Svaki put kada sjednete za volan svog benzinskog ili dizelskog vozila, imate priliku uštedjeti – jednostavno vozeći ekonomično.

Primjenom nekoliko savjeta moguće je uštedjeti stotine eura godišnje. Manja potrošnja goriva nije samo dobra za vaš novčanik, nego i za okoliš, piše danski portal FDM.

Odaberite pravi automobil

Prilikom kupnje obratite pozornost na potrošnju goriva. Automobil s manjom potrošnjom znači svakodnevnu uštedu na gorivu i niže godišnje troškove (npr. registracije). Ako često vozite na duže relacije i autocestom, razmislite o dizelskom vozilu koje zadovoljava najmanje normu Euro 6d.

Ubrzavajte postupno (otprilike s pola gasa) do željene brzine. Pratite promet ispred sebe i držite razmak jer ponovno ubrzavanje nakon kočenja povećava potrošnju. Ako možete, pustite vozilo da lagano „klizi“ prema semaforu na crvenom svjetlu.

Pazite na brzinu

Kad motor radi pod velikim opterećenjem, troši više goriva. Povećanje brzine s 110 na 130 km/h može povećati potrošnju i do 20 %. Vozite u najvišem mogućem stupnju prijenosa i pokušajte održavati stalnu brzinu – primjerice pomoću tempomata. Nagla ubrzanja znatno povećavaju potrošnju.

Ako vas zanima dodatna edukacija o ekonomičnoj vožnji u vlastitom vozilu, postoje specijalizirani tečajevi sigurne i štedljive vožnje.

Štedite energiju

Isključite dodatne potrošače poput grijanja stražnjeg stakla, klime ili grijanja sjedala kada vam nisu potrebni. Ugasite motor ako duže stojite – rad u praznom hodu troši gorivo i šteti okolišu. Redovito održavajte vozilo i pazite na tlak u gumama – preporučuje se držati ga na gornjoj granici preporučenih vrijednosti. Te podatke možete pronaći u priručniku vozila ili na unutarnjoj strani poklopca spremnika goriva.

Smanjite otpor zraka i težinu

Ne vozite nepotreban teret – dodatna težina povećava potrošnju. Smanjite otpor zraka tako da držite zatvorene prozore i krovni otvor te uklonite krovne nosače i kutije kada ih ne koristite.

Izvor: n1info.ba

Najvažniji podaci:

• Cijene hrane u svijetu pale su u januaru peti mjesec zaredom
• Pad cijena predvodili su mliječni proizvodi, šećer i meso.
• Tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila su uglavnom stabilne trendove.
• FAO upozorava da stabilnost tržišta ne znači i trajno smanjenje rizika.

Pad cijena prvenstveno je rezultat nižih međunarodnih cijena mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnih ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove.

Prema izvještaju FAO-a, Indeks cijena hrane u januaru je zabilježio pad kako u odnosu na prethodni mjesec, tako i u poređenju s istim periodom prošle godine, što ukazuje na nastavak smirivanja globalnih prehrambenih tržišta.

Stabilnost na tržištu žitarica

Kada je riječ o žitaricama, FAO navodi da su obilne zalihe pšenice u Evropi i crnomorskoj regiji imale ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta. Time su ublažene zabrinutosti izazvane vremenskim uslovima koji trenutno utiču na usjeve u fazi mirovanja.

Ovakva struktura ponude omogućila je da cijene žitarica ostanu relativno stabilne, bez većih poremećaja na međunarodnom tržištu.

Biljna ulja: Mješoviti trendovi

U sektoru biljnih ulja zabilježena su različita kretanja. Cijene suncokretovog ulja porasle su zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Evropskoj uniji ostalo dobro snabdjeveno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom periodu.

FAO ocjenjuje da su ovi faktori doveli do umjerenih cjenovnih promjena, bez ozbiljnijih poremećaja na regionalnim tržištima.

Pad cijena mesa i mliječnih proizvoda

Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, podstaknute stabilnom globalnom ponudom. Istovremeno, cijene mliječnih proizvoda zabilježile su izraženiji pad, naročito kada je riječ o siru i maslacu, zahvaljujući dovoljnim zalihama na tržištu.

Upravo su ova kretanja u sektoru mliječnih proizvoda i mesa imala značajan uticaj na ukupno smanjenje FAO indeksa cijena hrane.

Rekordna proizvodnja žitarica u 2025?

