stres i anksioznost. Stres se može očitovati na razne načine, od glavobolje i nesanice do kronične depresije, pa čak i seksualne disfunkcije. Iako je poznato da stres smanjuje libido i kod muškaraca i kod žena, jutarnji seks povećava hormonalnu aktivnost, a to pomaže u ublažavanju stresa. Razine hormona, uključujući testosteron i estrogen, prirodno su i kod muškaraca i kod žena najviše ujutro. Seks pomaže i u lučenju takozvanih hormona sreće, oksitocina i dopamina, a viša razina tih hormona znači da se osjećate opuštenije i da ćete biti vedriji tijekom cijelog dana.

Poboljšava pamćenje

Vruće igrice u rano jutro mogu imati blagotvoran učinak i na vaše pamćenje. Prijašnja su istraživanja pokazala da parovi koji imaju seks barem nekoliko puta tjedno imaju bolje funkcije mozga od onih koji rijetko upražnjavaju seks.

– Jutarnji seks pomaže u aktiviranju mozga zbog naglog lučenja veće količine hormona u tijelu. Istraživanja su pokazala i da osobe koje imaju penetrativni seks odmah nakon buđenja imaju bolje pamćenje zbog povećane hormonalne aktivnosti u hipokampusu, dijelu mozga koji je odgovoran za učenje i pamćenje – pojašnjava dr. Khan.

Vođenje ljubavi ujutro značajno povećava proizvodnju imunoglobulina (IgA) u tijelu

I posljednje, ali ne i manje važno, navika vođenja ljubavi ujutro može osnažiti vaš imunosni sustav.

– Seks ujutro značajno povećava proizvodnju imunoglobulina (IgA) u tijelu. Ta antitijela imaju ključnu ulogu u imunosnoj funkciji sluznica, pa više razine imunoglobulina mogu pomoći u zaštiti od bakterija i bolesti – kaže dr. Khan te dodaje da je, kad je riječ o imunosnom sustavu, vrlo važno da brinete o sebi pridržavajući se zdrave prehrane, redovite tjelovježbe i dovoljne količine sna. Sve to će pomoći i vašem libidu.

Jutarnji list

Istraživači sa Univerziteta u Oxfordu analizirali su 115 istraživanja koja su obuhvatila 54.889 muškaraca te 56 istraživanja na 30 životinjskih vrsta kako bi ispitali šta se događa sa spermom kada se duže vrijeme nakuplja u tijelu. U uobičajenoj praksi, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da muškarci prije davanja uzorka sperme za analize ili postupke poput IVF-a apstiniraju od ejakulacije dva do sedam dana kako bi se količina sperme nakupila.

Rezultati istraživanja pokazuju da predugo izbjegavanje ejakulacije može imati suprotan efekat. Kod muškaraca je uočeno da nakon duže apstinencije spermatozoidi plivaju sporije, manji je udio zdravih i živih ćelija, a zabilježeno je i više oštećenja DNK.

“Naše istraživanje pokazuje da redovna ejakulacija može pružiti mali, ali značajan poticaj muškoj plodnosti”, navela je u saopćenju za javnost ljekarka Rebecca Dean, istraživačica na Odsjeku za biologiju Univerziteta u Oxfordu i koautorica istraživanja.

Naučnici nude dva glavna objašnjenja zašto zadržavanje sperme može biti štetno. Prvo je oksidativni stres, stanje u kojem se u tijelu stvara više štetnih molekula nego što ih odbrambeni sistemi mogu neutralizirati, što može oslabiti spermatozoide, usporiti ih i učiniti njihovu DNK podložnijom oštećenjima. Drugi faktor je iscrpljivanje energije: spermatozoidi su vrlo pokretni, imaju malo citoplazme i ograničene zalihe energije pa se brzo troše i imaju slabu sposobnost popravke oštećenja.

“To čini skladištenje posebno štetnim u poređenju s drugim vrstama ćelija”, pojasnila je Dean.

Sličan obrazac uočen je i u istraživanjima na životinjama, gdje je učestala ejakulacija kroz masturbaciju poboljšavala kvalitet sperme kod sisara poput primata.

“U kombinaciji s našim rezultatima, ovo sugerira da muška masturbacija može imati adaptivnu korist: ona ispire oštećenu, pohranjenu spermu”, napisali su Dean i dvoje kolega u tekstu za The Conversation. Tim je zatim proučavao ponašanje sperme i u ženskom reproduktivnom traktu, nakon seksualnog odnosa. Pokazalo se da sperma u ljudskom tijelu može preživjeti nekoliko dana, a kod nekih životinja i mjesecima ili godinama, pri čemu kvalitet vremenom opada, ali žene generalno uspijevaju duže održati spermatozoide u boljem stanju.

