<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>crne i bijele lutke &#8211; Lola Magazin</title>
	<atom:link href="https://lolamagazin.com/tag/crne-i-bijele-lutke/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<description>Magazin za nju. I njega. Ali on čita krišom.</description>
	<lastBuildDate>Wed, 16 Dec 2009 16:24:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1</generator>

<image>
	<url>https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/09/lolathumn-01-150x150.png</url>
	<title>crne i bijele lutke &#8211; Lola Magazin</title>
	<link>https://lolamagazin.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Mejmi Fips Klark: Žena koja je u nauku uvela i lutke za igranje</title>
		<link>https://lolamagazin.com/2009/12/16/mejmi-fips-klark-zena-koja-je-u-nauku-uvela-i-lutke-za-igranje/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=mejmi-fips-klark-zena-koja-je-u-nauku-uvela-i-lutke-za-igranje</link>
					<comments>https://lolamagazin.com/2009/12/16/mejmi-fips-klark-zena-koja-je-u-nauku-uvela-i-lutke-za-igranje/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Brankica Rakovic]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 Dec 2009 16:24:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[aktivizam]]></category>
		<category><![CDATA[crne i bijele lutke]]></category>
		<category><![CDATA[ljudska prava]]></category>
		<category><![CDATA[nauka]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>
		<category><![CDATA[žene]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://lolamagazin.com/mejmi-fips-klark-zena-koja-je-u-nauku-uvela-i-lutke-za-igranje/</guid>

					<description><![CDATA[Od ropstva, do predsjedničke pozicije, afroamerikanci su prošli torturu koja im je onemogućavala dostojno i ravnopravno egzistiranje u društvu. Uprkos tome što je ropstvo u Americi zabranjeno 1865. godine, zabrana je ostala samo mrtvo slovo na papiru, jer su afroamerikanci i dalje imali lošije obrazovanje, bili su obespravljeni za življenje u pojedinim mjestima, ali i onemogućeni [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Od ropstva, do predsjedničke pozicije, afroamerikanci su prošli torturu koja im je onemogućavala dostojno i ravnopravno egzistiranje u društvu. Uprkos tome što je ropstvo u Americi zabranjeno 1865. godine, zabrana je ostala samo mrtvo slovo na papiru, jer su afroamerikanci i dalje imali lošije obrazovanje, bili su obespravljeni za življenje u pojedinim mjestima, ali i onemogućeni da glasaju. Mejmi Fips Klark jedna je od onih koja je decenijama kasnije proživjela isto. Rođena je 1917. godine u Arkansasu. Bilo joj je zabranjeno ulaziti u radnje čiji su vlasnici bijelci, a tokom školovanja išla je u slabije škole, samo kako bi se izbjegao kontakt afroameričke djece sa bijelcima. Međutim, uprkos svim preprekama društva, ona je imala srećno i ispunjeno djetinjstvo. Suočavanjem sa problemima u ranom djetinjstvu postala je snažnija, hrabrija i odlučnija u svojoj namjeri. Da svijet učini boljim i ravnopravnijim mjestom.</p>
<blockquote><p>Bilo joj je zabranjeno ulaziti u radnje čiji su vlasnici bijelci, a tokom školovanja išla je u slabije škole, samo kako bi se izbjegao kontakt afroameričke djece sa bijelcima.</p></blockquote>
<p>Svog budućeg partnera i saradnika, Keneta Klarka upoznala je na Hovard Univerzitetu za vrijeme studija psihologije. Magistrirala je radom o rasizmu koji se razvija kod djece u veoma malom uzrastu, a odlučila se posvetiti i detaljnijim istraživanjima, kako bi dokazala da je segregacija apsolutno pogrešna. U tome su pronašli zajednički interes i sav svoj život odlučili posvetiti tome.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone wp-image-21218 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/mejmi.jpg" alt="mejmi" width="690" height="944" /></p>
<p>Doktorirala je na Kolumbija Univerzitetu 1943. godine, nakon čega su ona i Kenet zajedno odlučili nuditi psihološko savjetovanje njujorškim afroameričkim porodicama. Ubrzo su počeli &#8220;lutka eksperiment&#8221; koji je podrazumijevao njihovo putovanje svijetom u različite škole. Pokazivali su djeci bijele i crne lutke i pitali ih koja im se viđe sviđaju i sa kojima bi se igrali. U školama sa integralno crnim učenicima birali su crne lutke, međutim u školama sa mješovitom sastavom ili samim bijelcima, djeca su ocjenjivala crne lutke ružnima, ali i odbijala da se igraju sa njima.</p>
<blockquote><p>Pokazivali su djeci bijele i crne lutke i pitali ih koja im se viđe sviđaju i sa kojima bi se igrali.</p></blockquote>
<p>To je dokazalo da se djeca već od djetinjstva pogrešno usmjeravaju i da je zapravo potrebno od malena ih učiti drugačije. Ona i njen suprug nastavili su se boriti za suzbijanje rasizma, a svojim primjerom su napravili ogroman korak ka poboljšanju pozicije u društvu. On je bio prvi afroamerikanac koji je doktorirao, a odmah nakon njega isto je uradila i ona. Nakon toga sve do penzije 1979. godine radila je kao direktorica centra za razvoj djece, čemu je zapravo posvetila cijeli život, vjerujući da se od djetinjstva uče osnovne ljudske i životne lekcije. Svoje znanje je prenijela i na djecu, Kejt i Hiltona, koji su nastavili misiju svojih roditelja.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone wp-image-21216 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/lutke.png" alt="lutke" width="755" height="770" /></p>
<p>Međutim, uprkos zajedničkom doprinosu nauci i aktvizmu ona i njen suprug nisu dobili jednake zasluge. Često su je spominjali u kontekstu njegove žene i za njen uspjeh nagrađivali njega, dok su smatrali da je stidljiva i povučena. Ipak, 1983. godine dobila je <em>Candace</em> nagradu za humanitarni rad. Iste godine u avgustu umrla je u 65. godini života. Ostala je zapamćena po svojoj neiscrpnoj borbi za jednaka prava, koja su posthumno postala ostvariva za razliku od vremena u kojem je živjela. Međutim, to i dalje ne znači da se uspjelo, jer ljudi, baš kao i djeca, još uvijek vole da se igraju sa bijelim lutkama.</p>
<blockquote><p>Uprkos zajedničkom doprinosu nauci i aktvizmu ona i njen suprug nisu dobili jednake zasluge.</p></blockquote>
<p><img decoding="async" class="alignnone wp-image-21217 size-full" src="http://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2016/12/klarkovi.jpg" alt="klarkovi" width="478" height="435" /></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://lolamagazin.com/2009/12/16/mejmi-fips-klark-zena-koja-je-u-nauku-uvela-i-lutke-za-igranje/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://lolamagazin.com/wp-content/uploads/2023/01/mejmi-naslovna.jpg" />	</item>
	</channel>
</rss>