Najnovije FAO prognoze ukazuju da bi globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla dostići rekordne nivoe, uz rast zaliha svih glavnih kultura. Očekuje se i da će odnos globalnih zaliha i potrošnje porasti na najviši nivo od početka 2000-ih, što se smatra važnim signalom jačanja otpornosti globalnog sistema snabdijevanja hranom.

FAO upozorava: Stabilnost nije garancija

Uprkos pozitivnim pokazateljima, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Ovi povoljni trendovi u velikoj mjeri zavise od dobrih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i stabilne dostupnosti poljoprivrednih inputa.

Globalna tržišta hrane, kako se navodi, i dalje ostaju osjetljiva na iznenadne šokove – od klimatskih poremećaja do geopolitičkih i logističkih izazova.

AMIS: Tržišta stabilna, ali ranjivost ostaje

Slične zaključke donosi i Agricultural Market Information System (AMIS), koji djeluje pod okriljem FAO-a. U svom najnovijem mjesečnom izvještaju Market Monitor, AMIS konstatuje relativnu stabilnost međunarodnih tržišta glavnih prehrambenih kultura, uz naglašenu otpornost i fleksibilnost u posljednjem periodu.

Ipak, upozorava se da ta stabilnost u velikoj mjeri proizlazi iz povoljne kombinacije obilnih prinosa, funkcionalnih lanaca snabdijevanja i adekvatne dostupnosti đubriva, te da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih sirovina sada strukturno manje ranjiva na buduće šokove.

Izvor Nezavisne

Da je kriza i šansa najbolje zna izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary koji je koristio hedging strategiju kako bi zaštitio cijenu svog goriva, zbog čega danas nagovještava nižu cijenu karata za svoje putnike, usljed pada cijena nafte na globalnom tržištu.

O’Leary je za Financial Times kazao kako je Ryanair produžio svoje ugovore o zaštiti cijena goriva za naredne dvije finansijske godine. „Mi i naši putnici ćemo biti vrlo značajni neto korisnici dramatičnog pada cijena nafte“, rekao je on, prenosi Forbes.

Zaštitio većinu svojih potreba za gorivom

Naime, cijena sirove nafte, usljed turbulentne carinske politike Washingtona, pala je ispod 60 dolara po barelu početkom aprila, a ova aviokompanija je zaštitila ugovorm većinu svojih preostalih potreba za gorivom do kraja finansijske 2027. godine.

Zašto je aviokompanijama važan hedging

Šta je hedging u aviosaobraćaju? Riječ je o strategiji koju aviokompanije koriste da bi se zaštitile od nepovoljnih promjena cijena goriva – što je jedan od njihovih najvećih troškova. Kako bi stabilizirale troškove i minimizirale rizik od poskupljenja, aviokompanije koriste različite finansijske instrumente (najčešće terminske ugovore, opcije ili swapove) kako bi unaprijed „zaključale“ cijenu goriva. Na taj način, čak i ako cijena goriva na tržištu poraste, one plaćaju prethodno ugovorenu (nižu) cijenu.

Prema takozvanom Terminskom ugovoru ili forward contractu kompanija se dogovori da će kupiti određenu količinu goriva po fiksnoj cijeni u budućnosti.

Ukoliko se sklapaju takozvani Swap ugovori tada se pristupa zamjeni promjenjive cijene goriva za fiksnu cijenu tokom određenog perioda.

Aviokompanije koriste hedging kao ključnu strategiju za smanjenje troškova, kupujući veći dio goriva po unaprijed dogovorenoj cijeni uz očekivanje da će cijene rasti, čime ostvaruju uštede.

Izvor: provjereno.info

Obje kompanije pozvale su potrošače da iskoriste priliku da do tada kupuju po aktuelnim cijenama, prenio je “Rojters”.

“Zbog nedavnih promjena globalnih trgovinskih pravila i tarifa, naši operativni troškovi su porasli. Da bismo nastavili da nudimo proizvode koje volite bez kompromisa po pitanju kvaliteta, bićemo prinuđeni da prilagođavamo cijene od 25. aprila”, navedeno je saopštenjima kineskih kompanija, prenosi Srna.

“Šejn” i “Temu” nude proizvode od igračaka, pa sve do pametnih telefona.

Njihov poslovni model ugrožen je poslije nedavne naredbe koju je potpisao američki predsjednik Donald Tramp da bi zatvorio “trgovinsku rupu”, čime se dozvoljavalo paketima jeftinijim od 800 dolara da iz Kine i Hong Konga bez carina uđu u SAD.

