Iako je brašno toplinski obrađena namirnica s malim udjelom vlage, nepravilno skladištenje može značajno skratiti njegov rok trajanja.

Obično bijelo brašno preporučuje se koristiti šest do osam mjeseci nakon naznačenog datuma, dok cjelovito brašno ima kraći rok i najbolje ga je potrošiti u periodu od četiri do šest mjeseci.

Ključnu ulogu ima i vrsta brašna – najduže traje rafinirano bijelo brašno, dok brašna od cjelovitog zrna, kao i ona od orašastih plodova, brže gube svježinu zbog većeg udjela prirodnih ulja

Najjednostavniji način da provjerite da li se brašno pokvarilo jeste miris. Ako osjetite neugodan, užegao ili ustajao miris, takvo brašno ne biste trebali koristiti, bez obzira na datum na pakovanju. Promjena boje, pojava grudica, plijesni ili moljaca također su jasni znakovi da brašno treba baciti.

Kako biste izbjegli kvarenje, brašno je najbolje čuvati na suhom i tamnom mjestu, dalje od izvora toplote i sunčeve svjetlosti. Umjesto papirnih vrećica, preporučuje se čuvanje u hermetički zatvorenim posudama ili u frižideru, što dodatno smanjuje rizik od pojave insekata i vlage.

Iako brašno kojem je istekao rok trajanja često i dalje može biti upotrebljivo, posebno ako je pravilno skladišteno, uvijek je važno osloniti se na vlastita čula. Ako postoji i najmanja sumnja u njegovu ispravnost, sigurnije je takvo brašno ne koristiti.

Izvor: Oslobođenje

To se zaključuje iz razgovora sa proizvođačima, koji za “Nezavisne novine” poručuju da ni do kraja ove godine građani ne mogu očekivati da će u dodatnoj mjeri uštedjeti prilikom kupovine svakodnevnih potrepština.

No, prvo smo, kako je i red, mišljenje potražili od potrošača.

Oni su, ističu, zadovoljni činjenicom što će do Nove godine manje plaćati pojedine proizvode, a kojih će, pored pomenutih 50 sa nultom maržom, biti i više stotina koji će biti djelimično sniženi.

“Što se tiče proizvoda – ima i mlijeko, jogurt, kisela pavlaka, ali doduše ima i tirolska salama, kao i šunkarica. Tu su paradajz, džemovi, zatim deterdženti za veš i suđe, dakle imamo i ono što se tiče te kućne hemije”, kaže Nedeljka Ilijić, predsjednica Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja.

Međutim, ona ne krije da je spisak proizvoda trebalo da ima veće prioritete.

“Po nekom našem mišljenju trebalo bi krenuti i sa sniženjem cijena osnovnih životnih namirnica: brašno, šećer, naravno ulje. Ali, ne znači da će se sada stati s ovim što imamo, vjerovatno će se proširivati spisak tih proizvoda. Dobro je da je prepoznato i da se radi na pomoći građanima u Republici Srpskoj, kako bi se ova ekonomska situacija ublažila na bilo koji način”, smatra Ilijićeva.

Brašno jeste jeftinije, ali su plate povećane, glasi odgovor Saše Trivića, vlasnika “Krajina klasa” i lanca pekara “Manja” na naše pitanje da li on kao vlasnik pekara razmišlja o pojeftinjenju hljeba.

Trivić ističe da nijedan proizvođač hljeba nema jedinstvenu cijenu ovog proizvoda i da svako pravi svoju kalkulaciju.

“I pored pada cijene brašna evidentno je da plate rastu i sve što smo zaradili na brašnu izgubili smo na platama. Zato ostaje na svakom pekaru da procijeni ima li mogućnost da koriguje cijene nadolje ili nema, u zavisnosti naravno od svoje produktivnosti i finansijskog stanja. Mi zasad nemamo nikakvu namjeru da korigujemo cijene. Kad prođe godina vidjećemo kakav je finansijski rezultat jer smo zadnjih nekoliko godina pretrpjeli ogromnu finansijsku krizu, a sada popravljamo to stanje”, poručio je Trivić.

Gotovo identična situacija je i kada je u pitanju meso… Domaći proizvođači tvrde da je ova godina bila katastrofalna, te da će cijenama dirigovati uvoznici.

“Mnogo svinja je ovdje ubijeno zbog ove bolesti, farmeri nisu uzgajali dovoljno ni tovne junadi jer su imali problem s uvozom teladi i to je prepolovljena proizvodnja. Zato kompletnu situaciju i cijene diriguje uvoznički lobi i od njih će zavisiti sve. Domaći se praktično neće pitati ništa”, rekao je za “Nezavisne novine” Lazo Šešić, vlasnik lanca banjalučkih mesnica “Kod Laze”.

I cijena domaćeg voća sačekaće na sniženje u marketima u Srpskoj, a građani će kao i dosad u kese pakovati uvozno.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, pojašnjava da veliki trgovački lanci koriste uvozno voće jer domaći proizvođači nisu u mogućnosti da podmire takve potrebe.

“Mi ove godine imamo jako malu proizvodnju i loš kvalitet voća. Uglavnom je to sve otišlo u industriju, a na tezgama će biti uvozno voće, ali, evo, mi imamo informacije da je to voće koje se ovdje uvozi jeftinije u Evropi nego što ga drže kod nas. Očigledno je da tržni centri i marketi nemaju sluha”, navodi Dojčinović, koji je ogorčen pričom o sniženju i maržama.