“Ovo vjerovatno odražava evoluciju specifičnih prilagodbi kod ženki, kao što su specijalizirani organi za skladištenje koji obezbjeđuju antioksidanse kako bi produžili održivost sperme”, izjavila je ljekarka Irem Sepil, predavačica evolucijske biologije na Univerzitetu u Oxfordu i glavna autorica istraživanja.

“Ti organi često izlučuju reproduktivne tečnosti koje hrane spermatozoide i mogli bi ponuditi neistražene smjernice za razvoj biomimetičke tehnologije kojom bi se u budućnosti poboljšalo umjetno skladištenje sperme”, dodala je.

Rezultati istraživanja bi mogli imati značajne posljedice za rad IVF klinika. Ako se želi dobiti uzorak sperme najboljeg kvaliteta, autori sugeriraju da muškarci možda ne moraju slijediti uobičajenu preporuku o višednevnoj apstinenciji od seksa ili masturbacije. Rezultati se uklapaju u ranija istraživanja koja pokazuju da ejakulacija unutar 48 sati prije davanja uzorka može osjetno poboljšati ishode IVF postupaka. Dean i njene kolege u The Conversation napominju da su brojni faktori neplodnosti izvan naše kontrole, poput zagađenja okoline, stresa ili genetike, dok se vrijeme skladištenja sperme može lako prilagoditi.

“Korištenje svježe ejakulirane sperme za oplodnju moglo bi stoga pružiti značajan poticaj fertilitetnim ishodima poboljšanjem kvaliteta sperme”, naveli su autori.

Izvor: Klix

Šta je kolagen?

Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu. Konsultantkinja dermatologije dr Anjali Mahto objašnjava za Daily Mail da ga je najlakše zamisliti kao svojevrsnu skelu koja pruža strukturu i čvrstoću koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu. Jednostavnije rečeno, kolagen pomaže da koža izgleda popunjeno i elastično, a kosa zdravo i snažno.

Na tržištu su najčešće dostupni goveđi i morski kolagen. Goveđi se dobija iz kravlje kože, dok se morski, koji je trenutno popularniji, ekstrahuje iz ribljih ljusaka i kože.

Zašto gubimo kolagen?

Proizvodnja kolagena u tijelu počinje da opada već u dvadesetim godinama života.

“Taj pad uzrokovan je unutrašnjim starenjem, odnosno genetikom, a dodatno ga ubrzavaju spoljašnji faktori poput izlaganja UV zračenju, pušenja i prekomjernog unosa šećera”, objašnjava Mahto.

Istraživanja pokazuju da žene u prvih pet godina menopauze, zbog pada nivoa estrogena, mogu izgubiti i do 30 odsto kolagena. Posljedice su vidljive: opuštenija koža, gubitak elastičnosti i izraženije bore.

Kako djeluju dodaci s kolagenom?

Proizvođači dodataka ishrani tvrde da njihovi proizvodi mogu nadoknaditi taj gubitak.

“Morski kolagen izuzetno je bioraspoloživ, što znači da ga tijelo lako apsorbuje i koristi”, tvrdi Ana Lehi, osnivačica jednog brenda koji se bavi dodacima ishrani.

“Djeluje iznutra prema spolja, na način na koji topikalna njega kože jednostavno ne može”, kaže Lehi.

Za nju je kolagen i lična priča.

“U ranim dvadesetima doživjela sam iznenadni gubitak kose. Isprobala sam sve – lokalne tretmane, profesionalne terapije i lijekove – ali bez trajnih rezultata”, prisjeća se.

“Tek kada sam uvela morski kolagen kao dio šireg, holističkog pristupa ljepoti, primijetila sam promjenu. Opadanje kose se usporilo, koža je postala čvršća, a nokti jači.”

Proizvođači navode da su puni efekti vidljivi nakon otprilike 12 sedmica redovnog uzimanja.

Isplati li se zaista?

Mišljenja stručnjaka o djelotvornosti dodataka s kolagenom ostaju podjeljena. Postoje studije koje pokazuju pozitivne rezultate. Na primjer, u 12-sedmičbom ispitivanju morskog kolagena, 96 odsto učesnika primijetilo je smanjenje sitnih linija i bora, dok je 71 odsto prijavilo rast nove kose.

Ipak, treba napomenuti da većinu takvih istraživanja finansiraju sami proizvođači, prenosi Superžena.

S druge strane, konsultantkinja dermatologije dr Angela Tevari nudi uravnoteženiji pogled.

“Dodaci kolagena prisutni su na tržištu više od 30 godina bez zabilježenih štetnih efekata na zdravlje. Postoje dobri dokazi da svakodnevni unos pet grama morskog kolagena u prahu tokom tri mjeseca može povećati hidrataciju kože, poboljšati njenu teksturu i smanjiti sitne bore”, objašnjava.

Izvor:  Nezavisne