Naredba stupa na snagu 2. maja.

Izvor: provjereno.info

Građani BiH su, prema statističkim podacima, kao što su prosječna i minimalna plaćt, znatno plićeg džepa nego stanovnici evropskih zemalja iz susjedstva i šire.

To što su im primanja niža ne znači i da su im troškovi, odnosno cijene namirnica i energenata, prilagođeni toj razlici. Štaviše, cijene na policama trgovinau BiH te ostalih prodajnih i ugostiteljskih objekata značajno su više nego što bi se očekivalo u skladu s globalnim tokovima, piše Večernji list.

“Došla sam iz Njemačke na nekoliko dana kući u BiH. Nisam htjela ništa nositi, osim nešto odjeće, računajući da sve mogu tu kupiti i da nema potrebe. Prvi dan otišla sam u trgovinu po gel za tuširanje i ostala zatečena. Isti gel za tuširanje koji u Njemačkoj plaćam od 0,96 do 0,99 evra ovdje stoji 7 KM. Pa to nema smisla. Pogotovo uzimajući u obzir kolika su ovdje primanja. Osjećala sam se pravo glupo i prevareno plaćajući toliko obični gel za tuširanje. Zapravo, osjećala sam se prevareno. Od sada, kad krenem u BiH, sve ću nositi sa sobom. Ne želim da me neko pravi budalo”,  kaže Mostarka koja trenutno živi u Štutgartu.

Gel za tuširanje samo je jedan od primjera većih cijena u BiH, a ima ih na stotine.

Iako je prosječna plata u BiH znatno niža nego u Njemačkoj, pojedini proizvodi, poput mliječnih, voća i povrća, slatkiša i grickalica te proizvoda za higijenu, nerijetko su značajno skuplji u odnosu na one u supermarketima u Njemačkoj.

Takva situacija dovodi do rastućeg nezadovoljstva građana, koji sve češće postavljaju pitanje zašto osnovne životne i druge namirnice u zemlji s nižim standardom nisu jeftinije nego u onima s višim prihodima i većom kupovnom moći. Građani na društvenim mrežama sve češće javno govore o cijenama, a s obzirom na veliki broj onih koji žive u zemljama Evrope, lako je izvršiti i poređenje cijena.

Tako, primjera radi, paket tunjevine Rio Mare u trgovinama u Njemačkoj stoji oko 10 KM, dok je u prodavnicama u BiH isto pakovanje visoke 22 KM.

Sredstvo za pranje posuđa Finish u BiH stoji 13 KM, dok se isto u Njemačkoj može kupiti po cijeni malo većoj od 5 KM. Kapsule za pranje suđa istog proizvođača u BiH koštaju čak 30 KM, a u Njemačkoj nešto manje od 20 KM. Tjestenina Barilla u Njemačkoj se može kupiti po cijeni manjoj od 2 KM, dok joj u BiH cijena varira od 2,89 do 4,19 KM.

Posljednjih dana trgovine u BiH kilogram jagoda prodaju po nevjerovatne 22 KM. Naime, pakovnje od 250 grama je 5,50 KM.

Rekordno bezobraznu cijenu dosegla je i čokolada Milka, čije pakovanje od 300 grama u pojedinim trgovinama u BiH stoji 16,50 KM, dok je cijena iste gramaže čokolade za kuhanje skočila na 14 KM?! Za pola kilograma kafe moramo izdvojiti 13, a za 250 grama maslaca čak 9 KM.

Dakle, kilogram maslaca je 36 KM.

Primjera radi, kilogram kafe u Njemačkoj stoji oko 24 KM, Milka od 270 grama može se kupiti za 5, a kilogram maslaca za 14 KM. Kad je riječ o cijenama nad kojima građani samo mogu plakati, tu je i bijeli luk koji po kilogramu stoji 12 KM?! Kilogram grožđa ide do 12 KM, dok bijeli luk stoji 10 KM, a paprike 11 KM.

Posebna su priča kafići i restorani u koje, s obzirom na cijene hrane i pića, definitivno ne mogu zalaziti obični ljudi. Primjera radi, u pojedinim kafićima bočica negazirane vode stoji i po 3,40, a gazirane po 4 KM?!

Građane, ako ne više, onda barem isto, ljuti činjenica što ljubitelji čaja šolju tog toplog napitka moraju platiti 3 KM.

Dakle, na prodanih 20 vrećica u konobarskom novčaniku završi 60 KM kojima se može kupiti 12 kutija čaja.