“To što su oni rekli da će sniziti marže, pa oni su prvo te cijene povećali nenormalno. Oni imaju svoje posredničke firme, to su vlastite dvije firme – jednu koja radi veleprodaju i jednu koja im radi maloprodaju. Jedan od ključnih problema jeste što su oni sami izmislili da regulišu cijene. Mi tu ne možemo uticati, to ne može ni Vlada RS, niko. Jer pazite, oni kao sad skidaju maržu tri ili pet odsto, a na osnovu proizvođačke cijene oni su to digli dva ili tri puta”, pojasnio je on.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da su oni spremni da izađu u susret po pitanju sniženja cijena, ali da ih u ovom slučaju niko nije kontaktirao.

“Mi bismo sigurno mogli ponuditi ono čime raspolažemo. Evo, s obzirom na to da ide zima, imamo na stanju kupus za kiselenje, imamo krompir i tako dalje. Mogu da garantujem da bi se proizvođači uključili u ovu priču, ali niko nas nije kontaktirao, ne znamo ni ko su ti marketi, da li je neko sa kim sarađujemo. Evo, nadam se da će ovo sad što sam rekao možda probuditi priču”, poručio je Ilić.

„Otvorila si fabriku glutena“- strogo me je ukorila drugarica koja je prateći „trendove ishrane“ nedavno potpuno nepotrebno izbacila „ozloglašeni gluten“. O ne! Taman sam izbegla klopku rasprave oko vakcinacije, njen osmeh je najavljivao da je spremna na žučnu debatu oko konzumacije glutena kod ljudi koji nisu osetljivi na ovaj peptid. Ortoreksija (poremećaj ishrane po tipu ekstremne težnje da se unosi isključivo odabrana i „zdrava“ hrana) bila je reč koja je kao magijom prekinula našu diskusiju.

Ipak za ljude obolele od celijakije ova priča uopšte nije šaljiva. Oko 1% ljudi boluje od neadekvatnog odgovora imunog sistema na gluten, odnosno oštećenja sluznice tankog creva zbog koga mnoge važne hranljive materije ne mogu adekvatno da se apsorbuju i iskoriste u organizmu. Simptomi su dijareja, malokrvnost, upalni procesi na koži i bolovi u kostima ali neretko, ovi simptomi izostaju ili prolaze neprimećeno pa se procenjuje da zapravo samo 5-10% obolelih bude dijagnostikovano. Specifični testovi iz krvi a potom biopsija sluznice creva su put ka dijagnozi. Da život sa celijakijom bude podnošljiviji pomaže sve veći broj „gluten free“ namirnica na tržištu. One su dobre i za osobe koje su osetljive na gluten a nemaju celijakiju. Izbacivanje glutena iz ishrane kod osetljivih zaista čini da se osećaju bolje (npr. smanjuje se umor, nadimanje, proređuju glavobolje).

Za ostale, koji nisu osetljivi na gluten a žele da probaju ovakvu ishranu, u šali kažem da će im trebati dosta „P&P“ (pameti i para). Zbog čega? Prvo da upoznamo „neprijatelja“: gluten je polipeptid pšenice, ječma i raži, a pojedini eksperti za celijakiju savetuju izbegavanje i ovsa. Gluten, sam po sebi nije naročito hranljiv ali namirnice sa integralnim zrnom žitarica koje sadrže gluten jesu, jer obiluju vitaminima, mineralima i vlaknima. Prema aktuelnim preporukama svetskih udruženja za ishranu, redovnim unosom ovih namirnica smanjujemo rizik za srčana oboljenja, tip 2 dijabetes i neke vrste kancera. Zašto bismo ih se onda odricali?

Američko udruženje dijabetologa je još pre 10ak god upozorilo na to da gluten-free proizvodima nedostaju brojni nutrijenti, između ostalih: B vitamini, kalcijum, gvožđe, magnezijum i vlakna, pa u slučaju nedostatka organizacije i vremena da pravilno isplaniramo bezglutenske obroke rizikujemo da ih ne unosimo u dovoljnoj količini i time ugrozimo zdravlje. Neke od gluten-free namirnica sadrže i nezdrave masti što je takođe dokaz da bezglutensko nije ekvivalent zdravog.

Prema tome, ukoliko sumnjate da vam gluten smeta, trebalo bi da znate da čak i trag glutena u hrani izaziva reakciju, pa smanjivanje unosa glutena, što nije redak običaj, neće dati baš nikakve rezultate. Praktično, jedino ima smisla da sve što unesete bude bezglutensko. Gluten ima običaj i da se „sakrije“ u različitim namirnicama pa pažljivo čitajte etikete proizvoda. Ako izbegavate gluten uživajte u mesu, ribi, jajima, voću i povrću, mleku i mlečnim proizvodima i „gluten free“ hlebu, pecivima, pasti i žitaricama.

Onima koji ne boluju od alergije, intolerancije na gluten, celijakije ili (gore pomenute) ortoreksije ostaje da slobodno razmenjuju recepte za domaći hleb. Da li pravite hleb i koji je vaš omiljeni miks?

Dr Jelena Suzić

Izvor: AllMe