Službeni razlog gašenja bio je vrlo općenit: na profilu je objavljen sadržaj koji krši uvjete korištenja. No, podtekst je bio jasan: državni aparat za cenzuru želio je ušutkati ženske glasove, prenosi Wired.

To nije prvi put da je Weibo cenzurirao Feminist Voices. Prošle godine profil je suspendiran na mjesec dana zbog objavljivanja “neprimjerenog sadržaja” – što je, čini se, bilo upozorenje feministkinjama. Ovoga puta situacija je gora jer se ne zna hoće li profil uopće biti vraćen online.

Leta Hong Finčar (Leta Hong Fincher), autorica knjige Betraying Big Brother: The Feminist Awakening in China, objašnjava da vlada želi srezati feministički pokret, koji jača osobito u urbanim krajevima i na fakultetima zahvaljujući društvenim medijima i organiziranju putem interneta. “Pokret ima potencijal da postane velik, što je jedan od razloga zašto vlada ovu skupinu mladih žena smatra prijetnjom komunističkoj vlasti,” govori Leta.

No, zbog svoje veličine, a nerijetko i snalažljivosti, ova mlada zajednica uspijeva biti jedan korak ispred cenzora. Dobar primjer je pokret #MeToo, koji se u Kini pojavio nakon što je bivša doktorska studentica Luo Šiši (Luo Xixi) na Weibu podijelila svoje iskustvo seksualnog uznemiravanja od strane profesora. Priča se proširila, pokrenuvši raspravu o temi seksualnog zlostavljanja, a Weibo je ubrzo blokirao hešteg #MeToo (ipak, optuženi profesor je dobio otkaz). No, Kineskinje su pronašle način kako zaobići cenzuru: počele su koristiti hešteg #RiceBunny zajedno s emojijima zdjele riže i zeca. Kada se izgovore na glas, “riža i zec” zvuče kao “mi tu”, što cenzori ne mogu detektirati.

Korištenje emojija i slika za slanje kodiranih poruka nije počelo s heštegom #RiceBunny. Još 2009. pojavio se meme pod nazivom Grass Mud Horse. Riječ je o fiktivnom biću nalik alpaki koje je postalo svojevrsna maskota otpora vladinoj cenzuri. Na mandarinskom Grass Mud Horse (cào nǐ mā, 肏你妈) zvuči slično kao “jebi si mater”, a budući da se Komunistička partija često naziva majkom naroda, ovaj izraz može se protumačiti kao “zajebi partiju”.

Uz to, u proteklih par godina ljudi na internetu u Kini koriste lik Winnija the Pooha kako bi kritizirali predsjednika Šija Đinpinga (Xi Jinping). Nakon što su se pojavili memeovi koji uspoređuju Đinpingovu figuru s Vinijem (Winnie), sve reference na ovaj lik iz crtića su obrisane s društvenih medija. Ponovo su se pojavile na Weibu i WeChatu nedavno, kada je Đinping postao doživotni predsjednik, i to u obliku GIFova i slika Vinija Pua (Winnie the Pooh) odjevenog u kraljevsku odoru, no i to je ubrzo cenzurirano.

Kineski online pokret #MeToo uvelike ovisi o spretnosti u zaobilaženju cenzure, ali i u offline svijetu suočen je s brojnim izazovima. “Postoji mnogo prepreka širenju pokreta u masovnim razmjerima kao u Americi,” kaže Meg Đing Zeng (Meg Jing Zeng), istraživačica koja se bavi digitalnim aktivizmom i kontrolom informacija. “Trebamo imati na umu kulturni kontekst u Kini budući da su rodni odnosi značajno drugačiji nego na Zapadu, a regionalne razlike su velike.” Zato je pokret zasada ograničen na urbana područja i nije još došao do žena u ruralnim područjima ili koje rade u industriji.

Ipak, čini se da vlada ne može u potpunosti obuzdati zamah koji pokret ima na fakultetima. “Prisutan je izrazit otpor prema feminističkom pokretu,” objašnjava Leta “Biti će teško održati pokret aktivnim, ali feministkinje su vrlo odlučne. U ovo doba globalne povezanosti kineska vlada naprosto ne može izbrisati ženski pokret.”