Nutella je u BiH dosegnula cijenu od gotovo 15 KM, što je mnogim bh. građanima luksuz. Nutella se u Njemačkoj može kupiti po cijeni od 6 KM.

“U BiH je sve postalo luksuz”; “Platim račun 100 KM, a u vrećici imam četiri stvari”; “Ovome se mora stati na kraj, novac ide samo za namirnice, a opet je nemoguće dočekati 1. u mjesecu”; “Ovo je borba za preživljavanje”; “U Njemačkoj biram što želim, a ovdje što mogu”,  neki su od komentara nezadovoljnih građana.

Izvor: nezavisne.com

Ovo istraživanje se odnosi na Španiju, ali bi se rezultati istraživanja sličnim procentima mogli primijeniti i na druge evropske zemlje, uključujući Srbiju i BiH.

Iako cijene automobila u svim zemljama EU vjerovatno nisu bile potpuno identične, rast cijena je otprilike jednak, pa ovo istraživanje može poslužiti kao dobra ilustracija.

Prema podacima AutoSkaut24, prosječna cijena 10 najprodavanijih automobila u 2014. godini iznosila je 14.236 evra, dok je u 2024. porasla na 23.977 evra. Ovo povećanje daleko premašuje inflaciju od 19,4% u istom periodu.

Povećanje cijena od čak 68% tokom deset godina posljedica je više faktora, kao što su rast cijena sirovina, složenija logistika, kao i strogi ekološki i sigurnosni propisi EU, koji su poskupjeli nove automobile.

Osim toga, ponuda na tržištu se promijenila: proizvođači su smanjili proizvodnju malih i pristupačnih automobila, dajuci prednost većim i tehnološki naprednijim vozilima poput SUV modela, koji danas dominiraju tržištem i značajno mijenjaju pravila igre, piše El Pais.

Dok su, na primjer, 2014. godine u Španiji najpopularniji modeli bili gradski i kompaktni automobili poput Folksvagen Golfa i Reno Klia, u 2024. godini tu dominaciju preuzeli su SUV modeli, kao što su Pežo 2008 i Folksvagen T-Rok.

Prognoze ukazuju na to da će SUV vozila i dalje činiti više od 60% svih novih registracija u narednim godinama.

Prema riječima portparola AutoSkaut24.es, propisi o emisijama dodatno će povećati cijene automobila. Zahtjevi za većom prodajom električnih automobila kako bi se nadoknadili troškovi automobila s unutrašnjim sagorijevanjem vrše dodatni pritisak na proizvođače, što dovodi do kazni i viših cijena.

Ova dinamika bi mogla otežati pristup novim vozilima za osobe sa srednjim primanjima, stvarajući začarani krug rasta cijena. Čini se da smo tek na početku ove promjene i da možemo zaboraviti na pristupačne automobile, prenosi B92.

Izvor: srpskainfo.com

Izvor: euronews.ba

“Jedan dan ne kupuj ništa! Ne idi u trgovine, benzinske pumpe, obezbijedi se dan ranije. Ne idi u kafiće, popij kafu kod kuće. Ne idi u restorane, skuvaj ručak kod kuće”, navodi se objavi.

Podsjetimo, bojkot trgovina u Hrvatskoj, koji je krenuo kao reakcija na visoke cijene i najave novih poskupljenja u trgovačkim lancima, u petak je poprimio znatno šire razmjere.

Tokom cijelog tog dana, kažu podaci Poreske uprave, u trgovini je izdato nešto malo više od tri miliona računa, što je gotovo dva miliona računa manje nego prošloga petka, 17. januara, kad je izdato 4,94 miliona računa.

Kupljeno je robe u vrijednosti samo 52 miliona evra, što je za skoro 34 miliona manje nego na primjer četvrtak, kad su se potrošači potrošili 85,7 miliona evra.

Izvor: seesrpska.com

Borci za zaštitu potrošača smatraju da vlasti ne rade ništa da bi zaustavile divljanje cijena, a i ono što su radile, nije imalo efekta.

“Unazad dvije godine, jedino što se desilo jeste zaključavanje cijena u FBiH i kod nas kampanja ‘Društveno odgovorni’. Međutim, svjedoci smo da nijedna od ove dvije akcije nije urodila plodom i da građani zaista očekuju smanjenje marži i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Ona je nedavno bila u Njemačkoj. Uvjerila se da je tačno sve ono o čemu se godinama priča.

“Cijene su niže nego kod nas. Ja sam duže vrijeme bila tamo i odlazila sam u trgovine sa hranom, da vidim kako preživljava građanin Njemačke. Kilogram banana je tamo oko evro. Sve vrste hljeba su znatno jeftinije nego kod nas. Da ne pričam o čokoladama i recimo nuteli. Mnogo su jeftiniji, a standard naravno imaju veći nego što je to slučaj kod naših građana”, prisjetila se Marićeva.

Ali to nije sve – naišla je u Njemačkoj i na povlasticu koju mogu da koriste tamošnji penzioneri, a o kojoj naši mogu samo da sanjaju.

“Imaju socijalne trgovine za sve građane koji imaju penziju 1.049 evra. Oni imaju pravo na karticu i kupovinu u tim trgovinama, koje su snabdjevene kao bilo koji tržni centar. Tu je sve po znatno nižim cijenama i šećer je, recimo, 70 evrocenti. Eto kako se obraća pažnja i može doprinijeti da socijalno ugroženi građani imaju priliku da dostojanstveno žive”, poručuje Marićeva.

Načinom na koji institucije (ne) reaguju na talas poskupljenje nije zadovoljan ni Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

“Apsurd je da vlasti u Federaciji i RS zadnjih nekoliko godina nisu pokazivale pretjeran interes da direktno pomognu potrošačima kada su u pitanju cijene i kada su to napokon indirektno uradile povećanjem minimalne plate u Federaciji, odnosno najavom skorog povećanja i u Republici Srpskoj, imamo situaciju gdje su odmah i sve cijene porasle. Nažalost, cijena hljeba je, nekom potrošačima nerazumljivom kalkulacijom, porasla za čak 20 odsto”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

A znamo, dodaje on, da ostale cijene prate hljeb.

“Tako da sasvim sigurno možemo očekivati novi talas poskupljenja u narednim mjesecima koji bi mogao obuhvatiti širok spektar proizvoda i usluga. Trenutno, jedino što bi se činilo smislenim kada je u pitanju zaštita potrošača po pitanju divljanja cijena je stroža kontrola formiranja cijena i ograničavanje trgovačke marže, o čemu naše inspekcije veoma malo vode računa. Iako imamo jako puno proizvoda koje uvozimo i gdje smo zavisni od cijena sirovina i gotovih proizvoda, mislim da se ne bi smjelo dešavati da su gotovo po pravilu cijene tih proizvoda u trgovinama širom EU niže od cijena u BiH”, poručio je i Arnautović.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je činjenica da cijena sindikalne potrošačke korpe iz mjeseca u mjesec raste.

“To je nešto što nas svakako zabrinjava, kao i građane BiH”, kaže Kečo.

I on podsjeća da je u FBiH došlo do zaključavanja dijela cijena, ali…

“Nažalost, mislim da te mjere nisu urodile plodom i očekujemo da se Vlada FBiH ili Parlament time detaljnije pozabave i donesu adekvatnije mjere koje bi obuzdale cijene koje su svakog dana sve veće i veće”, ističe Kečo za “Nezavisne novine”.

S druge strane, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podsjećaju da su pokrenuli u 2023. godini, a potom u saradnji sa privrednom zajednicom od 1. avgusta 2024. godine i nastavili realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”, u sklopu koje su proizvodi po nižim cijenama dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske.

Kampanjom je, tvrde, obuhvaćeno više od 500 proizvoda iz asortimana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te lične higijene i hemije. Ova kampanja je, dodaju, nastavljena i u 2025. godini.

Vlada Srpske, podsjećaju, usvojila je u februaru 2024. Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske, kojom se određuje maksimalna maloprodajna cijena proizvoda “bijeli hljeb težine 600 grama, proizveden od brašna TIP 500” i iznosi 1,90 KM po komadu. Ta odluka je, kažu, još uvijek na snazi.

Podsjećaju u resornom ministarstvu i da je Vlada u aprilu 2021. godine, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, donijela i Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je i danas na snazi.

Ostaje, međutim, nejasno da li su u planu i neke nove mjere, a povodom serije poskupljenja koja bilježimo već sedmicama. U Srpskoj je, primjera radi, poskupjela struja, a vjeruje se da će to izazvati i rast svih ostalih cijena. Pritom, prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini biti veće i za 10 odsto.

Osim toga, u narednim sedmicama građani mogu očekivati i veće cijene hljeba, a identičan scenarij najavljen je i za kafu. U međuvremenu, poskupjelo je i gorivo, ali i pojedine vrste mesa.

Izvor: nezavisne.com